2015
Sīsū Kalaisi—Ko Hotau Pilinisi ʻo e Melinó
Siulai 2015


Sīsū Kalaisi—Ko Hotau Pilinisi ʻo e Melinó

Mei ha lea ʻi he Fakataha Lotu he Kilisimasi ʻo e 2013.

ʻE lava ke maʻu ʻa e melinó ʻe kinautolu ʻoku fekumi fakamātoato ki he Pilinisi ʻo e Melinó.

ʻĪmisi
Christ standing on a seashore. He is beckoning to two men who stand near Him. The two men are holding a fishing net over a small fire. Fishing boats and fishermen are visible in the background. The painting depicts Christ calling some of His Apostles or disciples.

Ui ʻe Kalaisi ha Ongo Ākonga, fai ʻe Gary E. Smith

ʻE lava ke tokoniʻi kitautolu ʻe he tukutaha ʻetau tokangá ki he ʻEikí mo e moʻui taʻengatá ʻi he ngaahi palopalema kotoa ʻo e moʻui fakamatelié. ʻOku fevahevaheʻaki ʻe he kakai taʻe-haohaoá ʻa e palanite ko māmaní mo ha kakai taʻe-haohaoa kehe. Ko hotau māmaní ko ha māmani kuo hinga ʻoku kāsia ʻe he tōtuʻa ʻo e moʻuá, taú, ngaahi fakatamaki fakanatulá, mahakí, pea mo e maté.

ʻOku hoko ha ngaahi faingataʻaʻia fakatāutaha. Ko e hā pē meʻa ʻokú ne ala fakatupu ʻa e loto-hohaʻá, ʻoku tau takitaha fakaʻānaua ke maʻu ha loto nonga.

ʻOku fekauʻaki ʻeku pōpoakí mo e maʻuʻanga pē taha ʻo e melino moʻoni mo tuʻuloá, ko Sīsū Kalaisi—ko hotau Pilinisi ʻo e Melinó.1

Naʻe folofola ʻa Sīsū, “ʻOua ʻe taʻofi, kae tuku ke haʻu kiate au ʻa e tamaiki īkí: he ʻoku ʻo e kakai peheé ʻa e puleʻanga ʻo e langí.”2

Te ne lava ke ʻomi ʻa e melinó kiate kinautolu kuo uesia ʻenau moʻuí ʻe he taú. ʻOku maʻu ʻe he ngaahi fāmili naʻe uesia ʻe he fatongia fakakautaú ha ngaahi manatu ki he taú, ʻa ia ko ʻeku fakakaukaú, naʻe fakahoko ia he lolotonga ʻo e Tau ʻi Kōleá.

ʻOku toe faingataʻa ange ʻa e ngaahi tau ʻi hotau kuonga lolotongá ka ʻoku kei fakamamahi tatau pē ki he ngaahi fāmilí. ʻE lava ʻa kinautolu ʻoku tofanga aí ke tafoki ki he ʻEikí. Ko ʻEne pōpoakí ko ha pōpoaki fakanonga ʻo e melinó ki māmani pea mo fakafiefia ki he faʻahinga ʻo e tangatá.3

ʻE lava ke hoko mai ʻa e melinó kiate kinautolu ʻoku ʻikai ke nau ongoʻi fiemālié. ʻOku kafo ha niʻihi. Ko ha niʻihi ʻoku felāngaaki fakalaumālie koeʻuhí ko ha taha ʻofaʻanga kuo mole pe ko ha ngaahi palopalema fakaeloto kehe. Kāinga, ʻe lava ke maʻu ʻa e nongá ki hoʻo moʻuí ʻi hoʻo langaki ʻa e tui ki he Pilinisi ʻo e Melinó.

“ʻOku ʻi ai nai ha niʻihi ʻiate kimoutolu ʻoku puke? Mou ʻomi ʻa kinautolu ki heni. ʻOku ʻi ai nai hamou niʻihi ʻoku ketu, pe kui, pe heke, pe pipiki, … pe puke ʻi ha mahaki ʻe taha? ʻOmi ʻa kinautolu ki heni pea te u fakamoʻui ʻa kinautolu.”4

“He ʻoku ou ʻilo ʻoku feʻunga hoʻomou tuí ke u fakamoʻui ʻa kimoutolu.”5

ʻĪmisi
A woman is kneeling next to Christ. She is holding on to His clothes. He is looking down at her. Others are behind Christ.

ʻE lava ke maʻu ʻa e melinó ʻe ha taha ʻoku tofanga ʻi he mamahí. Tatau ai pē pe ʻoku tupu ʻa e mamahí mei ha fehalaaki pe ha angahala, ko e meʻa pē ʻoku fie maʻu ʻe he ʻEikí ko e fakatomala moʻoni. ʻOku kole mai ʻa e Folofolá kiate kitautolu ke tau “hola [mei] he ngaahi holi fakatalavoú: … [pea] ui ki he ʻEikí ʻi he loto maʻa.”6 Pea ʻe lava leva ʻe Heʻene “lolo faitoʻo ʻi Kiliatí” ʻo fakamoʻui ʻo aʻu ki ha taha mahamahaki ʻi he angahalá.7

Fakakaukau ki he liliu naʻe hoko kia Sione Niutoní, naʻe fāʻeleʻi ʻi Lonitoni ʻi he 1725. Naʻe fakatomala mei heʻene moʻui angahalaʻiá ko ha taha fefakatauʻaki ʻo e kau pōpulá ʻo ne hoko ko ha faifekau ʻi he Siasi ʻIngilaní. ʻI he fuʻu liliu lahi ko ia ʻo e lotó, naʻe hiki ai ʻe Sione ʻa e ngaahi lea ʻo e himi “Amazing Grace.”

