2015
Ko Hono Utu ʻo e Ngaahi Pale ʻo e Angamāʻoniʻoní
Siulai 2015


Ko Hono Utu ʻo e Ngaahi Pale ʻo e Angamāʻoniʻoní

Mei ha lea, “The Rewards of Righteousness,” naʻe fai ʻi he Konifelenisi ʻa e Kakai Fefiné ʻi BYU he ʻaho 2 ʻo Mē 2014.

He ʻikai ha meʻa lelei ʻe taʻofi meiate kinautolu ʻoku ʻaʻeva angatonú.

ʻĪmisi
man holding a bundle of grain

ʻOku moveuveu moʻoni ʻa e māmaní (vakai, T&F 45:26). Ko e lahi ʻo ʻetau ngaahi palopalemá ʻoku ʻi he tafaʻaki fakalaumālié. Ko ha ngaahi palopalema fakasosaieti ia ʻoku ʻikai ke tau lava fakafoʻituitui ʻo fakaleleiʻi. Neongo ia, ʻoku ʻi ai ha ngaahi pale te tau lava ke maʻu fakafoʻituitui, ʻo aʻu ki he taimi ʻoku hōloa ai ʻa e anga-māʻoniʻoní he funga ʻo e māmaní.

Ko e foʻi fakakaukau ko ia ʻo e “fakapaleʻi ʻo e anga-māʻoniʻoní” ʻoku ʻohofi ia ʻi he māmani ʻo e ʻaho ní. Ko hono fakalotoʻi ko ia ʻo e kakaí ke nau fili ʻa e anga-māʻoniʻoní ko ha tukupā motuʻa. “Ko e tangata fakakakanó ko e fili ia ki he ʻOtuá” (Mōsaia 3:19). Kuo ʻi ai maʻu pē ha “fehangahangai ʻi he meʻa kotoa pē” (2 Nīfai 2:11).

Ko e faikehekehe ʻi he ʻaho ní, ko e “fuʻu fale lahi mo ʻataʻataá” (1 Nīfai 8:31) mo e kau fakaangá ʻoku nau leʻolahi ange, fakafekiki lahi ange, kae siʻi ange ʻenau kātakí ʻi ha toe taimi he lolotonga ʻo ʻeku moʻuí. ʻOku nau fakahaaʻi e hōloa ʻenau tuí ʻi ha ngaahi meʻa lahi, ʻi he taimi ʻoku nau tokanga lahi ange ai ki honau ongoongó ʻi he fakakaukauʻi ʻe he kakaí ʻa e hisitōliá kae ʻikai ke nau kau mo e ʻOtuá. Naʻe ʻi ai ha taimi naʻe mahino ai ki ha konga lahi ʻo e kakaí ʻe fakamāuʻi kinautolu ʻi he ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá, kae ʻikai ko e ngaahi fakakaukau manakoa pe fakakaukau fakapoto mālohi ʻo e kuongá. ʻOku tokanga lahi ange ha niʻihi naʻa manukiʻi kinautolu ʻe ha niʻihi ʻi hano fakamāuʻi kinautolu ʻe he ʻOtuá.

ʻOku ʻikai foʻou e fepaki ʻi he vā ʻo e leleí mo e koví. Ka ko e ʻaho ní, ʻoku māʻolunga ange pēseti ʻo e kakai ʻoku nau maʻuhala tokua ʻoku ʻikai ha tuʻunga moʻui totonu, mo angatonu ʻoku totonu ke talangofua ki ai ʻa e kakaí kotoa.

Neongo ia, kuo teʻeki maʻu ʻe he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ha kāingalotu faivelenga ange peheni. ʻOku fakafofongaʻi ʻe he kāingalotu ʻo e Siasí, fakataha mo ha niʻihi kehe ʻoku nau maʻu e ngaahi tuʻunga moʻui mahuʻinga tataú, ha kiʻi motu ʻo e tuí ʻi ha tahi ʻo e veiveiuá mo e taʻe-tuí. ʻOku tau ʻilo, hangē ko e fakamatala ʻa e palōfita ko ʻAlamaá, kuo “teʻeki hoko ʻa e faiangahalá ko e fiefia” (ʻAlamā 41:10) pea ko e palani ʻa e Tamaí maʻa ʻEne fānaú ko ha “palani ʻo e fiefia” (ʻAlamā 42:8, 16).

Ko ʻeku fakaʻamú ke fai ha ngaahi fokotuʻu ʻe lava ʻo tokoni fakafoʻituitui kiate kimoutolu mo homou fāmilí fakakātoa, ke mahino lelei ange pea mo maʻu ʻa e ngaahi pale ʻo e moʻui anga-māʻoniʻoní.

Ko e Pale ʻo e Tuʻunga Fakalaumālié

“Te u fokotuʻu fēfē ʻa e tokanga ki he koloá ki hono tuʻunga totonú ʻi heʻeku feinga ke aʻusia ha fakalakalaka fakalaumālié?”

Ko ha konga lahi kitautolu ʻo e māmani ko ʻení. ʻOku hoko ʻa e tafaʻaki ki he koloa ʻo e moʻui fakaʻahó ko ha palopalema mahino. ʻOku meimei ke siofi ʻe he sosaietí ʻa e meʻa kotoa ʻo fakatatau mo e ngaahi pale fakamāmaní.

