2015
Kau Paioniá: Ko Ha Taula ki he ʻAhó Ni
Siulai 2015


Kau Paioniá: Ko Ha Taula ki he ʻAhó Ni

Mei ha lea ko e, “Pioneers—Anchors for the Future,” naʻe fai ʻi Soleki Siti ʻi he Sons of Utah Pioneers Sunrise Service on July 24, 2013.

Manatuʻi ʻa e kau paioniá, ʻenau ngaahi talanoá, mo e poupoú, fakahaofí, mo e mālohi fai fakahaofi ʻo e ʻOtuá naʻe hoko ange ko e tupu mei heʻenau tuí mo e ʻamanaki leleí.

ʻĪmisi
illustration of a baptism taking place in an icy river

ʻI hono fakalotoa ʻo Ueleta Peletifooti Hesi ʻe he moʻoni ʻo e Tohi ʻa Molomoná, naʻá ne kole ke papitaiso ia ʻi ha vaitafe ʻaisi kae ʻikai tatali ki he faʻahitaʻu māfaná.

ʻI he 1832, naʻe nofo ʻa Ueleta Peletifooti Hesi—ko ha kui ʻa hoku uaifi ko Selí—pea mo hono husepāniti ko ʻAilá, ʻi he kiʻi kolo ʻo Faamavila, Niu ʻIoke, USA, ofi ki he Leiki Senekaá. ʻI he ʻaʻahi ʻa e ongo faifekau ko ʻŌliva Kautele mo Paʻale P. Palati ki he ʻapi Hesí, naʻe fakatau ʻe Ueleta ha Tohi ʻa Molomona pea lau ia ʻi he taimi pē ko iá. ʻI hono fakalotoʻi ia ʻi hono moʻoní, naʻá ne kole ke papitaiso ia.

Ka neongo ia, naʻe fakatokanga hono husepānití kiate ia ke ne tatali koeʻuhí ko e fakalalahi ʻa e ngaahi fakatangá mo ha pēpē kuo mei fāʻeleʻi. Hili ha taimi nounou mei he fāʻelé, naʻe papitaiso ʻa Ueleta—ka ʻi he hili pē hono fakaava ʻa e ʻaisi ʻi he vaitafé ke fakahoko ai ʻa e ouau ʻo e papitaisó!1

Naʻe mahuʻingaʻia ʻa ʻAila ʻi he pōpoaki ʻo e ongoongoleleí. Naʻá ne fie ʻilo lahi ange pea ongoʻi mālohi foki ke fai ha tokoni ki hono langa hake ʻo e Temipale Ketilaní. Ko ia naʻá ne fononga mo Ueleta ʻi ha saliote ki Ketilani, ʻOhaiō, USA, ke feʻiloaki mo e Palōfita ko Siosefa Sāmitá. ʻI heʻena tūʻuta atú, ne fakahā ange te na maʻu ʻa e Palōfitá mo ha kau tangata tā ʻakau ʻi ha vao ʻakau ofi mai pē.

Hili ʻena aʻu ki he vao ʻakaú, naʻe taaʻi ʻe ha taha ʻo e kau tangatá ʻene tokí ki ha fuʻu ʻakau, pea lue mai kiate kinaua, mo ne pehē ange, “Misa Hesi, kuó u tatali kiate koe ʻi ha ʻaho ʻe tolu; ʻe fakaʻaongaʻi e paʻanga ko ia kuó mo ʻomí ki hono langa ʻo e tuʻunga malanga ʻi he temipalé.”

Ko Siosefa Sāmita ʻa e tangatá ni. Ne ʻikai toe fie maʻu ke fakamatalaʻi, naʻe papitaiso ʻa ʻAila, pea naʻá na foki mo Ueleta ki hona ʻapí, ʻo tānaki fakataha ʻena ʻū meʻá, pea kau fakataha mo e Kāingalotu ʻi Ketilaní.2

ʻĪmisi
Illustration of a man on a ship during a storm.

