2015
Ko Hono ʻOmi ʻo e Tohi ʻa Molomoná
Siulai 2015


Ko Hono ʻOmai ʻo e Tohi ʻa Molomoná

Ko e fakamatala ʻeni hono ua ʻi he ngaahi fakamatala hokohoko fekauʻaki mo e Palōfita ko Siosefa Sāmitá. Ko e ʻuluaki fakamatalá, “Ko e Hala ki Palemailá,” naʻe hā ia ʻi he makasini ʻo Sune 2015 ʻa e Liahoná.

ʻOku ʻikai fie maʻu ke ke moʻui haohaoa ka ke toki lava ʻo hoko ko ha meʻangāue lelei ʻi he toʻukupu ʻo e ʻOtuá, ʻo tatau pē mo Siosefa Sāmita.

ʻĪmisi
Home of Joseph Smith near Harmony, Pennsylvania : Shows the surrounding area.

Tā ʻo e ʻapi ʻo Siosefa Sāmitá pea mo e ngaahi feituʻu takatakai ʻi Hāmoni ʻi Penisilivēniá, naʻe ʻai ʻe George Edward Andersen

Pea hangē ko e fihituʻu ʻa e hala ʻo Siosefa Sāmita ki Palemaila ʻi he ngaahi faingataʻá mo e mamahí mo e ʻahiʻahiʻí, naʻe pehē tofu pē foki mo ʻene feinga ke ʻomai ʻa e Tohi ʻa Molomoná—ko ha ngāue, naʻe aʻu ʻi ha taimi, ʻo ʻohifo ai ia ki he tuʻunga kovi taha ʻo e mamahí.

Naʻe taʻemanonga ʻa Siosefa ʻi he poʻuli ʻo e ʻaho 21 ʻo Sepitema 1823. Kuo ʻosi ʻeni ha taʻu ʻe tolu talu mei heʻene mata-meʻa-hā-mai maʻongoʻongá, ʻo mamata ki he ʻOtua ko e Tamaí mo Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí, ko e mata ki he mata ʻi he tali ʻo ʻene tautapa moʻoni ke ʻilo pe ko e fē ʻa e Siasi naʻe moʻoní. Talu mei he ʻaho ko iá, mo ʻene “faʻa tō ai ki he ngaahi faihala naʻe taʻe poto, pea [ne] fakahā ʻa e ngaahi vaivai ʻo e kei talavoú, mo e ngaahi fehalaaki ʻo e ngaahi ʻulungaanga fakaetangatá” (Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:28).

ʻI heʻene ʻiloʻi ʻa e ngaahi tōnounou ko ʻení, naʻe tautapa ai ʻa e tamasiʻi taʻu 17 ko Siosefá “ke fakamolemoleʻi ʻa [ʻene] ngaahi angahala kotoa pē mo e ngaahi fehalaākí” (Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:29). Naʻe fakamatalaʻi ʻe Siosefa ko e talí, naʻe hā mai ha ʻāngelo ʻi hono veʻe mohengá, “ʻo ne pehē kuo fakamolemoleʻi ʻe he ʻEikí ʻa ʻeku ngaahi angahalá.”1

Naʻe talaange ʻe he ʻāngelo, ʻa ia naʻá ne pehē ko Molonai iá, kia Siosefa ʻoku ʻi ai ha tohi “kuo hiki ʻi ha ngaahi lauʻi peleti koula” pea ʻoku ʻi ai “ʻa e kakato ʻo e Ongoongolelei taʻengatá” naʻe tuku ʻi ha kiʻi moʻunga ofi ki hono ʻapí ʻi Palemaila, ʻi Niu ʻIoke. Naʻe ʻi ai fakataha mo e tohi ko iá “ha maka ʻe ua ʻi ha meʻa siliva fuopotopoto—pea ko e ongo maká ni kuo fakamaʻu ia ki ha sifa-fatafata, pea ko e meʻa ia ʻoku ui ko e ʻŪlimí mo e Tūmemí,” ʻa ia “kuo teuteuʻi ia ʻe he ʻOtuá … ʻo taumuʻa ki hono liliu ʻo e tohí” (Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:34, 35).