ʻOku fakamahino ʻe he talamuʻaki ki he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá ʻa e palopalema ko ʻení ke fakatokanga mai e ngaahi fakatuʻutāmakí, ʻomi ha fakahinohino ke teuteu mo maluʻi ʻaki kitautolu he taimí ni pea ʻi he kahaʻú, pea mo ʻomai ha ʻilo mahuʻinga ki he kaveingá ni: “ʻOku ʻikai te nau kumi ki he ʻEikí ke fokotuʻu ʻene māʻoniʻoní, ka ʻoku ʻaʻeva ʻa e tangata takitaha ʻi hono hala pē ʻoʻona, pea fakatatau ki he tatau ʻo hono ʻotua ʻoʻoná, ʻa ia ko hono tataú ʻoku hangē ko e māmaní, ʻa ia ʻoku ʻi he tatau ʻo e tamapua” (vakai, T&F 1:16).

Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Sipenisā W. Kimipolo (1895–1985) ʻe lava ke kau ʻi he ngaahi ʻotua tamapuá ʻa e tuʻunga fakaakó, ngaahi mataʻitohí, koloá, ʻapí, ngaahi nāunau falé, pea mo ha ngaahi koloa fakamāmani kehe. Naʻá ne pehē ko e taimi ʻoku tau fakamuʻomuʻa ai ʻa e ngaahi meʻa ʻoku ʻikai fuʻu mahuʻinga ko ʻení ʻi ha founga ʻokú ne holoki ai ʻetau hū ki he ʻEikí pea fakavaivaiʻi ai ʻetau feinga ke fokotuʻu ʻEne māʻoniʻoní mo fakahoko ʻa e ngāue ʻo e fakamoʻuí ʻi he lotolotonga ʻo e fānau ʻa e Tamai Hēvaní, ʻoku tau ngaohi ai ha ngaahi tamapua.1

ʻOku fakatupu he taimi ʻe niʻihi ʻe he sio fakamāmaní ke tau tokanga ki he ngaahi meʻa ʻoku ʻikai ke fuʻu ʻasi fēfē ʻo hangē ko e holi ki ha koloa lahi ka ʻoku nau ʻave kitautolu mei he tukupā fakalaumālie moʻoní.

Naʻá ku fakatokangaʻi ʻi he ngaahi taʻu lahi kuo hilí ha fakaʻaliʻali mālie naʻe lahi hano ngaahi fōtunga makehe. Naʻe ʻasi ʻa e ngaahi fōtungá ʻi lalo ʻi ha fuka naʻe pehē, “Kapau ʻe hāʻele mai ʻa Kalaisi he pooni, ko hai ʻe hāʻele mai ki aí?” Kapau ʻoku tonu ʻeku manatú, naʻe ʻasi ai ʻa e ngaahi ʻata ko ʻení:

  • Ko ha fefine mahaki mo toulekeleka ʻi ha mohenga naʻe tauhi ʻe ha neesi.

  • Ko ha faʻē kei talavou mo ha pēpē toki fāʻeleʻi.

  • Ko ha fāmili mo ha fānau fiekaia ʻoku nau fetāngihi.

  • Ko ha fāmili tuʻumālie.

  • Ko ha fāmili fiefia mo anga fakatōkilalo mo ha fānau tokolahi ʻoku nau hiva fiefia fakataha.

ʻOku tau ʻiloʻi ko e taimi ʻe toe hāʻele mai ai ʻa e Fakamoʻuí, he ʻikai ke tau ʻiloʻi ʻa e ʻahó pe ko e houá. ʻOku tau toe ʻilo foki ʻi heʻetau hoko ko e kau Kalisitiané, ke tau tokangaʻi ʻa e paeá mo e masivá pea pehē mo e uitoú mo e tamai maté. Ka neongo ia, naʻe mei tonu ange ʻa e fuká kapau naʻe pehē, “Kapau naʻe hāʻele mai ʻa Kalaisi he pooni, ko hai ʻe mateuteu ke fakafetaulaki kiate Iá?”

Ko ʻeku fakakaukau hono uá, naʻe talamai ʻe he ngaahi ʻatá ni ʻa e meʻa kotoa pē fekauʻaki mo e tuʻunga fakatuʻasino ʻo e kakaí kae halaʻatā ha meʻa fekauʻaki mo honau tuʻunga fakalaumālié mo ʻenau tukupā kia Kalaisí.

Ko e kamataʻanga hono vakaiʻi ʻetau moʻuí pea mo ʻetau tukupā ki he Fakamoʻuí mo ʻEne ongoongoleleí ko e papitaiso. Naʻe hoko hotau papitaisó ʻi ha ngaahi taʻu fuoloa kimuʻa, tuku kehe ʻa e kau ului foʻoú mo e kau valevalé.

ʻOku lea mālie ʻa e palōfita maʻongoʻonga ko ʻAlamaá kiate kitautolu ʻi heʻene pehē: “Pea ko ʻeni vakai, ʻoku ou pehē kiate kimoutolu, ʻe hoku kāinga, kapau kuo mou ongoʻi ha liliu ʻi homou lotó, pea kapau kuo mou fie hiva ʻaki ʻa e hiva ʻo ʻene ʻofa huhuʻí, ʻoku ou fie fehuʻi atu, pe ʻoku mou lava ʻo ongoʻi pehē he taimí ni?” (ʻAlamā 5:26).