Ne kau ha taha ʻo ʻeku ngaahi kuí, ko ʻAisake Patileti Nasi, ki he Siasí ʻi Uēlesi peá ne kolosi ʻi he ʻAtalanitikí mo e ngaahi feituʻu tokaleleí kimuʻa pea kau fakataha mo e Kāingalotu ʻi Sōleki Sití. Hili ʻene tūʻuta aí naʻá ne fanongo ki ha taha ʻo e kaumātuʻa pule ʻo e Siasí ʻokú ne fakahalaʻi hono fakaʻaongaʻi ʻo e tapaká ʻi he ngaahi lea ko ʻení: “ʻOku ʻi ai ha Kaumātuʻa ʻi he fakatahaʻangá ni ʻoku ʻi ai ha tapaka ʻi honau ngutú, neongo he ʻikai lava ʻe ha puaka ʻo kai ʻa e ʻakau palakuú.” Naʻe puʻaki fakalongolongo ʻe ʻAisake, ʻa e tapaka ʻi hono ngutú ki he kelekelé, peá ne pehē ki he tapaká, “Nofo ai kae ʻoua ke u haʻu kiate koe.” Naʻe ʻikai ke ne toe fai ia.3

Ko e hā naʻá ne fakalotoa ʻa Ueleta ke papitaiso ʻi ha vaitafe ʻaisi kae ʻikai tatali ki he faʻahitaʻu māfaná? Ko e hā naʻá ne fakaʻaiʻai ʻa ʻAila ke fononga mei Niu ʻIoke ki ʻOhaiō pea ke foaki ha paʻanga ki ha temipale ke langa ʻe ha siasi ʻa ia naʻe teʻeki ke ne mēmipa aí? Ko e hā naʻe lava ai ʻe ʻAisake ke liʻaki hono fonua tupuʻangá, folau he ʻŌseni ʻAtalanitikí, kolosi ʻi he ngaahi feituʻu tokaleleí, pea tānaki atu hono fakateka e tapaká ki he lisi ʻo e ngaahi meʻa kuó ne siʻakí?

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī (1910–2008): “Ko e mālohi ko ia naʻá ne ueʻi ai ʻetau fuofua kau mēmipa ʻo e ongoongoleleí, ko e mālohi ia ʻo e tui ki he ʻOtuá. Ko e mālohi tatau ia ne lava ke fakahoko ai ʻa e hola mei ʻIsipité, ʻa e hala ʻi he Tahi Kulokulá, ʻa e fononga lōloa ʻi he feituʻu maomaonganoá, pea mo e fokotuʻu ʻo ʻIsileli ʻi he Fonua ʻo e Talaʻofá.”4

Ko e tuí ko ha tefitoʻi moʻoni ia ʻo e ngāué mo e mālohí fakatouʻosi.5 “ʻOku ʻikai ko e … maʻu ha ʻilo haohaoa ki he ngaahi meʻá” (ʻAlamā 32:21). Ka, ko ha “fakamoʻoni” ʻo e Laumālié (vakai, Hepelū 11:1, futinouti b) ʻokú ne ueʻi kitautolu ke ngāue (vakai, Sēmisi 2:17–26; 2 Nīfai 25:23; ʻAlamā 34:15–17), ke muimui ʻi he Fakamoʻuí, pea tauhi kotoa ʻEne ngaahi fekaú, naʻa mo e ngaahi taimi ʻo e feilaulaú mo e ʻahiʻahí (vakai, ʻEta 12:4–6).6 Hangē ko e pau ʻa e hopo ʻa e laʻaá ʻi he pongipongí, ʻoku pehē hono ʻomi ʻe he tuí ʻa e ʻamanaki leleí—ʻa e ʻamanaki ki he ngaahi meʻa leleí ke hoko mai (vakai, Molonai 7:40–42)—mo ʻomi ʻa e mālohi ʻo e ʻEikí ke poupouʻi kitautolu.7

Kapau ko e tuí ʻa e mālohi ko ia naʻá ne ueʻi ʻetau kau paioniá, ta ko e ʻamanaki lelei ia naʻe ʻomi ʻe heʻenau tuí naʻá ne pukepuke kinautolú. Naʻe tohi ʻe Molonai ʻo pehē:

“ʻOku fakahoko ʻa e meʻa kotoa pē ʻi he tuí—

“Ko ia, ʻilonga ia ʻoku tui ki he ʻOtuá kuo pau ke ne faʻa ʻamanaki fakapapau ki ha maama ʻoku lelei ange, ʻio, ki ha nofoʻanga ʻi he toʻukupu toʻomataʻu ʻo e ʻOtuá, pea ko e ʻamanaki lelei ia ʻoku tupu mei he tuí, ʻo hoko ko ha taula ki he laumālie ʻo e tangatá, ʻa ia ʻe ngaohi ai ʻa kinautolu ke nau fai mālohi pea tuʻu maʻu, pea fonu maʻu ai pē ʻi he ngaahi ngāue leleí, ʻo langaki ʻenau fakalāngilangiʻi ʻa e ʻOtuá” (ʻEta 12:3–4).

