2015
Fonu ʻi he Moʻuí mo e Iví
Siulai 2015


Fonu ʻi he Moʻuí Mo e Iví

ʻOku nofo ʻa e tokotaha naʻá ne faʻú ʻi Tekisisi, USA.

Ko e hā ha founga ʻe taha, kapau ʻe muimuiʻi maʻu pē ʻaki e mapuleʻi kitá, te ne tokoniʻi koe ke ke maʻu ha moʻui lelei, ivi, mo e ueʻi fakalaumālie lelei ange?

ʻĪmisi
clock without numbers

Tā ʻo e mata ʻo e uasí ʻe choness/iStock/Thinkstock

Fakakaukauloto ʻi ha kiʻi momeniti, ʻoku haʻu ha kaungāmeʻa kiate koe ʻo kumi faleʻi ki he ngaahi founga ke maʻu ai ʻa e fakahā fakatāutahá. Kapau te ke lava ʻo ʻoange ha fakakaukau pē ʻe taha, ko e hā nai ia?

Naʻe ongoʻi taʻe feʻunga ʻa ʻEletā Melioni G. Lomenī (1897–1988) ʻi hono fakahoko hono fatongia mahuʻingá ʻi heʻene hoko ko ha Taki Māʻolunga foʻoú, ko ia naʻá ne kumi faleʻi mei hono kaungāmeʻa ko ʻEletā Hāloti B. Lī (1899–1973) ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá. Naʻe fakatou fakaʻohovale mo fakaʻaiʻai kia ʻEletā Lomenī ʻa e faleʻi ne fai he ʻaho ko iá. Naʻe pehē ʻe ʻEletā Lī: “Kapau te ke hoko ko ha Taki Māʻolunga lavameʻa, ʻe fie maʻu ke tataki fakalaumālie koe. ʻE fie maʻu ke ke maʻu ha fakahā. Te u ʻoatu ha faleʻi ʻe taha kiate koe: Mohe efiafi pea ʻā pongipongia. Kapau te ke fai ia, ʻe mālōlō ʻa ho sinó mo e ʻatamaí pea ʻi he lōngonoa ʻo e ngaahi houa pongipongi ko iá, te ke maʻu ai ha ngaahi ueʻi fakalaumālie mo e fakakaukau lahi ange ʻi ha toe taimi kehe ʻo e ʻahó.”

Hili ha ngaahi taʻu lahi, ʻi he fakakaukau atu ki he aʻusia ko iá, naʻe pehē ʻe Palesiteni Lomenī: “Talu mei he ʻaho ko iá, naʻá ku fai ki he faleʻi ko iá, pea ʻoku ou ʻiloʻi ʻoku ʻaonga ia. ʻI he taimi ʻoku ou maʻu ai ha palopalema lahí, pe ko ha ngāue mohu fakakaukau ʻa ia ʻoku ou ʻamanaki ke maʻu e ivi takiekina ʻo e Laumālié, ʻoku ou maʻu maʻu pē ha tokoni lahi ange ʻi he ngaahi houa pongipongí ʻi ha toe taimi kehe ʻo e ʻahó.”1

ʻI heʻeku fuofua lau ʻa e fakamatala ko ʻení, naʻá ku ʻohovale foki ʻi he faleʻi naʻe fai ʻe ʻEletā Lií. Ne ʻikai ke u mei fakafehokotaki ha taimi-tēpile pongipongia fakaʻaho ki he fakahaá. Ka neongo ia, ʻoku ou ʻilo he taimí ni ʻoku ʻi ai ha fakafekauʻaki fakahangatonu. Kuó u ʻiloʻi foki ko e ngaahi ngāue ʻoku fekauʻaki angamaheni mo hono maʻu ʻo e fakahaá ko e lotú, ako folofolá, ʻaukaí, ʻalu ki he temipalé, mo e ngāue tokoní pea ʻoku toe fakalahi ange ʻi heʻeku mohe efiafí pea ʻā pongipongiá.