Naʻe toe hoko atu ʻa ʻAlamā mo ʻene pōpoaki mahuʻingá, ʻa ia ʻoku mahuʻinga ki hotau kuongá. ʻOkú ne fehuʻi hangatonu ki he Kāingalotú, kapau te nau mate, pe kuo nau mateuteu nai ke feʻiloaki mo e ʻOtuá. Pea toki fakamamafaʻi leva ʻe ʻAlamā ha ngaahi ʻulungaanga lelei ʻe fā ʻoku tau fie maʻu ka tau taʻe-halaia ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá:

ʻUluakí, “kuo feʻunga nai [ʻetau] loto-fakatōkilaló?” ʻOku hangē ʻeni ha foki ki he fie maʻu kae papitaisó—ʻo tau fakavaivaiʻi kitautolu mo maʻu ha loto mafesifesi mo ha laumālie fakatomala.

Uá, “kuo mole kotoa koā meiate [kitautolu] ʻa e loto hīkisiá?” ʻOku fakatokanga ʻa ʻAlamā ke ʻoua ʻe tāmoloki ʻi hotau lalo vaʻé ʻa e Tokotaha Māʻoniʻoní pea mo e ʻulupupula ʻi he hīkisiá—ʻo tuku hotau lotó ʻi he ngaahi meʻa muna ʻo e māmaní mo e fakakaukau ʻoku tau lelei ange ʻi he niʻihi kehé.

Tolú, kuo “mole kotoa [koā ʻiate kitautolu] ʻa e meheká?” ʻE lava ke fakatuʻutāmaki taha ʻa e meheká ʻiate kinautolu ʻoku nau maʻu ha ngaahi tāpuaki maʻongoʻonga ka ʻoku ʻikai ke nau ongoʻi houngaʻia koeʻuhí he ʻoku nau tokanga pē ki he meʻa ʻoku maʻu ʻe he niʻihi kehé. Ko e “moʻui meheká”2 kuo tupulaki ʻo hangē ko hono fetongi ʻe he manakoá mo e koloá ʻa e tuí mo e fāmilí ʻo hoko ko ha tefitoʻi fakaʻānaua ʻa e sosaietí.

Faá, ʻoku tau manukiʻi pe fakatangaʻi nai ʻa hotau ngaahi tokouá mo e tuofāfiné? Mahalo te tau ui ʻeni ʻi he māmani ʻo e ʻaho ní ko e fakamālohi (vakai, ʻAlamā 5:27–30, 53–54).

ʻE ʻi ai ʻapē ha meʻa ʻe toe kaunga tonu lahi ange ki he ngaahi palopalema hotau kuongá ʻi he pōpoaki ko ʻeni fekauʻaki mo e loto fakatōkilaló, hīkisiá, meheká, mo e fakatangá? Ko e vālau lahi taha ʻi he funga ʻo e māmaní ʻoku fekauʻaki ia mo e ngaahi palopalema fakaʻekonōmika fakaʻahó. Ka ʻoku siʻi hano aleaʻi ke foki ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni faka-Kalaisí ʻo tokanga ki he teuteu ke feʻiloaki mo e ʻOtuá pea mo e tuʻunga hotau laumālié. ʻOku fie maʻu ke fakatonutonu ʻetau moʻuí mo fakatupulaki ʻetau fakamamafa ki he ngaahi meʻa fakalaumālié.

ʻĪmisi
A family interacts in a wheat field on a cloudy day.

Ko e Pale ʻo e Ngaahi Fāmili Anga-māʻoniʻoní

“ʻOku totonu ʻapē ke tau ohi hake hotau fāmilí ʻi ha ngaahi feituʻu ʻoku tokosiʻi ai e kāingalotu ʻo e Siasí mo ʻākilotoa kitautolu ʻe ha ngaahi kovi, fakakikihi, mo ha fakafepaki lahi ki he anga-māʻoniʻoní?”

Naʻá ku maʻu mo hoku uaifi ko Melé ʻa e ngaahi hohaʻá ni, ʻi heʻema kamata ohi hake ʻema fānaú ʻi Seni Felenisisikou Pei ʻĒliá, ʻi Kalefōnia, USA, ʻi he konga kimui ʻo e 1960 tupú. Naʻe fuʻu tokosiʻi ʻaupito ʻa e Kāingalotú. Neongo naʻe lelei ha tokolahi ʻo e kakaí, ka naʻe hoko ʻa e Pei ʻĒliá ko ha feituʻu lataʻanga ki he ngāue ʻaki ʻo e faitoʻo kona tapú pea mo e tōʻonga angahala kotoa pē.

