2015
Ko hono Kumi ha Founga ke Fakamolemoleʻi Aí
Siulai 2015


Ko hono Kumi ha Founga ke Fakamolemoleʻi Aí

ʻOku nofo ʻa e tokotaha naʻá ne faʻú ʻi ʻIutā, USA.

ʻĪmisi
A sad-looking young woman at school. Behind her are two other young women who are looking at a cell phone and smiling.

Te tau fehangahangai kotoa pē mo ha taimi ʻoku fai ai ʻe ha taha ha meʻa ʻoku fakamamahi kiate kitautolu. Taimi ʻe niʻihi ʻoku tau ongoʻi taʻe-malava ke tukuange ʻa e mamahí. Ka naʻa mo e taimi ʻoku tau mamahi lahi taha aí, naʻe akoʻi kitautolu ʻe he Fakamoʻuí ke tau fakamolemoleʻi ʻa e kakai kotoa pē. ʻE lava ke hoko ʻa e fakamolemolé ko ha ngāue faingataʻa, ka ʻi hono fai ʻa ia ʻokú ne ʻomi kitautolu ke ofi ange kia Kalaisí, te tau lava ʻo maʻu ʻa e melino ʻoku ʻomi ʻe he fakamolemolé. ʻOku vahevahe ʻe he ongo finemui ʻi laló, ʻa ʻena ngaahi aʻusiá ʻi hono fakamolemoleʻi e niʻihi kehé.

Ko hono Fakamolemoleʻi ha Kaungāmeʻa

ʻI he hiki ʻa Lenei* ki ha ʻapiako foʻou ʻi Pelisiumé, naʻá ne fiefia ke maʻu ha ngaahi kaungāmeʻa foʻou. Pea fai leva ʻe ha kaungāmeʻa ʻe taha ha meʻa ke faingataʻa ʻa e ngaahi meʻa kotoa. ʻOku fakamatala ʻa Lenei ʻo pehē:

“Naʻe faʻu ʻe hoku kaungāmeʻa ko Nolá ha ʻakauni ʻi he Facebook ʻo fakaʻaongaʻi ʻa e hingoa ʻo ha kaungāmeʻa ʻe taha ko Keiti. Naʻe kamata ke ne fakaʻitaʻi ʻa e kakaí ʻo ngāue ʻaki ʻa e ʻakauni ko iá, pea naʻe tukuakiʻi ʻe he tokotaha kotoa ʻa Keiti ko e taha houtamaki. Naʻe fakakata ʻaki au ʻe Nola ʻi he akó, ʻo manukiʻi ʻeku tui fakalotú mo hoku ʻulungāngá. Naʻá ku feinga ke fakaʻehiʻehi mei he ngaahi tukuakiʻi ko ʻení ka naʻe ʻikai ke u lava, ko ia naʻá ku kamata feohi ai mo e kakai kehé.

“ʻI he vete hia ʻa Nola fekauʻaki mo e ʻakauni loí, naʻe ʻita ʻaupito ʻa e tokotaha kotoa kiate ia. Naʻe ʻomai ʻe Nola ha tohi kole fakamolemole, ka naʻe ʻikai ke u fakakaukau te u lava ʻo fakamolemoleʻi ia. Naʻá ku fuʻu ʻita ʻaupito.

“ʻI he ʻaho ʻe taha ne u lau ai e folofolá, peá u lau ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 64:9–10: ‘Ko ia, ʻoku ou pehē kiate kimoutolu, ʻoku totonu ke mou fefakamolemoleʻaki; he ko ia ia ʻoku ʻikai te ne fakamolemoleʻi hono tokouá ʻi heʻene ngaahi angahalá ʻoku halaia ia ʻi he ʻao ʻo e ʻEikí, he ʻoku nofo ʻiate ia ʻa e angahala lahi angé. Ko au, ko e ʻEikí, te u fakamolemoleʻi ʻa ia ʻoku ou loto ke fakamolemoleʻí, ka ʻoku ʻekeʻi meiate kimoutolu ʻa hoʻomou fakamolemoleʻi ʻa e kakai kotoa pē.’

“Ne u fakakaukau ʻi he taimi pē ko iá kia Nola. Naʻá ku ʻiloʻi naʻe ʻikai totonu ke u ongoʻi ʻita lahi ʻaupito. Naʻá ku lotua mo kole ki he Tamai Hēvaní pe te Ne tokoniʻi au ke fakamolemoleʻi ia. Naʻe ʻikai ke faingofua ia, ka naʻá ku kei lava pē ke fai ia. Ne u kamata ʻaki ha tohi kiate ia ʻo ʻeke pe naʻe fēfē hono ʻahó, pea taimi ʻe niʻihi ne ma talanoa ʻi he kai hoʻataá. Naʻá ku ʻilo ai naʻe mālōlō ʻa e tamai ʻa Nolá ʻi he taʻu ʻe fā kimuʻá. Naʻe faingataʻa ʻene moʻuí, pea naʻá ne fakakaukau naʻe fehiʻa ʻa e tokotaha kotoa ʻiate ia. Naʻá ku fiefia naʻe ʻikai ke u toe ʻita ki ai. Naʻe ʻikai mahino kia Keiti mo ha niʻihi kehe ʻa e founga naʻá ku lava ai ʻo fakamolemoleʻi ʻa Nolá, ka naʻá ku ʻiloʻi ne u fai ʻa ia naʻe totonú, pea naʻá ku ʻiloʻi naʻe laukau ʻaki au ʻe he Tamai Hēvaní.”