Naʻe hanga ʻe he tui fakavaʻemālohi ʻa e kau paioniá ʻia Kalaisí, ʻo ueʻi kinautolu ke nau ngāue ʻaki ʻa e ʻamanaki leleí, ʻa e ʻamanaki atu ki ha ngaahi meʻa lelei ange ke hokó—ʻo ʻikai ngata pē maʻanautolu kae pehē foki ki honau hakó. Koeʻuhí ko e ʻamanaki lelei ko ʻení, naʻa nau pau mo tuʻu maʻu, ʻo iku ke nau fakalāngilangiʻi ʻa e ʻOtuá ʻi ha faʻahinga faingataʻa pē. Ko kinautolu naʻe faivelenga taʻeueʻiá, naʻe hā ʻa e mālohi ʻo e ʻOtuá ʻi ha ngaahi founga fakaofo.

ʻE lava fēfē ke hoko ʻa e kau paionia ko iá ko ha taula kiate kitautolu he ʻahó ni? ʻOku ʻi ai haʻaku fokotuʻu ʻe tolu:

Manatuʻi e kau Paioniá

Manatuʻi ʻa e kau paioniá, ʻenau ngaahi talanoá, mo e poupoú, fakahaofí, mo e mālohi fai-fakahaofi ʻo e ʻOtuá naʻe hoko mai ko e tupu mei heʻenau tuí mo e ʻamanaki leleí. ʻOku tokoni ʻetau ngaahi tamai mo e faʻē paioniá ke tau ʻiloʻi kitautolu ʻi heʻetau hoko ko ha kakai ʻo e fuakavá pea fakamoʻoniʻi ʻe tāpuekina kitautolu ʻe hotau ʻOtuá—ʻa ia kuo tau fuakava mo ia pea ʻoku “ʻikai … liliú” (Molomona 9:19)—ʻi he taimi ʻo e faingataʻá mo e ʻahiʻahí, hangē ko ia naʻá Ne fai ki heʻetau ngaahi tamai mo e faʻē paioniá.

Naʻe akoʻi ʻe ʻAlamā “[ʻe] fakahoko [ʻe he ʻOtuá] ʻa ʻene ngaahi talaʻofa kotoa pē ʻa ia te ne fai kiate [kitautolú], he kuó ne fakahoko ʻa ʻene ngaahi talaʻofa kuó ne fai ki heʻetau ngaahi tamaí” (ʻAlamā 37:17). ʻI hono ʻiloʻi ʻení, ʻe tataki fakalaumālie kitautolu ʻe he kau paioniá ke tau fai ʻa e meʻa tatau ʻi he tuí pea ke fokotuʻu maʻu ʻi he ʻamanaki leleí.

Ko e taula ʻeni ʻoku tau kumia ʻi hotau māmani faingataʻa fakaeangamaʻa, fakalaumālie, mo fakatuʻasinó: ʻo moʻui ʻaki, mo hiki ʻa e tui kia Kalaisí mo e ʻamanaki lelei ʻokú ne fokotuʻu maʻu kitautolu ʻi Hono ngaahi halá.

ʻĪmisi
Mormon pioneers at Red Buttes Camp on October 19, 1856. The pioneers are trying to light a fire to cook with in heavy snow and wind. The painting is part of the exhibits at the Mormon Handcart Visitors' Center at Martin's Cove in Wyoming.

Kuo hoko ʻa e talanoa ʻo e kulupu toho saliote ʻo Uili mo Mātení ko ha fakataipe ia ʻo e tui mo e ʻamanaki lelei ʻo e kau fuofua paioniá. Ko ha mana ia ʻa e mate pē ha kau mēmipa nai ʻe toko 200 ʻi he kulupu ʻe toko 1,000.8 Naʻe fakahaofi ʻe he feinga fonu ʻi he tui mo e ʻamanaki lelei ʻo ʻenau kau fakahaofi moʻuí, fakataha mo e tokoni fakalangí, ʻa e ngaahi kulupu toho saliote ko ʻení.9

Hili ʻenau mavahe mei he Teleʻa Sōlekí, naʻe fepaki ʻa e kau fakahaofi moʻuí mo e ngaahi matangi mālohi tatau naʻe hoko kimuʻa, mālohi, mo fakatuʻutāmaki ʻo e faʻahitaʻu momokó naʻá ne ʻākilotoa ʻa e ngaahi kulupu toho salioté. ʻI he fehangahangai mo e ʻalotāmaki ʻo natulá, naʻe veiveiua ha niʻihi ʻo e kau fakahaofi moʻuí ʻi heʻenau tuí, siva ʻa e ʻamanaki leleí, pea nau tafoki.

ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, naʻe nofo taʻeueʻia ʻa Letiki ʻĀleti ʻi ha ʻapitanga fakahaofi moʻui ʻi ha uike ʻe tolu ʻi he ʻea fakatuʻutāmaki ʻo e faʻahitaʻu momokó. ʻI he feinga ha tokotaha fakahaofi moʻui ʻe taha ke fakalotoʻi ʻa Misa ʻĀleti ke na fokí, ne ʻikai tali ʻe Letiki:

Naʻá ne tohi ʻi heʻene tohinoá, “Ne ʻikai ke u tali ʻene fokotuʻú, pea … faleʻi ia ke ne nofo, he naʻe fakafalala mai ʻa e moʻui ʻo e kulupú [kiate] kimautolu.” “Naʻá ne … fokotuʻu mai leva ʻi heʻeku hoko ko e palesiteni ʻo e ʻapitangá, ne fakatefito ʻenau tuí ʻiate au, pea ʻoku totonu ke u maʻu ʻa e folofola ʻa e ʻEikí ke ʻiloʻi ʻa e meʻa kuo pau ke mau faí. Ne ʻikai ke u tali ʻa e meʻá ni koeʻuhí kuo ʻosi folofola ʻaki [ʻe he ʻEikí] ʻa e meʻa te ne finangalo [ke mau] faí.”10

ʻOku fakatupu ʻe he tui taʻe toe veiveiua pehē ʻi he ngaahi taimi faingataʻá, ha kakai tangata mo fafine tui mālohi pea ʻomi mo ha fakahinohino pau, mo mālohi ʻi hono ʻākilotoa kitautolu ʻe he ngaahi pōpoaki fakapuputuʻu ʻo e māmaní. Ko e taha ʻo e ngaahi fua ʻo e faʻahinga tui peheé ko kinautolu ʻoku nau maʻu iá te nau ʻi ha tuʻunga ke fafanga, fakahaofi, mo tāpuekina e niʻihi kehé. Fakakaukau angé ki he māfana naʻe ongoʻi ʻe Letiki ʻĀleti ʻi heʻene mamata ki he haʻu ʻa e kulupu toho salioté ki hono ʻapitangá. Fakakaukau angé ki he fiefia naʻe ongoʻi ʻe he kulupú ʻi heʻenau mamata kiate iá!

Manatuʻi ʻEnau Uouangatahá

Manatuʻi naʻe uouangataha kotoa ʻa e kau paioniá. Kuo ʻilo ʻe he kau faihisitōliá naʻe kehe ʻa e hiki fakahihifo ʻa e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní mei he hikifonua ʻo e ʻAmelika Hihifó.

“Ne nau hoko moʻoni ko e ngaahi kolo ne laka fakataha, ngaahi kolo ʻo ha angamalū, faaitaha, mo ʻulungaanga lelei ne teʻeki ongona ʻi ha feituʻu kehe ʻi he ngaahi hala fakahihifó. …

“Ko e tokosiʻi pē ʻi he kau hiki mai ki Kalefōnia mo ʻOlikoní ne nau fakakaukau ki he kakai ʻe muimui mai ʻiate kinautolú. … Kae ʻikai ko e kau Māmongá. Ko e fuofua fakakaukau ʻa e kulupu ʻo e kau paioniá ke ʻiloʻi ha ngaahi feituʻu ke fai ai ha kemí, fefie, vai, mo e musie lelei, ke fua ʻa e mamaʻó mo fokotuʻu ʻa e ngaahi pou fakaʻilonga ʻo e mamaʻó. Ne nau ngāue mo e ngaahi kulupu kimuí ke langa ha ngaahi halafakakavakava mo keli ʻa e ngaahi kolosiʻanga ʻi he vaitafé. Ne nau faʻu ha ngaahi vakavakaʻāmei mo ha ngaahi vaka pea tuku kinautolu ke fakaʻaongaʻi ʻe he ngaahi kulupu kimui angé.”11