Naʻe lahi feʻunga ʻa e liliu ʻi he sosaietí ke kole ai ha palesiteni fakasitieki tokanga ki he kau taki ʻo e Siasí pe ʻoku totonu ke ne poupouʻi ʻa e kau mēmipa ʻo e Siasí ke nau kei nofo ʻi he Pei ʻĒliá. Naʻe tuku kia ʻEletā Hāloti B. Lī (1899–1973), naʻe hoko he taimi ko iá ko e mēmipa fuoloa taha ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ke ne fakaleleiʻi ʻa e palopalemá ni. Naʻá ne fakamatala ʻo pehē naʻe ʻikai ke ueʻi ʻe he ʻEikí ke langa ha temipale ʻi homau feituʻú kae mavahe ʻa e kāingalotú ia. Naʻe mahino mo ongo ʻa ʻene faleʻi kiate kimautolú:

  1. Fokotuʻu ʻa Saione ʻi hotau lotó mo hotau ngaahi ʻapí.

  2. Hoko ko ha maama kiate kinautolu ʻoku tau nofó.

  3. Tukutaha hoʻo tokangá ki he ngaahi ouau ʻo e temipalé mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻoku ʻi ai.

Naʻa mau fakamahuʻingaʻi ʻa e faleʻi ʻa ʻEletā Lií mo feinga ke muimui ki ai ʻi homau fāmilí.

ʻOku fie maʻu ke tau fakamamafaʻi hono tauhi ʻo e tui fakalotú ʻi he ʻapí ʻaki hono fakahoko ʻa e lotu fakafāmili fakaʻahó mo e ako folofolá pea mo hono fakahoko ʻo e efiafi fakafāmili fakauike ʻi ʻapí, ʻi hono langa ko ia ʻa Saione ʻi hotau lotó mo hotau ngaahi ʻapí. Te tau lava heni ke akoʻi mo fakahinohino ai ʻetau fānaú. ʻOku tau fai ʻeni ʻi he ʻofa mo e angaʻofa, taʻofi ʻa e fakaangaʻi taʻe-ʻaonga ʻo ʻetau fānaú mo hotau malí.

Tatau ai pē pe ʻoku tau nofo ʻi fē pea aʻu ai pē kapau te tau fakahoko totonu ʻa e meʻa kotoa, ʻe kei ʻi ai ha fānau te nau kei fai ha ngaahi fili taʻe-fakapotopoto ʻe fakaiku ki ha ngaahi hala ʻoku tapui. ʻI heʻene peheé, ʻoku mahuʻinga ke tokoniʻi hotau toʻu kei talavoú ke nau fili tokamuʻa ʻa e meʻa te nau lea ʻakí pe meʻa ke fai ʻi he taimi ʻe fokotuʻu ange ai ʻe he niʻihi kehé ha meʻa ʻoku taʻe-taau pe ʻulí.

Naʻe ako ʻema fānaú ʻi ha ngaahi akoʻanga naʻe toko ua pe toko tolu pē ai ʻa e fānau naʻe Siasí. Naʻa mau aleaʻi ʻi he efiafi fakafāmili ʻi ʻapí, ʻi he kamataʻanga ʻo e taʻu fakaako kotoa pē pea kimuʻa ʻi he ngaahi ʻekitivitī fakaakó, ʻa e ngaahi tali lelei ke fai kapau te nau ʻi ha ngaahi tuʻunga faingataʻa. Naʻá ma ʻeke ange pe ko e hā haʻanau tali ki honau ngaahi kaungāmeʻa ko ē te nau talaange, “ʻOua te ke vale, ʻoku fai ia ʻe he taha kotoa,” “He ʻikai ke ʻilo ia ʻe hoʻo ongomātuʻá,” pe “He ʻikai kovi haʻane tuʻo taha.”

Naʻa mau talanoa ki heʻemau haʻisia ki he ʻEikí.

Naʻá ma fakamahinoʻi ange ʻoku tau muimui ʻi he sīpinga ʻa Kalaisí ʻi he taimi ʻoku tau teunga taau aí, fakaʻaongaʻi ʻa e lea ʻoku maʻa mo feʻungá, pea fakaʻehiʻehi mei he ponokalafí, ʻa ē ʻoku fie maʻu he taimí ni ke akoʻi ki he fānau taʻu Palaimelí koeʻuhí ke nau lava ʻo moʻui maʻa.

Naʻa mau talanoa kau kia Siosefa ʻo ʻIsipité, ʻa ē naʻe hola ʻi he taimi naʻe fehangahangai ai mo e fie maʻu taʻefeʻunga ʻa e uaifi ʻo Potifaá (vakai, Sēnesi 39:7–12).

Naʻe foua heʻema fānaú takitaha ha meʻa ʻa ia naʻe ʻaonga ai ʻa e teuteu ko ʻení, ka ko e lahi taha ʻo e taimí naʻe maluʻi kinautolu ʻe honau ngaahi kaungāmeʻá koeʻuhí he naʻa nau ʻiloʻi ʻenau ngaahi tuʻunga moʻuí mo ʻenau tui fakalotú.

Ko e taimi naʻe telefoni mai ai ʻema taʻahine ko Kefiliní, ki heʻene faʻeé ʻi he hili ʻo ʻene mavahe ki he ʻunivēsití, naʻe fakamatala ki ai ʻe Mele ʻa e ngaahi meʻa naʻe saiʻia ai ʻi he Fakamoʻuí. Naʻe fakaʻaongaʻi maʻu pē ʻe Mele ʻEne sīpingá mo Hono ʻulungāngá ke tokoni ʻi he palopalema naʻe telefoni mai ʻa Kefilini ke na aleaʻí.