Naʻe ako ʻe Lenei ʻoku fekauʻi kitautolu ʻe he ʻOtuá ke tau fakamolemoleʻi ʻa e tokotaha kotoa pē. ʻI he muimui ki he fekau ko iá, naʻá ne maʻu ai ha manavaʻofa mo mahino kia Nola pea naʻe lava ai ke ne fakamolemoleʻi.

Ko hono Maʻu ha Fiemālie ʻi he Mālōlō ʻa Hoku Tuongaʻané

ʻI he mate ʻa e tuongaʻane ʻo Sēnetí ʻi ha fakatuʻutāmaki naʻe fakatupu ʻe ha fakaʻuli konā ha taʻu hongofulu tupu mo ʻene kau pāsesé, naʻá ne ʻiloʻi naʻe fie maʻu ke ne tukuange ʻa e mamahi naʻá ne ongoʻí, ka naʻe ʻikai ke ne ʻilo ʻa e foungá.

“Naʻe faingataʻa ke tala ʻa e meʻa naʻá ku mamahi lahi taha aí—ko ʻeku ʻita ki he toʻu tupu taʻe fakakaukau ko ʻení pe ko ʻeku fakaʻamu moʻoni ke foki mai hoku tuongaʻané. Ne ʻikai ke u lava ʻo fakakaukau ki he fuʻu mole lahi ʻi heʻeku moʻuí. ʻOku ou manatu ki heʻeku lotu fakamātoato ʻi ha laulau houa. Ko e meʻa pē naʻá ku fie maʻú ke foki mai ʻa Nētane.

“Naʻá ku ongoʻi fakaʻofaʻia he fānau tangata ne nau fakatupu e mate ʻa Nētané he naʻá ku ʻiloʻi ne nau ongoʻi ha halaia lahi ʻaupito. Ka ne u ongoʻi ʻita foki mo e tāufehiʻa. Naʻe faingofua ke tukuakiʻi kinautolu. Naʻá ku fakakaukau kuó u fakamolemoleʻi ʻa e kau talavou ko ʻení, ka naʻá ku kei ʻita pē ʻi heʻeku fakakaukau ki he fakatuʻutāmakí. Naʻá ku toutou fehuʻi kiate au, ‘ʻTe u fakamolemoleʻi moʻoni fēfē nai ʻa e kau talavoú ni, pea te u ʻilo fēfē nai kuó u fai iá?’

“Ne faifai peá u ongoʻi kuó u fakamolemoleʻi moʻoni kinautolu hili ʻa e lotu ʻe laungeau, ʻaukai fakamātoato, mo e ako mo e fakakaukauloto lahi. ʻOku ou manatuʻi haʻaku fakalaulauloto ʻi ha ʻaho ʻe taha. Naʻá ku fakakaukau, ‘ʻOku ou fakamolemoleʻi kinautolu. Ko e hā he ʻikai te u lava aí? ʻOku fai ʻe he tokotaha kotoa pē ha ngaahi fehalaaki, pea ko hai au ke u fakamāuʻi? He ʻikai te u teitei fakaleleiʻi ha faʻahinga meʻa ʻaki hono tukulotoʻí, ko ia ʻoku ou tukuange ia.’ Naʻe fakaofo ʻa e ongo ko ia! Ne u fakaʻānaua maʻu pē ke ʻiloʻi kuó u fakamolemoleʻi moʻoni ʻa e kau talavoú, pea ʻi he ʻalu ʻa e taimí naʻe hoko ia. He ʻikai te u lava ʻo liliu e meʻa naʻe hoko kia Nētané, ka te u lava ʻo fili ke tali ʻaki ʻa e faʻa fakamolemolé mo e ʻofá kae ʻikai ko e ʻitá.”

Naʻe ʻilo ʻe Sēneti ʻoku fie maʻu ʻe he fakamolemole moʻoní ha taimi mo ha ngāue. Naʻe folofola ʻa e Fakamoʻuí, “ʻUnuʻunu mai kiate au pea te u ʻunuʻunu atu kiate kimoutolu” (T&F 88:63). Naʻe ʻunuʻunu ofi ange ʻa Sēneti ki he ʻEikí ʻo fakafou ʻi he ʻaukaí, lotú, ako folofolá, mo e ngaahi ngāue kehe. ʻI heʻetau fai e meʻa tatau, te tau lava ʻo fakaʻatā ke fetongi ʻetau ʻitá mo e loto mamahí ʻaki e ngaahi ongo ʻo e fiemālié mo e fakamolemolé.

Fonu ʻi he ʻOfá

Hangē pē ko Sēneti mo Leneí, ʻe lava ke tokoniʻi kitautolu ʻe he faʻa fakamolemolé ke tau ongoʻi manavaʻofa, mahino, mo faʻa kātakí. ʻI heʻetau fakamolemoleʻi e niʻihi kehé, ʻe fakafonu kitautolu ʻe he ʻEikí ʻaki ʻEne ʻofa haohaoá pea te tau hoko ai ʻo hangē pē ko Iá.

  • Kuo liliu e ngaahi hingoá.