Naʻe toe ʻaʻahi tuʻo ua mai ʻa Molonai ʻi he pō ko iá ki he talavou ne fakautuutu ʻene fakatumutumú, ʻo toe fakahā fakalelei ange e kotoa ʻo e meʻa naʻá ne lea ʻaki kimuʻá. Naʻe pehē ʻe Siosefa, ko e taimi kotoa pē naʻe haʻu aí naʻá ne fakatokanga mai kiate au “ʻo pehē mai kiate au, ʻe feinga ʻa Sētane ke ʻahiʻahiʻi au (koeʻuhí ko e tuʻunga masiva naʻe ʻi ai ʻa e fāmili ʻo ʻeku tamaí), ke u maʻu ʻa e ngaahi peletí koeʻuhí ke u koloaʻia ai. Naʻá ne taʻofi ke ʻoua naʻá ku fai ʻeni, ʻo pehē kuo pau ke ʻoua naʻá ku maʻu ha toe taumuʻa kehe ʻi heʻeku maʻu ʻa e ngaahi peletí ka ke fakalāngilangiʻi pē ʻa e ʻOtuá, pea kuo pau ke ʻoua naʻa fakalotoʻi au ʻe ha toe taumuʻa kehe ka ki hono langa hake pē hono puleʻangá; ka ʻikai ʻe ʻikai te u lava ʻo maʻu ia” (Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:46).

ʻĪmisi
Joseph Smith, Jr. lying in a field and looking up at the angel Moroni. Moroni is depicted standing in the air and wearing a white robe. In the background, Joseph Smith, Sr. is depicted working in the fields.

ʻI he foki ʻa Siosefa ki ʻapi mei heʻene fāmá ke mālōloó, naʻe ʻaʻahi kiate ia ʻa Molonai, ko hono tuʻo fā.

Ko e ʻAʻahi ʻa Molonai kia Siosefa ʻi he Ngoué, tā ʻe Gary E. Smith

Naʻe ongosia ʻa Siosefa ʻi he ʻaho hono hokó tupu mei he ngaahi meʻa naʻá ne aʻusia ʻi he pō kimuʻá. Naʻe fakaʻatā ia ʻe heʻene tamaí mei he ngāue ʻi he fāmá, pea ʻi he foki ʻa Siosefa ki ʻapi ke mālōloó, naʻe toe ʻaʻahi ʻa Molonai kiate ia ko hono tuʻo fā. Naʻe fakahinohinoʻi ʻe he ʻāngeló ʻa Siosefa ke foki ki heʻene tamaí ʻo fakahā kiate ia ʻene mata meʻa-hā-maí, pea naʻe fai ia ʻe Siosefa. Hili ia peá ne ʻalu ki he kiʻi moʻunga naʻe ofi maí (vakai, Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:49–50).

Hili e aʻu atu ʻa Siosefa ki he kiʻi moʻungá, naʻá ne fakaava ʻa e puha maka kuo tanú ʻa ia naʻe ʻi ai ʻa e ʻū lauʻi peletí pea ala hifo ke toʻo hake kinautolu. ʻI heʻene fai iá, naʻe liaki ia ʻe ha mālohi lahi ʻo ne tō kimui pea toʻo meiate ia hono mālohí. Ko e taimi naʻe kaila ai, ʻo fehuʻi pe ko e hā ʻoku ʻikai ai ke ne lava ʻo maʻu ʻa e ʻū lauʻi peletí, naʻe talaange ʻe Molonai, “Koeʻuhí he kuo ʻikai ke ke tauhi ʻa e ngaahi fekau ʻa e ʻEikí.”2

Neongo ʻa e fakatokanga mahino ʻa e ʻāngeló, naʻe nofo pē ʻia Siosefa ha ngaahi fakakaukau ʻe ala fakaleleiʻi ʻe he ʻū lauʻi peletí ʻa e ngaahi faingataʻaʻia fakapaʻanga hono fāmilí.3 Ko hono olá, naʻe fokotuʻu ʻe Molonai ha vahaʻataimi tatali taʻu ʻe fā kia Siosefa ke matuʻotuʻa ai mo teuteuʻi hono lotó mo ʻene fakakaukaú ke tali hono uiuiʻí ʻaki e taumuʻa haohaoa naʻe fie maʻu ki he faʻahinga ngāue toputapu peheé.

Ngaahi Meʻa Fakatuta ki he Liliú

Hili ha taʻu ʻe fā mei ai kuo fāifai pea mateuteu ʻa Siosefa. Ka naʻe fuʻu lahi ʻa e ngaahi meʻa fakatuta ki he liliú. Naʻe fie maʻu ʻe Siosefa ʻi heʻena toki malí ke ngāue ke tauhi ʻaki ʻa ʻEma mo ia, pea pehē ki hono kāinga naʻe kei fakafalala lahi ki heʻene tokoní. Mahalo ko e meʻa naʻe fakaheleleu lahi angé, ko e fehangahangai ʻa Siosefa mo e fakafepaki lahi ʻa e koló, mānumanú ʻa ia ʻe ala ʻilo pea mole ai ʻa e ʻū lauʻi peletí.