ʻOku ou tui te tau lava ʻo ohi hake ha fānau māʻoniʻoni ʻi ha meimei feituʻu pē ʻo e māmaní kapau te nau maʻu ha fakavaʻe mālohi ʻia Sīsū Kalaisi mo ʻEne ongoongoleleí. Naʻe fakamatalaʻi ʻe Nīfai ʻa e akoʻi hono fāmilí mo e kakaí ʻaki ʻene pehē, “ʻOku mau lea ʻia Kalaisi, ʻoku mau fiefia ʻia Kalaisi, ʻoku mau malanga ʻaki ʻa Kalaisi, ʻoku mau kikite ʻia Kalaisi, pea ʻoku mau tohi ʻo fakatatau mo ʻemau ngaahi kikité, ke ʻilo ʻe heʻemau fānaú ki he tupuʻanga ʻa ia te nau lava ke sio ki ai ke maʻu ai ha fakamolemole ʻo ʻenau ngaahi angahalá” (2 Nīfai 25:26).

Kapau te tau fai ʻeni, ko e taimi ʻe fai ai ʻe heʻetau fānaú ʻa e ngaahi fili taʻe-fakapotopotó, te nau ʻilo ʻoku ʻikai mole ʻa e meʻa kotoa pea te nau lava ʻo ʻilo honau hala ki ʻapí. ʻOku ou fie fakapapauʻi atu kiate kimoutolu ʻe tāpuekina kimoutolu mo homou fāmilí ʻi hoʻomou fāifeinga ke fakamālohia ʻa e mēmipa takitaha ʻo homou fāmilí ʻo fou he tui ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí.

Kapau te tau muimui he faleʻi ʻa ʻEletā Lií ʻo hoko ko ha maama ʻi he lotolotonga ʻo kinautolu ʻoku tau nofó, he ʻikai ke lava ʻo pulia pe ko hai kitautolu. ʻOku totonu ke hā ʻi hotau ʻulungāngá ʻa e meʻa ʻoku tau fakamahuʻingaʻí mo ʻetau tuí. ʻOku totonu ke tau kau ʻi he ngaahi meʻa fakapolitikalé kapau ʻoku taau.

ʻOku ʻomi ʻe he moʻui taau ke maʻu ha lekomeni temipalé, maʻu ʻo e ngaahi ouau fakatemipalé, pea mo e fai pau ki heʻetau ngaahi fuakavá, ʻa e faʻahinga tokanga mo e vīsone ke tuʻu maʻu ʻi he hala ʻo e fuakavá. Ko e taimi ʻoku moʻui taau ai hotau toʻu tupú ke fakahoko ʻa e papitaiso maʻá e pekiá, ʻe taau ʻa ʻenau moʻuí.

ʻOku fie maʻu ke tukutaha hotau iví ki he fakamālohia hotau fāmilí ʻaki ʻetau pōtalanoa, fiefia, malanga, pea mo kikite kau kia Kalaisi koeʻuhí ka tau lava ʻo maʻu ʻa e pale ʻo e fāmili anga-māʻoniʻoní mo hoko ko ha fāmili taʻengata.

ʻOku mahino ʻetau tokāteline fekauʻaki mo kinautolu ʻoku teʻeki mali ka ʻoku nau moʻui anga-māʻoniʻoní: “Ko e kāingalotu faivelenga ko ia ʻoku ʻikai lava ʻi honau ngaahi tūkungá ke nau maʻu ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo e mali taʻengatá mo e tuʻunga ko e mātuʻa ʻi he moʻui ko ʻení, te nau maʻu ʻa e ngaahi tāpuaki kotoa ko ia ne ʻosi talaʻofa ʻakí ʻi ʻitāniti, ka kuo pau ke nau tauhi e ngaahi fuakava ne nau fakahoko mo e ʻOtuá.”3

ʻĪmisi
A family interacts in a wheat field on a cloudy day.

Ko e Pale ʻo e Fiefiá

“Ko e hā e ngaahi lelei ʻoku totonu ke u tokonaki maʻa ʻeku fānaú ke nau fiefia mo lavameʻa ʻi he moʻuí?”

Kuo ʻosi faʻu ʻe Lusifā ha tatau loi pe fakangalingali ʻo e fiefiá ʻoku ʻikai tatau mo e anga-māʻoniʻoní pea te ne takihalaʻi kitautolu kapau he ʻikai ke tau tokanga. ʻOku hoko ha konga lahi ʻo ʻetau ngaahi palopalema he ʻaho ní koeʻuhí he ʻoku tulifua ʻa e māmani fakatuʻasinó ki ha ʻuhinga hala ʻo e fiefiá. ʻOku tau ʻilo mei he Tohi ʻa Molomoná naʻe hoko ʻa e palopalemá ni ʻi he ngaahi toʻu tangata kotoa. ʻOku tau toe ʻilo foki ʻa e ngaahi tāpuaki ʻoku maʻu mei he moʻui ʻaki e ngaahi fekaú.

ʻOku pehē ʻe he Tuʻi ko Penisimaní, “ʻOku ou loto ke mou fakakaukau ki he tuʻunga monūʻia mo fakafiefia ʻo kinautolu ʻoku tauhi ʻa e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá. He vakai, ʻoku nau monūʻia ʻi he meʻa kotoa pē, ʻa e meʻa fakamāmaní mo e fakalaumālié fakatouʻosi; pea kapau te nau kātaki ʻi he tui faivelenga ʻo aʻu ki he ngataʻangá, ʻe maʻu hake ʻa kinautolu ki he langí koeʻuhí ke nau nofo mo e ʻOtuá ʻi he tuʻunga fiefia ʻoku ʻikai hano ngataʻanga. ʻOiauē, manatu, manatu ʻoku moʻoni ʻa e ngaahi meʻá ni; he kuo folofola ʻaki ia ʻe he ʻEiki ko e ʻOtuá” (Mōsaia 2:41).

