2015
ʻO e Fanga Lamí mo e Fanga Sipí
Siulai 2015


Kae ʻOua Ke Tau Toe Fakataha Mai

ʻO e Fanga Lamí mo e Kau Tauhisipí

Naʻe ilifia hoku kiʻi kaungāmeʻá ʻi he matangí, pea naʻe lava ke u ongoʻi ʻene tangí.

ʻĪmisi
photo of a lamb laying down

Faitaaʻi ʻe Suren Manvelyan/Thinkstock

Naʻe maʻu ʻe heʻeku tamaí ha kiʻi lami liʻekina toko taha ʻi ha toafa, ʻi he taimi naʻá ku fuʻu kei siʻi aí. Kuo ʻosi mavahe ʻa e tākanga sipi naʻe kau ki ai ʻene faʻeé, pea naʻe mavahe ʻa e kiʻi lamí mei heʻene faʻeé, pea ʻoku pau naʻe ʻikai fakatokangaʻi ʻe he tauhisipí kuo hē. Koeʻuhí he ʻikai ke lava ʻo moʻui toko taha ʻi he toafá, naʻe fua ia ʻe heʻeku tamaí ʻo ʻomai ki ʻapi. ʻOku mahino ka tuku ai ʻa e kiʻi lamí, ʻe mate pau, ʻi hano kai ʻe he fanga kaiotí (coyotes) pe fiekaia koeʻuhí he naʻe fuʻu kei siʻisiʻi mo kei fie maʻu huʻakau pē. ʻOku ui ʻe he kau tangata tauhisipí ʻa e fanga kiʻi lami ko ʻení ko e “kau fakapiko (bummers).” Naʻe foaki mai heʻeku tamaí ʻa e lamí kiate au peá u hoko ai ko e tauhisipi kiate ia.

Naʻe laulau uike ʻeku fakamafana ʻa e huʻakau pulú ʻi ha foʻi hina pēpē ʻo fafanga ʻaki ʻa e kiʻi lamí. Naʻá ma hoko ʻo kaungāmeʻa. Naʻá ku ui ia ko Nai—ʻoku ʻikai ke u manatuʻi hono ʻuhingá. Naʻe kamata ke tupulaki. Naʻá ku vaʻinga mo ʻeku kiʻi lamí ʻi he loto ʻataʻataá. Naʻá ma tākoto he taimi ʻe niʻihi ʻi he loto musié pea ʻolunga hoku ʻulú ki hono tafaʻaki fulufulu moluú ʻo hanga ki he langi lanu puluú mo e ngaahi konga ʻao lalahi hinehiná. Naʻe ʻikai ke u lokaʻi ʻi fale ʻeku kiʻi lamí ʻi he lolotonga ʻo e ʻahó. He ʻikai ke hola ia. Naʻe ʻikai fuoloa kuo ako ke kai musie Naʻá ku lava ke ui ʻeku kiʻi lamí mei ha feituʻu pē ʻi he loto ʻataʻataá ʻaki haʻaku faʻifaʻitaki e ongo ʻo e tangi ʻa ha sipi: Paa. Paa.

ʻI ha pō ʻe taha, naʻe tō ai ha matangi mālohi. Naʻe ngalo ke u fakahū ʻa e kiʻi lamí ʻi he fale ʻo e fanga monumanú he pō ko iá ʻo hangē ko e meʻa naʻe totonu ke u faí. Naʻá ku ʻalu au ʻo mohe. Naʻe ilifia hoku kiʻi kaungāmeʻá ʻi he matangí, pea naʻá ku lava ʻo fanongo ki heʻene tangí. Naʻá ku ʻiloʻi ʻoku totonu ke u tokoni ki heʻeku kiʻi pusiakí, ka naʻá ku loto ke u malu, māfana, pea mo mātuʻu ʻi hoku mohengá. Naʻe ʻikai ke u tuʻu ʻo hangē ko e meʻa naʻe totonu ke u faí. Naʻá ku ʻalu ʻi he pongipongi hono hokó ʻo ʻiloʻi kuo mate ʻeku kiʻi lamí. Naʻe toe ongoʻi ʻe ha kulī ʻa siʻene tangí peá ne tamateʻi ia. Naʻe mamahi hoku lotó. Kuo ʻikai ke u hoko ko ha tauhisipi pe tauhi lelei ki he meʻa naʻe fakafalala mai ʻe heʻeku tamaí kiate aú. Naʻe pehē mai ʻe heʻeku tamaí, “Foha, ʻe ʻikai ʻapē te u lava ʻo falala atu ke ke tauhi ha kiʻi lami pē ʻe taha?” Naʻe fakamamahi kiate au ʻa e lea ʻa ʻeku tamaí ʻo laka ange ʻi he mole hoku kiʻi kaungāmeʻa fulufuluá. Naʻá ku tukupā ʻi he ʻaho ko iá, te u feinga ke ʻoua naʻá ku toe teitei taʻe-tokanga ki hoku fatongia tauhi ko ha tauhisipí kapau ʻe faifaiangé pea toe tuku au ki he tuʻunga ko iá. …

Kuo ʻosi ʻeni ha taʻu ʻe onongofulu tupu, ʻoku ou kei lava pē ʻo ongoʻi ʻi heʻeku fakakaukaú ʻa e tangi, tangi ilifia ʻa e kiʻi lami ʻo ʻeku kei siʻí pea naʻe ʻikai ke u tauhi ʻo hangē ko ia naʻe totonu ke u faí. ʻOku ou toe lava foki ʻo manatuʻi ʻa e valoki ʻofa ʻa ʻeku tamaí, “Foha, ʻe ʻikai ʻapē te u lava ʻo falala atu ke ke tauhi ha kiʻi lami pē ʻe taha?” Kapau ʻoku ʻikai ko ha kau tauhisipi lelei kitautolu, ʻoku ou fifili pe te tau ongoʻi fēfē ʻi ʻitāniti.

Meia James E. Faust, “Responsibilities of Shepherds,” Ensign, May 1995, 46, 48.