Ko e taimi naʻe kikihi ai ʻa e kau fakatanga ʻi Palemailá ke fakahā ange ʻe Siosefa ʻa e ʻū lauʻi peletí, pe vali taaʻi mo fakapipiki fulufuluʻi moá, naʻá ne ʻilo kuo pau ke ne mavahe.4 Ko ia, ʻi he konga kimui ʻo e 1827, naʻe faʻo ʻe Siosefa ʻa e ʻū lauʻi peletí ʻi ha talamu piini, fakamāʻopoʻopo ʻena ngaʻotoʻotá, nō ha $50 mei hono kaungāmeʻa mo e taha ʻo e kau fuofua tuí ko Māteni Hālisi, pea fononga fakatonga mo hono uaifi feitamá ʻi ha maile ʻe 100 tupu (kilomita ʻe 161) ki Hāmoni, Penisilivēnia, ke nofo mo e ongomātuʻa ʻa ʻEmá. Naʻá ne ʻamanaki ʻe holoki ʻe he liliú ni ʻena ngāue fakaʻahó pea mo fakatauʻatāinaʻi kinaua mei he haʻahaʻa ʻo e mānumanu mo e tāufehiʻa naʻá ne maʻunimā ʻa Palemailá.

Naʻe lelei feʻunga ʻa e ngaahi tūkungá he faʻahitaʻu momoko ko iá pea lava ai ʻa Siosefa ke liliu ha konga ʻe niʻihi ʻo e Tohi ʻa Molomoná. Naʻe hiki atu ʻa Māteni Hālisi ʻi ʻEpeleli ki Hāmoni ke tokoni kia Siosefa ko ha tangata tohi, pea kamata leva ʻa e ngāue ʻo e liliú ke toe lahi ange. ʻI he vaeuaʻanga mālie ʻo Suné—ko e meimei taʻu nai ia ʻe nima mei he ʻaho naʻe fuofua fakahinohino ai ʻa Siosefa ki he Moʻunga ko Komolá ke ʻomai ʻa e ʻū lauʻi peletí—kuó na ʻosi liliu ha ʻū peesi naʻe tohinima ʻe 116 ʻo e liliú.5

Naʻe kole lahi ʻa Māteni ha ngofua ʻi he taimi ko ʻení meia Siosefa ke ʻalu mo e ngaahi meʻa kuo tohí ki Palemaila ke fakaʻaliʻali ki hono uaifi ko Lusí, he naʻe mahino ʻene mātuʻaki fuʻu fie sio ki ha fakamoʻoni ʻo e meʻa naʻá ne toʻo e taimi lahi ʻo hono husepānití mo ʻene koloá. Ka, ʻi he hili hono fehuʻi ki he ʻEikí, naʻe tuʻo ua hano fakahā kia Siosefa ke ʻoua ʻe tuku ke ʻalu ʻa Mātini mo e meʻa kuo tohí.6

Naʻe toe vili pē ʻa Māteni kia Siosefa ʻi heʻene holiholivale ke fakatōliʻa e ngaahi fie maʻu angakehe mo lahi hono uaifí. Naʻe fakataufolofola mamahi ai ʻa Siosefa ki he ʻEikí, ko hono tuʻo tolu. Naʻe folofola ange ʻa e ʻEikí kia Siosefa, ʻe lava ke ʻalu ʻa Māteni mo e ngaahi meʻa kuo tohí kapau te ne fakahā ʻataʻatā pē ki ha toko nima pau pea fakafoki mai leva. Naʻe ʻoange fakatoupīkoi pē ʻe Siosefa ʻa e ngaahi meʻa kuo tohí ki ai, ka ʻi he toki ʻosi pē e fakamoʻoni ʻa Māteni ʻi ha tohi fuakava ke fai ʻo hangē ko e fakahinohino ʻa e ʻEikí.7

Naʻe hoko ʻeni ko ha kamataʻanga ʻo ha ngaahi meʻa naʻe hoko naʻá ne ʻohifo ʻa Siosefa ki ha tuʻunga naʻe māʻulalo ange ʻi ha toe meʻa ne hoko kiate ia. Hili ha taimi nounou mei he mavahe ʻa Mātení, kuo fāʻeleʻi ʻe ʻEma ha kiʻi pēpē tangata. Naʻá ne fakahingoa mo Siosefa ʻena ʻuluaki pēpeé ko ʻAlavini, ko ha fakamanatu fakanonga ki he tokoua ʻofeina ʻo Siosefa kuo mālōloó, ʻa ia naʻe mālōlō ʻi he taʻu ʻe nima kimuʻá. Ko e meʻa fakamamahí, he naʻe ʻikai fetongi ʻe ʻAlavini, ka naʻá ne fakalahi atu ki he fakamamahí ʻi heʻene hiki atu he ʻaho pē naʻe fāʻeleʻi aí, he ʻaho 15 ʻo Sune 1828.