Ngaahi Sīpinga Fakafolofolá

Kuo muimui ʻa e kakai tangata mo fafine ne ueʻi fakalaumālie ʻo e kuonga kotoa pē ki he faleʻi fakalangi ko ʻení ʻo kau ki he mohé. “Naʻe ʻalu hengihengi hake pē ʻa ʻĒpalahame ki he potu naʻe tuʻu ai ia ʻi he ʻao ʻo [e ʻEikí]” (Sēnesi 19:27; ko e toki tānaki atu hono fakamamafaʻí). “Naʻe tuʻu hengihengi hake ʻa Mōsese, ʻo ne ʻalu hake ki he moʻunga ko Sainaí, ʻo hangē ko e fekau ʻa [e ʻEikí] kiate iá, ʻo ne ʻave ʻi hono ongo nimá ʻa e ongo maka lafalafa” (ʻEkesōtosi 34:4; ko e toki tānaki atu hono fakamamafaʻí). “Pea naʻe tuʻu hengihengi hake ʻa Sosiua ʻi he pongipongí, pea toʻo hake ʻe he kau taulaʻeikí ʻa e puha tapu ʻo [e ʻEikí]” (Sosiua 6:12; ko e toki tānaki atu hono fakamamafaʻí).

Ko e hā e founga ne kamata ʻaki ʻe he ʻEikí Hono ʻahó lolotonga ʻEne ngāue ʻi he moʻui fakamatelié? ʻOku lekooti ʻe Maʻake, “Naʻá ne tuʻu hake ʻoku teʻeki ʻaho [ʻi he pongipongí], pea ʻalu ia kituaʻā ʻo mole atu ki he potu lala, pea lotu ai” (Maʻake 1:35). Naʻe muimui ʻa Mele, ko ha ākonga mateaki, ki Heʻene sīpingá pea akoʻi kiate kitautolu ha lēsoni mahuʻinga ʻi heʻene fai iá: “ʻI he ʻuluaki ʻaho ʻo e uiké, naʻe haʻu hengihengi ʻa Mele Makitaline ki he fonualotó, ʻi he kei fakapoʻulí” (Sione 20:1). Naʻá ne hoko ko e fuofua tokotaha matelie ke mamata ki he ʻEiki toetuʻú ʻi he pongipongí.

Ngaahi Tāpuaki ʻo e Tuʻu Pongipongia Haké

ʻOku toe fakaʻaongaʻi foki ʻe ha kau taki maʻongoʻonga ʻi hotau kuongá ni ʻa e houa pongipongí ke maʻu ha fakahā. ʻI ha ngaahi taimi he kuo hilí ne u fanongo ki ha mēmipa ʻo e Kōlomu ʻUluaki ʻo e Kau Fitungofulú naʻá ne pehē ʻi ha lea konifelenisi fakasiteiki ko e tokotaha ʻā pongipongi ia. Hili e fakatahá, ne u lea nounou kiate ia fekauʻaki mo ʻene ʻā pongipongí, peá u fehuʻi ange pe ko e toko fiha ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá kuo nau muimui ʻi ha taimi-tēpile tatau. Naʻá ne tali mai, “ʻOku nau fai kotoa ia!” Ko ha momeniti mālohi ia, pea naʻe fakamoʻoniʻi ʻe he Laumālié kiate au ʻe lava moʻoni ke ʻi ai ha kaunga ʻo e mohe efiafiá mo e tuʻu hengihengiá, ki he maʻu fakahaá.

ʻOku talaʻofa mai ha ngaahi tāpuaki lahi ange kiate kinautolu ʻoku nau muimui ki he faleʻi ʻa e ʻEikí ki he mohé. Fakakaukau ki he ngaahi talaʻofa fakaofo ko ʻení: “Tuku ʻa e mohe ʻo fuoloa ʻi he taimi ʻoku ʻaongá; mou ʻalu ʻo mohe ʻi he teʻeki ai ke fuoloa ʻa e poʻulí, koeʻuhí ke ʻoua naʻa mou helaʻia; ʻā hengihengi hake koeʻuhí ke longomoʻui ʻa homou sinó mo e ʻatamaí” (T&F 88:124; ko e toki tānaki atu hono fakamamafaʻí). ʻOku ʻuhinga ʻa e longomoʻuí “ke fonu ʻi he moʻuí mo e iví.”