Kuó u muimuiʻi ʻi ha ngaahi taʻu lahi ha savea naʻe kamata ʻi he taʻu 1930 tupú. ʻI he kamataʻangá, naʻe kau ʻi he saveá ha kau tangata ʻe toko 268 ʻi ha ʻunivēsiti ʻiloa ʻa ia naʻe toutou vakaiʻi ʻi he kotoa ʻo ʻenau moʻuí. Naʻe hoko kimui ange ʻa e houʻeiki fafiné ko ha konga ʻo e saveá. Naʻe feʻunga ʻa e saveá mo ha taʻu ʻe 70. Ko e taumuʻa ʻo e ʻuluaki saveá ke ʻiloʻi ki he lahi taha ʻe lavá fekauʻaki mo e lavameʻá mo e fiefiá.

Naʻe fakahaaʻi ʻe he saveá naʻe ʻikai ke tomuʻa tala ʻe he maaka lava ki he ʻunivēsití ia mo e ʻavalisi ʻo e māká pe ʻe lavameʻa pe fiefia ha taha kimui ange ʻi he moʻuí. Ka ko ha tafaʻaki ʻe taha naʻe māʻolunga ai ʻenau fekauʻakí ko e fiefia kei siʻi ʻi he fāmilí. Naʻe meimei ke lipooti ʻe he kakai lalahi fiefia mo lavameʻá naʻe fakahaaʻi ʻe heʻenau faʻeé ʻi he lea ʻa ʻenau ʻofá mo e ongoʻi ʻofá pea naʻe ʻikai ke nau fakaʻaongaʻi ha tautea fefeka. Naʻe fakatou fefakahaaʻiʻaki ʻe he ongomātuʻá ʻena feʻofaʻakí pea pehē ki heʻena fānaú, ʻa ia naʻa nau maʻu ha ngaahi vā fetuʻutaki fiefia mo ha loto ʻofa mahino mo kinautolu. Naʻe fokotuʻu ʻe he ongomātuʻá ha ʻātakai fakafāmili maau pea naʻe fai ha tui naʻá na fakaʻapaʻapaʻi ʻa e tauʻatāina ʻa ʻena fānaú.

ʻOku lipooti ʻe ha tohi aofangatuku naʻe pulusi ʻo e saveá ʻi he 2012 ʻo pehē: “ʻOku siʻi ha ngaahi tuʻunga ʻo e lavameʻa he moʻuí ʻe lava ke hoko mei he ngaahi tuʻunga fakapaʻanga mo fakasosiale lelei ʻi he kamataʻangá, ʻe tatau mo hono ʻofaʻi pe ʻofeina ʻi he kei siʻí.” ʻOku fekauʻaki lahi ange ha tuʻunga kei siʻi fiefia mo e lavameʻá ʻo laka ange ʻi he potó, tuʻunga fakasosialé, pe poto he sipotí. Naʻe toe ʻilo foki ʻi he saveá “ʻoku tala lahi ange ʻe he meʻa ʻoku tonu ʻi he kei siʻí ʻa e kahaʻú ʻo sai ange ʻi he meʻa ʻoku fehalaākí.”4

ʻOku fakahaaʻi fakakātoa ʻe he saveá ʻoku aʻu pē ki ha taimi ʻoku hoko ai ha ngaahi palopalema mo ha ngaahi fehalaaki lahi, ko e tokolahi taha ʻo e fānaú ʻoku nau taʻemangoi, pea ʻe lava ʻe he fefalalaʻaki ʻoku fakatupulaki ʻe he ngaahi vā fetuʻutaki ʻofa mo e mātuʻá, tautautefito ki he faʻeé, ʻo fakaiku ki ha fiefia ʻoku tuʻuloa ʻi he moʻuí. Ko e meʻa naʻe mālie kiate aú, neongo naʻe ʻikai fakaʻohovale, ko e faitatau kakato ʻa e saveá mo e meʻa ʻoku akoʻi ʻe he ngaahi folofolá mo e Siasí fekauʻaki mo e fāmilí. ʻOku fakamamafaʻi ʻe he Siasí ʻa e efiafi fakafāmili ʻi ʻapí, lotu fakafāmilí, fakahaaʻi ʻo e ʻofá, faaitaha ʻa e fāmilí, mo e ngaahi tukufakaholo fakafāmilí, ʻa ia ko e faʻahinga ʻekitivitī pē ia naʻe fakahaaʻi ʻe he saveá te ne fakatupu ha kakai lalahi fiefia mo lavameʻá.

ʻOku kamata ʻaki ʻe Nīfai ʻa e Tohi ʻa Molomoná ʻaki hono fakahaaʻi ʻene houngaʻia ʻi he “ongomatuʻa leleí” (1 Nīfai 1:1), ka ko e meʻa ʻoku mahuʻinga moʻoní ko ʻetau takitaha tomuʻa fili pe ko e faʻahinga mātuʻa fēfē kitautolu koeʻuhí ke lava ʻa hotau hakó ʻo fakahaaʻi fiefia naʻe fanauʻi mo kinautolu ʻi ha mātuʻa lelei.