Naʻe fakatuʻutāmaki he naʻe mei mate ʻa ʻEma, ʻo hangē naʻe ʻikai feʻunga ke ne mafuesia ʻa e ongosia he langā lōloa mo faingataʻá pea mo e mafasia fakaeloto ʻo e mole ʻene tamá. Naʻe hohaʻa ʻa Siosefa ʻi ha uike ʻe ua koeʻuhí ko ʻEma, heʻene tauhi ia ke ne fakaakeake ke moʻui leleí neongo ʻene toe fāifeinga ʻaʻana heʻene mamahi he pēpē ko ʻAlaviní. Ko e taimi naʻe faifai pea hā ai e ngaahi fakaʻilonga kuo sai e moʻui ʻa ʻEmá, ne mafuli leva ʻa e fakakaukau ʻa Siosefá kia Māteni mo e ngaahi meʻa naʻe tohí.8

ʻI he ongoʻi ʻe ʻEma ʻa e loto-moʻua ʻa Siosefá, naʻá ne poupouʻi ia [Siosefa] ke ne foki ki Palemaila ʻo vakaiʻi ʻa Māteni pea mo e ngaahi meʻa kuo tohí. Naʻá ne fononga fakatokelau ai ʻi ha saliote mo e fofonga loto mafasia. Naʻe ʻikai lava ke kai pe mohe ʻa Siosefa ʻi heʻene fonongá, ka naʻá ne aʻu ki he ʻapi ʻo ʻene ongomātuʻá—pea ne kei toe ha maile ʻe 20 (kilomita ʻe 32) ke ne lue ai ʻi he lōngonoa ʻo e poó mei he feituʻu naʻe hifo ai mei he salioté—ko ha nima pau pē ʻo ha kaungā pāsese naʻá ne tokoniʻi iá (ko ha “sola”) naʻá ne fakaʻofaʻia ai.9

Hili e aʻu ʻa Siosefá peá ne maʻu ha kiʻi meʻatokoni, naʻá ne fekau leva kia Māteni. Naʻe ʻamanaki ke ne maʻu meʻatokoni pongipongi fakataha mo e fāmili Sāmitá ka naʻe ʻikai ke ne ʻalu ki ai kae ʻoua kuo hoʻatā. Naʻá ne luelue māmālie atu, tuʻu ʻi he matapā ʻo e ʻā ki he ʻapí, kaka ʻo heka he funga ʻaá, fusi hifo hono tataá ʻo fakapuliki hono matá, pea tangutu ai pē.10

ʻĪmisi
Smith Family Cabin, Palmyra New York

“Kuo Mole Kotoa!”

Fāifai, pea toki luelue mai ʻa Māteni ki he falé. Naʻá ne toʻo ʻene nāunau kaí ke kai, ʻo ʻikai ke ne puʻaki ha foʻi lea. Ka kimuʻa ke kaí, naʻá ne kaila “ʻOiauē, kuo mole hoku laumālié!”11

Naʻe puna heni ʻa Siosefa ki ʻolunga ʻo kaila: “Māteni, kuó ke fakamoleki ʻa e ngaahi meʻa kuo tohí? Kuó ke maumauʻi hoʻo fuakavá, pea ʻohifo ai ʻa e fakamalaʻiá ki hoku ʻulú, pea pehē kiate koe foki?’

Naʻe tali mahino ange ʻe Māteni, “ʻIo, kuo mole ia, pea ʻoku ʻikai ke u ʻiloʻi pe ʻoku ʻi fē.”12 (Naʻe fakahā ʻe Māteni ia ʻa e ngaahi peesi naʻe tohí ki ha niʻihi kehe mei he toko nimá, “pea ʻi he foungá ni,” naʻe fakamatalaʻi kimui ʻe Siosefa, “naʻe ʻave ai kinautolu meiate ia.”13)