ʻAloʻofa Fakaofo! Mālie hono ongó

Kuó ne fakamoʻui ha meʻanoa hangē ko aú.

Naʻá ku hē, ka kuo maʻu au,

Naʻá ku kui, ka kuó u ʻā.8

“ʻE pehē foki ʻa e fiefia ʻi he langí ʻo lahi ʻi he fakatomala ʻa e angahala ʻe toko tahá.”9

ʻE lava ke maʻu ha nonga ʻe kinautolu ʻoku mafasia ʻenau ngāué:

“Haʻu kiate au ʻa kimoutolu kotoa pē ʻoku feinga mo mafasiá, pea te u foaki ʻa e fiemālié kiate kimoutolu.

“Toʻo ʻeku haʻamongá kiate kimoutolu, pea mou ako ʻiate au; he ʻoku ou angavaivai mo angamalū: pea te mou ʻilo ai ʻa e fiemālié ki homou laumālié.

“He ʻoku faingofua pē ʻeku haʻamongá, pea ʻoku maʻamaʻa ʻeku kavengá.”10

ʻE lava ke maʻu ʻa e melinó ʻe kinautolu ʻoku tangí. Naʻe folofola ʻa e ʻEikí, “ʻOku monūʻia ʻa kinautolu ʻoku tangí he te nau maʻu ʻa e fiemālie.”11 Ko e taimi ʻoku tau kātekina ai siʻa mole ʻa ha taha ʻoku tau ʻofa ai, ʻe lava ke fakafonu kitautolu ʻaki ʻa e melino ʻa e ʻEikí ʻi he fanafana ʻa e Laumālié.

“Ko kinautolu ʻe mate ʻiate aú ʻe ʻikai te nau ongoʻi ʻa e maté, koeʻuhí ʻe melie ia kiate kinautolu.”12

“ʻOku ou tuku ʻa e melinó kiate kimoutolu, ko ʻeku melinó ʻoku ou foaki kiate kimoutolú: ʻoku ʻikai hangē ko e foaki ʻa māmaní, ʻa ʻeku foaki kiate kimoutolú. ʻOua naʻa mamahi homou lotó, pea ʻoua naʻa manavahē ia.”13

“Ko au ko e toetuʻu mo e moʻui: ko ia ʻoku tui kiate aú, ka ne mate ia, ʻe moʻui pē ia:

“Pea ko ia ʻoku moʻui mo tui kiate aú, ʻe ʻikai ʻaupito mate ia.”14

ʻE lava ke maʻu ʻa e melinó ʻe kinautolu kotoa ʻoku fekumi fakamātoato ki he Pilinisi ʻo e Melinó. Ko ʻEne pōpoakí ʻa e pōpoaki fakafiefia ʻoku ʻoatu heʻetau kau faifekaú ki he funga ʻo e māmaní. ʻOku nau malangaʻi ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ʻo hangē ko ʻEne fakafoki mai ʻi he Palōfita ko Siosefa Sāmitá. ʻOku akoʻi ʻe he kau faifekaú ʻa e ngaahi folofola liliu moʻui ʻa e ʻEikí: “Kapau ʻoku mou ʻofa kiate au, fai ʻeku ngaahi fekaú.”15

ʻE lava ke maʻu ʻa e melinó ʻe kinautolu kotoa ʻoku ʻaʻeva ʻi he ngaahi hala ʻo e ʻEikí. ʻOku fakahaaʻi ʻa ʻEne fakaafé ʻi ha ngaahi foʻi lea ʻofa ʻe nima: “Haʻu, ʻo muimui ʻiate au.”16

Te tau hiva fakalāngilangiʻi ʻa e Pilinisi ʻo e Melinó,17 he te Ne toe hāʻele mai. Pea “ʻe fakahā ʻa e nāunau ʻo [e ʻEikí], pea ʻe mamata ki ai ʻa e kakai kotoa pē.”18 ʻI Heʻene hoko ko e Mīsaia ʻo e nofotuʻí, te Ne pule ko e Tuʻi ʻo e ngaahi tuʻí mo e ʻEiki ʻo e ngaahi ʻeikí.19

ʻI heʻetau muimui ʻia Sīsū Kalaisí, te Ne tataki kitautolu ke tau nofo mo Ia mo ʻetau Tamai Hēvaní, pea mo hotau ngaahi fāmilí. ʻI hotau ngaahi faingataʻaʻia lahi he moʻui fakamatelié, kapau te tau kei tauhi faivelenga ki he ngaahi fuakava naʻe fakahokó, kapau te tau kātaki ki he ngataʻangá, te tau taau mo e meʻaʻofa maʻongoʻonga taha ʻa e ʻOtuá, ʻa e moʻui taʻengatá.20 ʻE lava ke nofo fakataha hotau ngaahi fāmilí ʻo taʻengata ʻi Hono ʻafioʻanga māʻoniʻoní.

Siʻoku kāinga ʻofeina, ʻofa ke faitāpuekina kimoutolu. Fakatauange ke mou maʻu mo homou ngaahi ʻofaʻangá ʻo taʻengata ʻa e ngaahi tāpuaki kotoa ʻa hotau ʻEikí—ko hotau Pilinisi ʻo e Melinó.