Naʻe fokotuʻu mai ʻe he filōsefa ʻo e kuongamuʻá ko ʻĒlisitōtolo ha ngaahi monūʻia kehe kiate kinautolu ʻoku tauhi ha taimi-tēpile pongipongí: “ʻOku lelei ke tuʻu hake ʻi he mafoa ʻa e atá, he ʻoku tokoni ʻa e faʻahinga natula ko iá ki he moʻui leleí, koloaʻiá, mo e potó.”2 Naʻe fakaʻaongaʻi kimui ʻe he fuofua taki fakapolitikale ʻo e U.S ko Penisimani Felengilini ʻa e fakaukau ko iá ʻi heʻene lea ʻiloa ʻoku pehē: “ʻOku ʻai ʻe he mohe efiafí mo e ʻā pongipongí ke moʻui lelei, koloaʻia, mo poto ha tangata.”3 ʻOku fokotuʻu ʻe he kakai tokolahi ʻa e moʻui leleí, koloaʻiá, mo e potó ʻi ʻolunga ʻi he ngaahi meʻa naʻe fie maʻu lahi taha ʻi he moʻuí.

Moʻui leleí

Ko e ʻavalisi ʻo e taʻu motuʻa ʻo ha ʻōfisa pule ʻi ʻAmelika ko e taʻu 55.4 ʻE fakaʻohovale nai kiate koe ke ʻiloʻi ko e CEO ʻo ha kautaha fakavahaʻapuleʻanga ko ha tangata taʻu 97? ʻE fēfē kapau te ke toe ʻilo naʻá ne kei folaua ʻa e māmaní ʻo fai ha ngaahi lea, fakataukeiʻi ʻa e kau takí, fakataha mo e kau ʻōfisa fakapuleʻangá, mo fakaʻekeʻeke ʻe he ngaahi mītia lalahí ʻi he taʻu motuʻa ko ʻení? Fēfē kapau ko ʻene ongo VP māʻolungá ko ha ongo taʻu 79- mo e 87- mālohi ʻaupito? Pea ko e tūkunga tatau pē ia ʻi he fakaʻosinga ʻo e pule ʻa Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī (1910–2008) ʻi heʻene hoko ko e Palesiteni ʻo e Siasí. ʻOku ngalingali ʻoku kau ha taimi-tēpile pongipongi, kae ʻikai ko ia pē, ʻi he ngaahi meʻa ʻoku fakatau ki he moʻui fuoloa ʻo e kau taki hotau Siasí.

Naʻe fokotuʻu mai ʻe he palesiteni mālōlō ʻo e ʻUnivēsiti Pilikihami ʻIongí ko ʻŌnesi L. Uilikinisoni ʻoku fekauʻaki hono tauhi ha taimi-tēpile pongipongí mo e ngaahi lelei ʻo e moʻui leleí. Naʻá ne pehē ʻi heʻene ʻuhinga kia Palesiteni Tēvita O. Makei (1873–1970), ko e Palesiteni ʻo e Siasí he taimi ko iá: “Ko e taha ʻo e ngaahi ʻuhinga lahi, ʻoku ou ʻilo pau, kuo moʻui ai ʻa Palesiteni Makei ʻo aʻu ki ha taʻu lelei, matuʻotuʻa, mo longomoʻui peheé ko e foʻi moʻoni ko ia naʻá ne fakatupulaki ʻi heʻene kei talavoú ha ngaahi ʻulungaanga ʻo e mohe efiafí, ʻā pongipongí, kimuʻa pea hopo hake ʻa e laʻaá, ʻi he kei maama hono ʻatamaí pea longomoʻui hono sinó, ke fai ʻa e ngāue ʻo e ʻahó. ”5

Kuo fai foki ha ngaahi fehokotakiʻanga ʻi hono tauhi ʻo ha taimi-tēpile pongipongí mo e moʻui lelei fakaʻatamai mo fakaelotó. Kuo pehē ʻe ʻEletā Lāsolo M. Nalesoni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, “Kiate kinautolu ʻoku ongoʻi foʻi mo vaivaí, vakai ki he ngaahi houa pongipongi ʻo e ʻahó ki ho fakahaofí.”6