Naʻe fākafoa ʻa Siosefa ʻo tangi lāulau, mo kaila: “Kuo mole hono kotoa! Kuo mole hono kotoa! Ko e hā te u faí? Kuó u faiangahala—ko au naʻá ku fakatupu e houhau ʻa e ʻOtuá. ʻI he meʻá ni, “naʻe fakafonu ʻa e falé ʻe he tangi halotulotú mo e toʻé, pea mo e tangi lāulau mamahi tahá,” pea ko Siosefa naʻá ne fakahaaʻi ʻa e loto mamahi lahi tahá ʻiate kinautolu kotoa.14

Naʻe taʻofi ai ʻa e ngāue ʻo e liliú ʻi ha vahaʻataimi, pea ʻave ʻa e ʻū lauʻi peletí mo e ongo meʻa liliú meia Siosefa ʻo aʻu ki he ʻaho 22 ʻo Sepitemá—ko ha fakamanatu fakamamahi ʻo hono vahaʻa taimi ke fakatatali ai kimuʻá. Naʻe toe valokiʻi fefeka foki ia ʻe he ʻEikí:

“Pea vakai, hono ʻikai tuʻo lahi ʻa hoʻo maumauʻi ʻa e ngaahi fekau mo e ngaahi fono ʻa e ʻOtuá, pea mo hoʻo fakavaivaiʻi koe ki he ngaahi fakalotoʻi ʻa e tangatá.

“He vakai, naʻe ʻikai totonu ke ke manavahē ki he tangatá ʻo lahi ange ʻi he ʻOtuá. Neongo ʻoku liʻaki ʻe he tangatá ʻa e ngaahi akonaki ʻa e ʻOtuá, pea fehiʻa ki heʻene ngaahi folofolá—

“Ka naʻe totonu pē ke ke faivelenga; pea ʻe mafao atu ʻe ia ʻa hono toʻukupú ʻo poupouʻi koe mei he ngaahi ngahau vela kotoa pē ʻa e filí; pea te ne ʻiate koe ʻi he taimi kotoa pē ʻo e faingataʻá. (T&F 3:6–8).

Fakakaukau ki he faingataʻa hono maʻu ʻo ha faʻahinga fakahā pehē. Naʻe toki mole pē meia Siosefa hono ʻuluaki fohá. Naʻe mei mole hono uaifí. Pea ko ʻene pehē ke ʻoange kia Māteni ʻa e ngaahi meʻa kuo tohí, naʻe fakatupu ia ʻe ha holi moʻoni ke tokoni ki ha kaungāmeʻa naʻe tokoni ange ʻi ha ngāue toputapu. ʻIo, neongo e lahi e loto mamahi ʻa Siosefá, mo e lahi ʻo ʻene fakakaukau ʻoku falala kia Māteni Hālisí, ka naʻe ʻikai ke ne fakatokangaʻi ʻa e meʻa ʻe taha naʻe fie maʻu kakato ʻe he ʻOtuá mei Heʻene kau ākongá: falala maʻu pē ki he toʻukupu ʻo e ʻEikí kae ʻikai ki he nima ʻo e kakanó. Ko e lelei ʻo Siosefá, he naʻá ne ako ʻa e lēsoni ko ʻení ʻi ha faʻahinga tuʻunga fakamamahi mo mamafa ʻo ʻikai ke ne toe fai ha fehalaaki pea ʻikai fuoloa mei heʻene maʻu ʻa e ʻū lauʻi peletí mo e ongo meʻa liliú, naʻá ne kamata leva ha tokoni fakalotu vave ʻa ia ko hono tataú kuo teʻeki ai ke ʻiloa he māmaní talu mei he ngāue fakafaifekau ʻa Sīsū Kalaisí. Naʻe kamata mei he faʻahitaʻu failau ʻo e 1829, kuo ʻi ai ʻa ʻŌliva Kautele ko hono tokoni, hono liliu fakaofo ‘e Siosefa ha peesi ‘e 588 ʻo e Tohi ʻa Molomoná, ‘a ia ko e ‘aho ngāue fakakātoa ʻe 65.15 Ko ha ngāue vave fakalilifu ʻeni ʻi hono fakafehoanaki mo ʻene ngaahi ngāue ki muʻá. ʻOku mālie foki ke ʻilo ko hono liliu ʻo e Tohi Tapu ʻa Kingi Sēmisí naʻe ʻi ai ha kau mataotao fakaʻatamai ʻe toko 47, naʻa nau ngāue ʻi ha ngaahi lea fakafonua naʻa nau ʻosi ʻiloʻi, ʻi ha taʻu ʻe fitu ke fakakakato.16

ʻĪmisi
Joseph Smith reading from the scriptures to a group of people.