Ko e ʻuhinga ʻo e faikehekehe ko ʻení he naʻe omi ʻa e kāingalotu ʻo e Siasí ke langa hake ʻa Saione. ʻI ha lea mahino ngofua angé, ko Saioné ko e “ʻofa ʻa e tangata kotoa pē ki hono tokouá ʻo hangē pē ko iá, pea ngāue ʻi he angamaʻa mo e māʻoniʻoni ʻi [he] ʻao [ʻo e ʻEikí]” (T&F 38:24). Naʻe hoko ʻa Saione—ko ha sosaieti mo e kakai loto taha mo fakakaukau taha, ʻo nofo ʻi he māʻoniʻoni, pea ʻikai ha masiva ʻiate kinautolu (vakai, Mosese 7:18)—ko e ola ia ʻo e “feinga ʻa e tangata kotoa pē ki he meʻa ʻoku lelei ki hono kaungāʻapí, mo fai ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ʻaki ʻa e mata ʻoku hanga taha pē ki hono fakalāngilangiʻi ʻo e ʻOtuá” (T&F 82:19).

Naʻe faʻu ʻe he ongo ko ʻeni ʻo e ongoʻi fakakaungākoló mo e vahevahe tataú, ha feinga faaitaha ke muimui ki he palōfita ʻa e ʻOtuá. Ko ha ʻuhinga lahi ia naʻe lavameʻa pehē ai ʻa e kau paioniá, pea ko ha konga mahuʻinga ia ʻo e tukufakaholo ʻoku nau tuku mai kiate kitautolú. ʻOku nau fanafana mai te tau lava foki ʻo lavameʻa ʻo fakafou ʻi he mālohi ʻo e ʻEikí ʻo aʻu pē ki he tuʻunga ʻoku tau ngāue ai mo ha ongo ʻo e fatongia fakakolo mo vahevahe tataú ʻi he muimui ki he palōfita ʻa e ʻEikí.

Vahevahe Atu ʻa e Laumālie ʻo e Paioniá

ʻOku tau fatongia ʻaki ke fakatō kakano ki heʻetau fānaú mo e makapuná ʻa e laumālie tatau naʻá ne taki e ngaahi laka ʻa e kau paioniá. ʻE lava ke vakai ki ha lēsoni faingofua ʻo e founga ʻoku fakahoko ai ʻení ʻi he fāmili Munosa ʻo ʻOtavalo, ʻEkuatoá. ʻI Māʻasi 2013, naʻá ku feʻiloaki ai mo Misa Huani Hōsē Munosa, ko hono uaifí ko Lola, mo ha taha ʻo hona ngaahi fohá, ko Huani ʻĀmato, ke ako fekauʻaki mo honau taimi ʻi he Siasí. Ne u ʻilo ai ko Misa Munosa ko e taha ʻo e kau fuofua ului ʻi ʻOtavaló.

ʻI heʻene kei tamasiʻí, naʻe ʻoange kia Misa Munosa ha tatau ʻo e Tohi ʻa Molomoná ʻi he lea faka-Sipeiní. Ne ʻikai te ne lava ʻo lau ia, ka naʻá ne ongoʻi ha mālohi lahi mo e laumālié ʻi heʻene puke iá. Naʻá ne fufuuʻi ia ʻi hono ʻapí, he naʻá ne ʻiloʻi ʻe fakaʻauha ia ʻe hono ngaahi tokouá.

Ne ʻi ai ha ngaahi taimi naʻá ne toʻo ʻa e tohí mei hono fufūʻangá, ʻo pukepuke pē ke ne ongoʻi hono mālohí. ʻI hono kātekina ha faingataʻa mo e fakafepaki lahi, naʻá ne kau ki he Siasí pea hoko ko e taha ʻo e kau fuofua faifekau ne ui mei he kolo ko ʻOtavaló. Naʻá ne mali kimui ange mo ha sisitā naʻe toki ʻosi ngāue fakafaifekau, peá na ohi fakataha hake ha fāmili faivelenga, naʻe fakatefito ʻi he ongoongoleleí. Naʻá ne ngāue faivelenga ko ha taki ʻi he Siasí pea tokoni ke liliu ʻa e Tohi ʻa Molomoná mo e ngaahi ouau ʻo e temipalé ki heʻene lea fakafonua ʻo e faka-Kuehuá.