ʻĪmisi
multiple clocks jumping and turning

Potó

ʻOku ʻikai ko ha fakakaukau pē ʻa e fehokotaki ʻa e ngaahi sīpinga ʻo e mohé mo e potó. ʻOku pehē ʻe ha ako naʻe fakahoko ʻe ha kau fai savea ʻi he ʻUnivēsiti Pilikihami ʻIongí: “ʻOku maʻulalo ange ʻa e maaka fakaʻavalisi (GPA) ʻo e fānau ako ʻoku angamaheni ʻaki e mohe kuo fuoloa e poʻulí pea mohe tuai ʻi he ʻaho hono hokó ʻi he kau ako ʻoku angamaheni ki he mohe efiafí mo e ʻā pongipongí. Ko e tuai ange ʻa e mohe ʻa e kau akó ʻi he pongipongí, ko e maʻulalo ange ia honau māká. Mei he ngaahi moʻoniʻi meʻa kotoa ne akó, naʻe fekauʻaki mālohi taha ʻa e ngaahi taimi ʻā he lolotonga mo e fakaʻosinga ʻo e uiké pea mo e GPA ʻa e fānau akó. Naʻe fekauʻaki ʻa e houa takitaha ne mohe tuai ai ʻa e kau akó ʻi he lolotonga e uiké mo ha holo poini ʻe 0.13- ʻi he GPA (0.0-4.0).”7

Naʻá ku fakafehuʻi kimuí ni ha fānau ako ʻunivēsiti ʻe toko 203 ʻo e Siasí fekauʻaki mo ʻenau ngaahi sīpinga mohé. ʻI he fakaʻavalisí ne ʻā ʻa e fānau ako ko ʻení ʻi he 7:30 a.m. ʻi he ngaahi ʻaho akó mo e 9:15 a.m. ʻi he fakaʻosinga ʻo e uiké. Ko e fakaʻavalisi ʻo ʻenau taimi mohé ko e tuʻuapoó ʻi he ngaahi pō akó mo e 1:00 a.m. ʻi he fakaʻosinga ʻo e uiké. ʻOku fakafepakiʻi ʻe he kau ako ko ʻení ʻa e fekumi ki he fehokotaki ʻo ha taimi-tēpile pongipongi mo e maʻu ʻo e ʻiló. Mahalo ʻoku fuʻu faingofua ke tui ko e ola ʻo ha taimi-tēpile pongipongí ko ha GPA māʻolunga ange. Kuo tau hoko nai ʻo hangē ko e fānau ʻa ʻIsilelí, ʻa ia ne fakafisi ke muimui ki he founga faitoʻo ʻa e ʻEikí ki he uʻu ʻa e ngatá “ko e meʻa ʻi hono faingofua ʻo e foungá”? (1 Nīfai 17:41; vakai foki, Hilamani 8:14–15).

Fakakaukau ki he faleʻi naʻe fai ʻe Palesiteni Poiti K. Peeka, Palesiteni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, fekauʻaki mo hono maʻu ʻo e potó: “ʻOku ou faleʻi ʻa ʻetau fānaú ke fai ʻenau ako mahuʻingá ʻi he ngaahi houa pongipongí ʻi heʻenau kei mālohi mo tokangá, kae ʻikai ke fakafepakiʻi ʻa e ongosia fakaesino mo fakaʻatamai ʻi he poʻulí. Kuó u ʻilo ʻa e mālohi ʻo e lea ʻoku pehē, ‘Mohe efiafi, tuʻu pongipongi hake.’”8 Mahalo ko ha ʻuhinga ʻeni ʻe taha ʻoku muimui ai e kau faifekau taimi kakató ʻi ha taimi-tēpile ʻo e mohe efiafí mo e ʻā pongipongí.