Naʻe fai ʻe Siosefa mo ʻŌliva ha ngaahi malanga, maʻu ʻa e ngaahi fakahā kuo lekōtí, pea mo papitaiso ʻi he lotolotonga ʻo e liliu e Tohi ʻa Molomoná.

Ko e Malanga ʻa Siosefa Sāmitá, tā ʻe Sam Lawlor

ʻIkai ngata aí, naʻe toe fai ʻe Siosefa mo ʻŌliva ha ngaahi malanga ʻi he lolotonga ʻo e ngāue kāfakafá ni, maʻu pea mo lekooti ha ngaahi fakahā, kau ʻi hono fakafoki mai ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné mo e Faka-Melekisētekí, papitaiso, fakahoko hona ngaahi fatongia fakaʻapí, mo hiki ki Feieti ʻi Niu ʻIoke, ke pulusi ʻa e meʻa kuo tohí. Ka ko e mana maʻongoʻonga taha ʻi he ngaahi meʻá ni kotoa ʻoku ʻikai maʻu ia ʻi he vave hono fakahoko ʻo e ngaahi meʻá ka ko hono fihituʻu ʻo e meʻa naʻe lavaʻi ʻi he vahaʻataimi femoʻuekina ko iá.

Ko ha Tohi Fakaofo mo Fihi

Ko e meʻa ʻeni naʻe lavaʻi ʻe Siosefa ʻi he ngaahi ʻaho ngāue ko ia ʻe 65 ʻo e liliú, ʻo fakatatau ki ha fakamatala fakanounou mataotao kimuí ni: “Naʻe ʻikai ngata pē ʻi he kau ai ha taʻu ʻe tahaafe tupu ʻo e hisitōliá [ʻi he Tohi ʻa Molomoná] ʻo ha kakai fakafoʻituitui ʻe uangeau nai mo honau hingoá pea mo ha ngaahi feituʻu kehekehe ʻe laungeau, ka ko e fakamatalá ʻoku ʻomai ko ha ngāue ʻa ha kau tefitoʻi ʻētita/faihisitōlia ʻe toko tolu—Nīfai, Molomona, mo Molonai. ʻOku taku ʻe he kau tangatá ni naʻe makatuʻunga ʻenau ngaahi fakamatalá ʻi ha ngaahi lekooti ʻe hongofulu tupu naʻe ʻi muʻa. Ko hono olá ko ha tuifio ʻoku fakatahaʻi ai ha ngaahi meʻa kehekehe ʻo kamata ʻi he fakamatala hangatonú ʻo aʻu ki he fakahū ha ngaahi malangá pea mei he ngaahi tohí ki he ngaahi fakamatala fakafolofolá mo e māú. ʻOku fie maʻu ha kātaki lahi kae lava ʻo ʻiloʻi ʻa e ngaahi fakaikiiki kotoa ʻo e hokohoko ʻo e ngaahi meʻá, tuʻunga fakasiokālafí, tohi hohokó, pea mo e ngaahi maʻuʻanga lekōtí, ka ʻoku maau ʻaupito e Tohi ʻa Molomoná ia ʻi he ngaahi meʻá ni kotoa. Ko e hokohoko totonu ʻo e ngaahi meʻá, ʻoku ʻikai haʻane toe fehalaaki, neongo ʻa e ngaahi fakamatala ki he taimi ʻi muʻá mo e femahulunaki ʻa e ngaahi fakamatala fakataimí; … pea ʻoku tauhi totonu ʻe he kau fai-fakamatalá ʻa e hokohoko mo e fehokotaki ʻa e ngaahi fāmilí ʻi ha kau tauhi lekooti Nīfai ʻe toko uofulu mā ono mo ha ngaahi tuʻi ʻo e kakai Sēletí ʻe toko fāngofulu mā taha (kau ai mo e ngaahi tafaʻaki fakafilí). Ko ʻene fihí he ʻe lava ha taha ʻo fakakaukau naʻe ngāue ʻa e taha faʻu tohí mei ha saati mo ha mape, neongo naʻe fakaʻikaiʻi mahino ʻe he uaifi ʻo Siosefa Sāmitá … naʻe ʻikai ke ne tomuʻa hiki ha faʻahinga meʻa pea naʻe ʻikai ke ne tomuʻa ako maʻuloto pe maʻu faleʻi ʻi heʻene liliu tohí, pea naʻá ne fakahā foki naʻe kamata ʻe Siosefa ʻa e ngaahi taimi ʻo e tala kae tohí ʻo ʻikai toe vakai ki he meʻa kuo tohí pe ʻe toe lau mai ʻa e konga fakaʻosí ki ai.”17