Naʻe tangi ʻa Huani ʻĀmato, ko ha faifekau kuo foki mai, ʻi heʻemau fanongo ki he fakamatala ʻa Misa Munosa ki heʻene talanoa ʻo e tuí. ʻI he fakaʻosi e lea ʻene tamaí, naʻe pehē ʻe he foha lelei ko ʻení: “Kuó u houngaʻia maʻu pē ʻi he kau fuofua paionia ne kolosi atu ʻi he ngaahi feituʻu tokaleleí mo ʻenau ngaahi salioté ʻi ʻAmelika Noaté. Kuo ueʻi fakalaumālie au mo ongo moʻoni ʻi he kotoa ʻo ʻeku moʻuí ʻa ʻenau tuí mo e mateakí mo e līʻoá. Ka ʻoku toki aʻu ki he ʻahó ni, naʻe ʻikai te u ʻilo ʻoku ʻi ai foki mo e kau paionia ʻi heni ʻi ʻOtavalo, pea ko ʻeku ongomātuʻá ia ʻOku fakafiefia ʻeni kiate au.”

ʻĪmisi
Photo of Juan José Muñoz Otavalo and his wife, Laura, of Otavalo, Ecuador.

ʻOku akoʻi kitautolu ʻe Misa mo Sisitā Munosa ʻoku tau tuku atu ha tukufakaholo paionia ʻo e tuí ʻi he hoko ko ha paioniá—ʻi hono fakaava, fakahaaʻi, mo moʻui ʻaki ʻa e founga ʻo e ongoongoleleí ke muimui ai e niʻihi kehé. ʻI heʻetau fakaʻaongaʻi maʻu pē ʻa e tui ki he ʻEikí mo fokotuʻu maʻu hotau laumālié ʻaki ʻa e ʻamanaki lelei ʻiate Iá, ʻoku tau hoko ai ʻo “fai mālohi pea tuʻu maʻu, pea fonu maʻu ai pē ʻi he ngaahi ngāue leleí, ʻo langaki [ke] fakalāngilangiʻi ʻa e ʻOtuá” (ʻEta 12:4). Pea, hangē ko Letiki ʻĀletí, te tau tokoniʻi ʻa kinautolu ʻoku hē ʻi he hala ʻo e moʻuí, pea te nau ako—kau ai mo e toʻu tangata ʻo e kahaʻú—meiate kitautolu ʻa e mālohi mo e nonga ʻo ha moʻui pehē.

Kuo ako ‘a ʻEletā M. Lāsolo Pālati ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ‘o pehē:

“Ko hono faʻo ha fanga kiʻi ngaʻotoʻota siʻi ki he ngaahi salioté pe saliote toho nimá mo lue ʻi he maile ʻe 1,300 (2,090 km), ʻoku ʻikai ko e founga ia ʻe fie maʻu ʻe hatau tokolahi ke fakahaaʻi ai ʻetau tuí mo ʻetau lototoʻá. ʻOku tau fehangahangai mo ha ngaahi faingataʻa kehe he ʻahó ni—ngaahi moʻunga kehe ke kaka ai, ngaahi vaitafe kehe ke kolosi ai, mo ha ngaahi teleʻa kehekehe ke ʻai ke “fisi ʻo hangē ko e losé” (ʻIsaia 35:1).

“Ko ʻetau fekukí ʻoku ʻilo ia ʻi heʻetau moʻui ʻi he māmani fonu angahala mo talatalakehe fakalaumālié, ʻa ia ʻoku hangē ʻoku ʻi he potu kotoa ai ʻa e fakahōhōlotó, taʻe-faitotonú, mo e mānumanú. Ko e toafa ʻo e ʻaho ní ko e puputuʻú mo e ngaahi pōpoaki ʻoku fepakipakí.”

Naʻe tānaki atu ʻa ʻEletā Pālati ʻo pehē ke ʻoua naʻa tau fakavaʻivaʻinga ʻi he ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá. “Ko e fakaʻehiʻehi mei he ngaahi fakatauele pea mo e kovi ʻo e māmaní, ʻoku fie maʻu ki ai ʻa e tui mo e lototoʻa ʻa ha paionia fakaonopooni moʻoni.”12