Ngaahi Tāpuaki Kehé

ʻI he tohi ʻa ʻEletā Siō J. Kulisiteniseni ko ha mēmipa mālōlō ʻo e Kau Fitungofulú, mo hono uaifi ko Papulaá, naʻá ne fokotuʻu mai ha ngaahi tāpuaki lahi ange kiate kinautolu ʻoku muimui ki he faleʻi ʻa e ʻEikí ki he mohé: “ʻPau ʻoku ʻi ai ha ʻuhinga lelei ki he fekau ko ia ke mohe pea ʻā hengihengi haké [vakai, T&F 88:124]. … Ko ha feituʻu fakaʻofoʻofa ange ʻa e māmaní ʻi he pongipongí. ʻOku nonga ange ʻa e moʻuí. ʻOku lahi ange ha meʻa ʻe lava ke fakahoko ʻi ha vahaʻataimi nounou ange.”9 Naʻe toe pehē ʻe ʻEletā Kulisiteniseni lolotonga ha lea he faeasaiti ʻi he ʻUnivēsiti Pilikihami ʻIongí: “ʻOku ʻi ai hamou niʻihi ʻoku ʻikai ke mou maʻu ʻa e mālōlō ʻoku mou fie maʻú. ʻOku angaʻaki ʻe ha niʻihi ʻa e mohe kuo fuoloa e poʻulí mo e mohe fuoloa ange ʻi he meʻa ʻoku fie maʻu moʻoni ʻe he sinó, ʻo mole ai ʻa e ueʻi fakalaumālie fakatāutaha naʻe mei lava ke ke maʻú.”10

Naʻe tānaki atu ʻe Palesiteni Hingikelī ha talaʻofa ʻe taha ki he kau talangofuá: “Kapau te ke ʻalu ʻo mohe ʻi he 10:00 pea tuʻu hake ʻi he 6:00 a.m., ʻe lelei ʻa e meʻa kotoa maʻau.”11

ʻE hangē ʻa e muimui he faleʻi ʻa e ʻEikí ki he mohé ha meʻa siʻí, ka “ʻoku lava ʻe he ʻEikí ʻo fakahoko ʻaki ʻa e ngaahi founga īkí ʻa e ngaahi fuʻu meʻa lalahi” (1 Nīfai 16:29). Kuó u maʻu ha fakamoʻoni ʻoku ʻomi ʻe he muimui ki ha taimi-tēpile pongipongí ʻa e ngaahi tāpuaki lahi ki heʻetau moʻuí, kau ai ʻa e fakahaá. ʻOku fakaofo ʻa e lahi fau e meʻa ʻoku ou fakahoko ʻi ha ʻaho ʻi heʻeku mohe efiafí pea ʻā pongipongi haké. ʻOku lahi ange ʻa e ngaahi lelei ʻo e ʻulungaanga mapuleʻi-kita ko ʻení ʻi he ngāue ʻoku fie maʻú. ʻI heʻetau ikunaʻi ʻa e fuofua feinga tau ʻo e ʻahó ʻi he faʻa mohé, ʻe ngali lahi ange ai ʻa e ngaahi feinga tau te tau ikunaʻi ʻi he lolotonga ʻo e ʻahó. Ngalingali te tau fonu ange ʻi he moʻuí mo e iví.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Vakai, Joe J. Christensen, To Grow in Spirit: A Ten-Point Plan for Becoming More Spiritual (1989), 27–28.

  2. Aristotle, ʻi he Wit and Wisdom of Socrates, Plato, Aristotle, ed. N. B. Sen (1967), 100.

  3. Selections from the Writings of Benjamin Franklin, ed. U. Waldo Cutler (1905), 16.

  4. Vakai, Forbes magazine, “Emerging Culture, Worldwide Success,” Oct. 25, 2012.

  5. Ernest L. Wilkinson, Lifting Oneʻs Sights, Brigham Young University Speeches of the Year (Oct. 1, 1963), 4.

  6. Russell M. Nelson, “Joy Cometh in the Morning,” Ensign, Nov. 1986, 70.

  7. Journal of American College Health 49 (2000): 125–30.

  8. Boyd K. Packer, Teach Ye Diligently, (1975), 205.

  9. Joe J. and Barbara K. Christensen, Making Your Home a Missionary Training Center (1985), 33.

  10. Joe J. Christensen, “Resolutions” (Brigham Young University fireside, Jan. 9, 1994), 5, speeches.byu.edu.

  11. Gordon B. Hinckley, in Sheri L. Dew, Go Forward with Faith: The Biography of Gordon B. Hinckley (1996), 166–67.