Makehe ia mei he ʻikai kau ki ai ha ngaahi meʻangāue fakaonopooni leleí pea mo ʻene fāitatau moʻoni mo e ngaahi anga fakafonua ʻo e kuonga muʻá mo e ngaahi founga fetuʻutaki naʻe fekauʻaki mo e tohí pea mo hono liliú.18

Ko e meʻa pē ke fai ʻe ha taha ʻoku fehangahangai mo e meʻá ni ko ʻene fehuʻi, naʻe founga fēfē ha lava ʻe ha tangata—tautautefito ki ha taha naʻe ʻikai ako ʻi ha ʻapi ako—ke fai ha lavameʻa pehē? Ko ʻeku fakakaukaú, naʻe ʻikai ko ha faʻu ʻe Siosefa Sāmita ʻa e Tohi ʻa Molomoná he naʻe ʻikai ke ne teitei lava ʻo faʻu ia. Ka ko e fakaʻuhingá ni, neongo ʻene ngali mālohí, ka ʻoku ʻikai, ko e fakamoʻoni aofangatuku ia ki he moʻoni ʻo e tohí; pe ʻe tuʻu ko e fakavaʻe ʻo ʻeku fakamoʻoní. Ko e meʻa pē ʻokú ne faí ko hono toe fakamamafaʻi ʻo e meʻa naʻe akoʻi mai kiate au ʻe he Laumālié ʻi ha taimi ʻoku ʻikai fuʻu fuoloa, ʻi heʻeku hoko ko e faifekau taimi kakató. Naʻá ku toutou maʻu ha aʻusia fakalaumālie ʻi he ngaahi holo toputapu ʻo e Senitā Akoʻanga Fakafaifekau ʻi Polovó pea ʻi he ngaahi tafungofunga mo e ngaahi teleʻa ʻo Sikotilaní, naʻe ui ʻa Siosefa Sāmita ʻe he ʻOtuá, naʻe hoko ko ʻEne meʻangāue ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní, pea naʻá ne ʻomai ha tohi naʻe ʻi muʻa ia teʻeki ai ke fāʻeleʻi iá, ko ha tohi ʻoku moʻoni mo taʻe hano tatau—ko e maka-tuʻu-loto taʻe hano tatau ʻo ha moʻui faka-ʻotua ʻo e fiefiá.

ʻOku ou toe fakahā foki ko e moʻui ʻa Siosefa Sāmitá ko ha fakamoʻoni fefeka ia ʻo e meʻa ʻe hoko ko ha pōpoaki aofangatuku ʻo e tohí ni. ʻOku fakahā ʻe Nīfai ʻi he kamataʻanga pē ʻo e Tohi ʻa Molomoná, “Vakai, ko au, Nīfai, te u fakahā kiate kimoutolu ʻoku ʻi he kakai kotoa pē kuo fili ʻe he ʻEikí ʻa ʻene ngaahi ʻaloʻofa ongongofuá, koeʻuhí ko ʻenau tuí” (1 Nīfai 1:20; ko e toki tānaki atu hono fakamamafaʻí). ʻI he fakaʻosinga ʻo e tohí, ʻoku kole ai ʻa Molonai, “Vakai, ʻoku ou fie naʻinaʻi kiate kimoutolu ʻo ka mou ka lau ʻa e ngaahi meʻá ni … ke mou manatuʻi hono lahi ʻo e ʻaloʻofa ʻa e ʻEikí ki he fānau ʻa e tangatá, talu mei he fakatupu ʻo ʻĀtamá ʻo aʻu mai ki he taimi te mou maʻu ai ʻa e ngaahi meʻá ní” (Molonai 10:3; ko e toki tānaki atu hono fakamamafaʻí).19

ʻOku fakahaaʻi ʻe he fakamoʻoni ʻa e Tohi ʻa Molomoná mo e hisitōliá mei he kamataʻangá ki heʻene ʻosi, ʻoku hōifua lelei ʻa e ʻOtuá ke ngāue, fakamoʻui, pea mo tāpuakiʻi kinautolu ʻoku tafoki kiate Ia—neongo ʻa ʻenau ngaahi angahalá mo e taʻe-haohaoá—ʻi he fakatomala moʻoni mo tuí.