ʻOfa ke tau takitaha fakakaukau ke hoko ko ha paionia pea laka ki muʻa pea fakaava a e halá ki he niʻihi kehe ʻa ia kuo ʻauhē ʻi ha māmani fonu ʻi he angahalá, puputuʻú, mo e loto veiveiuá. ʻOfa ke tau manatuʻi ʻa e kau paioniá mo ʻenau ngaahi talanoá, manatuʻi ne nau omi ke langa ʻa Saione ʻi ha ngāue uouangataha, pea tali ʻa e fatongia ke fakatō ha tui pehē ʻiate kinautolu kotoa pē ʻoku tau fetaulakí—tautautefito ʻi he toʻu tangata kei tupu haké—pea ke fai ia ʻi hono foaki ʻetau “feilaulau moʻuí” (Loma 12:1) ʻo ha moʻui naʻe fokotuʻu maʻu ʻi he tui ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí pea fakatefito ʻi he ʻamanaki lelei ki he ngaahi meʻa lelei ʻe hoko mai ʻiate Iá.

Ke hoko ai ko ha paionia ke “ʻoua naʻa [tau] fiu ʻi he fai leleí” (T&F 64:33). Naʻe ongoʻi taʻe veiveiua ʻe Ueleta Hesi naʻe ʻikai ha mahuʻinga makehe ʻi he papitaiso ʻi ha vaitafe ʻaisí. Pe naʻe fakakaukau ʻa ʻAisake Nasi ʻoku mahuʻinga fau ke tolongi ʻene tapaka naʻe fakateká ki he kelekelé. Pea kia Letiki ʻĀleti, naʻá ne fai pē ʻa e meʻa naʻe pehē ʻe he ʻEikí ʻoku totonu ke ne faí.

Kuo tupu ha meʻa lahi mei he ngaahi meʻa iiki mo faingofua kotoa ko ʻení! Ko ia tuku ke tau manatuʻi ʻoku ʻikai ha ngaahi meʻa iiki ʻi ha ngaahi ngāue lalahi. ʻI heʻetau moʻui ʻaki e ongoongoleleí, muimui ki he palōfitá, fili e tuí ʻi he loto taʻe veiveiuá, mo fai e fanga kiʻi meʻa ʻoku tupulaki ai ʻa e tuí pea ʻomi ha laumālie ʻo e ʻamanaki leleí, te tau hoko takitaha ko ha paionia, ʻo teuteu ʻa e halá ke muimui ai ʻa e niʻihi kehé.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Vakai, Wandering Home: Stories and Memories of the Hatch Family (1988), 3.

  2. Vakai, Wandering Home, 3.

  3. Isaac Bartlett Nash, The Life-Story of Isaac B. Nash [nd], 2.

  4. Gordon B. Hinckley, “The Faith of the Pioneers,” Ensign, July 1984, 5.

  5. Vakai, Lectures on Faith (1985); Hepelū 11:4–40; Sēkope 4:6; ʻEta 12:7–22.

  6. Vakai foki, Lectures on Faith (1985), 69.

  7. Vakai, Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá, “Tuí”; vakai foki, ʻAlamā 57:19–27; 58:10–13; Molomona 9:8–21; Molonai 7:33–37; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 27:17.

  8. Vakai, Andrew D. Olsen, The Price We Paid: The Extraordinary Story of the Willie and Martin Handcart Pioneers (2006), 470.

  9. Vakai, Olsen, The Price We Paid, 473–74.

  10. ʻI he Olsen, The Price We Paid, 160.

  11. Wallace Stegner, The Gathering of Zion: The Story of the Mormon Trail (1964), 11.

  12. M. Russell Ballard, “Tui mo e Lototoʻa Fakapaioniá Kuohilí mo e Lolotongá Ni,” Liahona, Siulai 2013, 20.

Naʻe fakahā ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá kia ʻAila Hesi ʻi heʻena fuofua fetaulakí, “ʻE fakaʻaongaʻi e paʻanga ko ia kuó mo ʻomí ke tokoni ʻi hono langa ʻo e tuʻunga malanga ʻi he temipalé.” ʻI hono ueʻi ʻe he Palōfitá, naʻe papitaiso ʻa ʻAila pea hiki mo hono uaifí mei Niu ʻIoke ki Ketilani, ʻOhaiō.

Ngaahi tā fakatātā ʻa Dan Burr; ngaahi taá naʻe fai ʻi he angalelei ʻa e Church History Library; fokotuʻutuʻu ʻa e ngaahi ʻatá ʻi he angalelei ʻa e kittimages/iStock/Thinkstock

Tā ʻo e fāmili Muniosí ʻi he angalelei ʻa ʻEletā Marcus Nash