Ko e meʻa mahuʻinga taha te ke lava ʻo faí ko hoʻo fakapapauʻi ʻoku ʻiloʻi ʻe hoʻo fānaú mo kinautolu ʻokú ke tokoniʻí ʻokú ke ʻofa ʻiate kinautolu. Ko e meʻa mahuʻinga taha ki he fiefiá ko e ʻofá.

ʻĪmisi
A family interacts in a wheat field on a cloudy day.

Ko e Pale ʻo e Tuʻumālie ʻi he Fonuá

“ʻOku ʻikai lavameʻa fēfē homau fāmilí ʻi he koloa fakamatelié. Ko hono ʻuhingá nai ko e ʻikai ke mau anga-māʻoniʻoni feʻungá?”

ʻOku mahino ʻa e folofolá ko e moʻui ʻaki e ngaahi fekaú ʻokú ne ʻai ke tau tuʻumālie ʻi he fonuá. Kae tuku ke u fakapapauʻi atu ʻoku ʻikai fuatatau ʻa e tuʻumālie ʻi he fonuá ʻe he lahi hoʻo ʻakauni ʻi he pangikeé. ʻOku mahulu hake ai hono ʻuhingá.

ʻOku akoʻi ʻe he palōfita ko ʻAlamaá ʻi heʻene lea ki hono foha ko Hilamaní, “ʻE fakatatau pē ki hoʻo tauhi ʻa e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá ʻa hoʻo monūʻia ʻi he fonuá; pea ʻoku totonu foki ke ke ʻiloʻi, kapau ʻe ʻikai te ke tauhi ʻa e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá ʻe motuhi atu koe mei hono ʻaó” (ʻAlamā 36:30).

ʻI heʻene peheé, ʻoku hoko ʻa e maʻu ʻo e Laumālié ʻi heʻetau moʻuí ko e tefitoʻi meʻa ʻoku fie maʻu ki he tuʻumālie ʻi he fonuá. Kapau te tau tauhi ʻa e ngaahi fekaú, ʻoku tau toe maʻu foki ai ha ngaahi talaʻofa pau (vakai, ʻEfesō 6:1–3). Hangē ko ʻení, ʻoku talaʻofa ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava, vahe 89, te tau maʻu ha ngaahi tāpuaki ʻo e moʻui leleí mo ha ngaahi fuʻu koloa lalahi ʻo e ʻiló ʻi heʻetau moʻui ʻaki ʻa e Lea ʻo e Potó.

Ke toʻo mavahe ha ʻelemēniti ʻo e Lea ʻo e Potó, ʻa e taʻofi ʻo e kava mālohí, ko e fakahinohinó ia. Naʻe maʻu ʻe he savea lahi naʻá ku lave ki ai ʻanenaí ʻoku hoko ʻa e ngāue hala ʻaki ʻo e kava mālohí ʻi he fāmili ʻe taha mei he fāmili ʻAmelika ʻe tolu kotoa pē, ʻoku kau ai hono ʻoatu ʻo e vahefā ʻe taha ʻo e kau fakatākoto kotoa ʻi he ngaahi falemahakí, mo kaunga lahi ki he maté, vete malí, moʻui mahamahakí, mo hono holoki ʻo e lavameʻá.

Naʻe maʻu ʻi ha savea taimi lōloa ki he kāingalotu mālohi ʻo e Siasí ʻi Kalefōnia ʻoku moʻui ʻa e kakai fefiné ʻo lōloa ange ʻaki ʻa e ʻavalisi ʻo e taʻu ʻe 5.6 mo e kakai tangatá ʻaki ʻa e ʻavalisi ko e taʻu ʻe 9.8 ʻi hono fakafehoanaki mo e kakai fefine mo e kakai tangata ʻo ʻAmeliká. Naʻe pehē ʻe he kau toketā naʻa nau fakahoko ʻa e saveá ko e taha ʻo e ngaahi ʻuhingá ko e talangofua ki he Lea ʻo e Potó. ʻOku malava ʻe heʻetau moʻui ʻaki ʻa e Lea ʻo e Potó ke tau lava ʻo taaʻimālie ʻi he fonuá.5

ʻI ha pōtalanoa naʻá ku fakahoko mo Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī (1910–2008) ʻi haʻamau puna ki hano fakatapui ʻo ha temipale, naʻá ne fakahoko fiefia mai ai ʻoku maʻu ʻe he Siasí ʻa e paʻanga ke toe fakalahi ange ʻa e ngaahi temipalé koeʻuhí he kuo taaʻimālie e Kāingalotu ʻo e Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻi he fonuá. ʻI heʻenau hoko ko e kau totongi vahehongofulu faivelengá, ʻoku nau ʻomi ai ʻa e ngaahi maʻuʻanga tokoni ke langa ʻa e ngaahi temipalé.