Ke ke Falala ki he ʻOtuá

ʻOku ʻikai fie maʻu ke haohaoa hoʻo moʻuí ka ke toki lava ʻo hoko ko ha meʻangāue lelei ʻi he toʻukupu ʻo e ʻOtuá, ʻo tatau pē mo Siosefa Sāmita. Naʻe hoko ʻa e fehalaākí, tōnounoú, mo e puputuʻú ko ha konga ʻo e moʻui mo e misiona ʻo Siosefá, pea te nau hoko foki ko ha konga hoʻo moʻuí. Kae ʻoua ʻe siva hoʻo ʻamanakí. ʻOua naʻa fakataueleʻi koe ke ke fakakaukau “kuo mole hono kotoa.” ʻOku ʻikai mole hono kotoa pea he ʻikai teitei mole ia ʻiate kinautolu ʻoku tafoki ki he ʻOtua ʻo e ʻaloʻofá mo moʻuí.

ʻOku ʻi ai hao Tokoua pe Tuongaʻane ʻokú Ne tokangaʻi koe, mateuteu ke fakahaofi koe, tokoniʻi hoʻo ngāué ʻaki ʻa e nima ʻoku mālohi fau ange ʻi ho nima ʻoʻoú—ko hono moʻoní, ʻoku mālohi lahi ange ʻi he fakatahaʻi kotoa ʻo e ngaahi nima ʻo e kakanó. ʻOku ʻi ai ʻa e ongo toʻukupu ko iá ke poupouʻi pea mo tāpuakiʻi koe, “ʻi he taimi kotoa pē ʻo e faingataʻá” (T&F 3:8), neongo pe ʻoku fēfē hoʻo ongoʻi tuēnoá pe lotofoʻí. Ko ia, ʻi hoʻo fonongaʻia hoʻo moʻuí, falala ki he ongo toʻukupu ko iá pea “ke ke mālohi koe peá ke loto toʻa, ʻoua [te ke ilifia], ʻoua naʻá ke manavahē … he ko [e ʻEiki] ko ho ʻOtuá, ko ia ia ʻoku mo ō mo koé; ʻe ʻikai te ne fakatukutukuʻi koe pe liʻaki koe” (Teutalōnome 31:6).

Naʻe ʻiloʻi ʻeni ʻe Siosefa peá ne liliu ʻa e māmaní. Te ke lava foki mo koe.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. ʻI he History, Volume 1: 1832–1844, vol. 1 ʻo e Histories series of The Joseph Smith Papers, (2012), 14; vakai foki, josephsmithpapers.org.

  2. ʻI he History Vol. 1:1832–44, 83.

  3. Vakai, Oliver Cowdery, “A Remarkable Vision,” The Latter-day Saints Millenial Star 7 (Nov. 1840): 175.

  4. Vakai, Martin Harris, ʻi he Tiffanyʻs Monthly, June 1859, 170.

  5. Vakai, History, Vol. 1: 1832–44, 244; vakai foki, Gospel Topics, “Book of Mormon Translation,” lds.org/topics.

  6. Vakai, Histories, Vol. 1:1832–44, 245.

  7. Vakai, Histories, Vol. 1:1832–44, 245–46.

  8. Vakai, Lucy Mack Smith, Biographical Sketches of Jospeh Smith the Prophet, and His Progenitors for Many Generations (1853), 118.

  9. Vakai, Lucy Mack Smith, Biographical Sketches, 119 – 20.

  10. Vakai, Lucy Mack Smith, Biographical Sketches, 120.

  11. ʻI he Lucy Mack Smith, Biographical Sketches, 121.

  12. ʻI he Lucy Mack Smith, Biographical Sketches, 121.

  13. ʻI he History Vol. 1:1832–44, 247.

  14. ʻi he Lucy Mack Smith, Biographical Sketches, 121–22.

  15. Vakai, John W. Welch, “How Long Did It Take Joseph Smith to Translate the Book of Mormon?” Ensign, Jan. 1988, 47.

  16. Vakai, KIng James I of England,” kingjamesbibleonline.org/King-James.php.

  17. Grant Hardy, Understanding the Book of Mormon: A Readerʻs Guide (2010), 6–7.

  18. Vakai, Terryl L. Givens, By the Hand of Mormon: The American Scripture that Launched a New World Religion (2002), 156.

  19. Vakai, Grant Hardy, Understanding the Book of Mormon, 8.

Naʻe luelue māmālie atu, tuʻu ʻi he matapā ʻo e ʻā ki he ʻapí, kaka ʻo heka he funga ʻaá, fusi hifo hono tataá ʻo fakapuliki hono matá, pea tangutu ai pē.

Naʻe kau ʻa Siosefa mo ʻŌliva ʻi hono fakafoki mai ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné ʻi he Teleʻa Sesikuehaná ʻi he faʻahitau failau ʻo e 1829.

Niu ʻIoke

Penisilivēnia

Palemaila

Hāmoni