ʻOku ʻikai pehē ia ʻoku ʻuhinga tatau ʻa e taaʻimālié mo e koloaʻiá. Ko ha fakaʻuhingaʻi lelei ange ʻi he ongoongoleleí ʻo e tuʻumālié ko e maʻu ha meʻa feʻunga ki heʻetau ngaahi fie maʻú lolotonga ia ʻoku maʻu ha tāpuaki lahi fau ʻo e Laumālié ʻi heʻetau moʻuí. Ko e taimi ʻoku tau tokonaki ai maʻa hotau fāmilí pea ʻofa mo tauhi ki he Fakamoʻuí, te tau maʻu leva ʻa e pale ʻo e maʻu ʻo e Laumālié mo e tuʻumālie ʻi he fonuá.

Ko e Pale ʻo e Melinó

Ko e pale taupotu taha naʻe talaʻofa ki he anga-māʻoniʻoní ʻoku ʻoatu mahino ia ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 59:23: “Ka ke ʻilo, ko ia ia ʻokú ne fai ʻa e ngaahi ngāue ʻo e māʻoniʻoní te ne maʻu ʻene totongí, ʻio, ʻa e melino ʻi māmaní, mo e moʻui taʻengata ʻi he maama ka hoko maí.”

Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Kimipolo ʻi he taʻu ʻe 35 kuo hilí, ʻe hoko e tupu tokolahi ʻa e Siasí koeʻuhí ko ha tokolahi ʻo e “kakai fefine [lelei] … te nau kau mai ki he Siasí.” Naʻá ne pehē, “ʻE hoko ʻeni ʻo aʻu ki ha tuʻunga ʻe fakafōtunga ai ʻe he houʻeiki fafine ʻo e Siasí ʻa e anga-māʻoniʻoní mo e tōnungá ʻi heʻenau moʻuí pea ʻe lau ia ʻoku makehe mo kehe—ʻi ha ngaahi founga fiefia—mei he kakai fefine ʻo e māmaní.”6

Kuo hoko moʻoni ʻeni pea ʻe kei hoko pehē atu ai pē ʻi he kahaʻú.

ʻOku hoko moʻoni ʻa e ʻEikí ko ha laʻā mo ha pā pea te Ne foaki ʻa e ʻaloʻofá mo e nāunaú. He ʻikai taʻofi ha meʻa ʻoku lelei meiate kinautolu ʻoku ʻaʻeva angatonú (vakai, Saame 84:11). Ko ʻeku fakaʻānauá ke mou lava ʻo maʻu ʻa e ngaahi pale ʻo e anga-māʻoniʻoní ʻi hoʻomou muimui faivelenga ki hotau ʻEiki mo e Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Vakai, Spencer W. Kimball, “The False Gods We Worship,” Ensign, June 1976, 2–6.

  2. Vakai, Lane Anderson, Deseret News, “The Instagram Effect: How the Psychology of Envy Drives Consumerism,” Apr. 15, 2014, C7.

  3. Tohi Tuʻutuʻuni Fika 2: Ko Hono Puleʻi ʻo e Siasí (2010), 1.3.3. Naʻe toe fakamamafaʻi ʻeni ʻe Palesiteni Boyd K. Packer, Palesiteni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, ʻi heʻene malanga ʻi he konifelenisi lahi ʻo ʻEpeleli 2014, “Ko e Fakamoʻoni,” Liahona, Mē 2014, 94–97.

  4. George E. Vaillant, Triumphs of Experience: The Men of Harvard Grant Study (2012), 108–9.

  5. Vakai, James E. Enstrom mo Lester Breslow, “Lifestyle and Reduced Mortality among Active California Mormons, 1980–2004,” Preventive Medicine 46 (2008), 135.

  6. Vakai, Spencer W. Kimball, “The Role of Righteous Women,” Ensign, Nov. 1979, 103–4; vakai foki, Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Sipenisā W. Kimipolo (2006), 275.

Kapau ʻoku ʻikai ke tau tokanga, ʻe lava ke ʻai kitautolu ʻe he māmaní ke tau tokanga taha ki he ngaahi meʻa ʻoku nau fusi atu kitautolu mei he tukupā fakalaumālie moʻoní.

ʻOku tokanga ʻa māmani ki he ngaahi palopalema fakaʻekonōmika fakaʻahó, ka ʻoku fie maʻu ʻetau tokangá ke nofo ʻi he ngaahi meʻa fakalaumālié.

Ko e ʻofá ʻa e meʻa mahuʻinga taha ki he fiefia ʻi he māmani ko ʻení.

Ko e taaʻimālie moʻoni ʻi he māmani ko ʻení ʻoku tupu ia mei ha palanisi ʻetau tokonaki maʻa hotau fāmilí pea mo ʻetau ʻofa mo tauhi ki he Fakamoʻuí.

Tā fakatātaaʻi ʻe he LiudmylaSupynska/iStock/Thinkstock; tā fakatātaaʻi ʻo e fefiné ʻe he Stockbyte/Thinkstock; tā fakatātaaʻi ʻo e laisé ʻe he ririe777/iStock/Thinkstock

tā fakatātaaʻi ʻe he Stockbyte/Thinkstock; Taá naʻe fai ʻe Colin Ligertwood

Taá naʻe fai ʻe Colin Ligertwood; tā fakatātaaʻi ʻe he Stockbyte/Thinkstock

Tā fakatātaaʻi ʻe he Stockbyte/Thinkstock; taá naʻe fai ʻe he Massonstock/iStock/Thinkstock