2015
Ko e Mūsiká ʻi Heʻeku Moʻuí
Siulai 2015


Ko e Mūsiká ʻi Heʻeku Moʻuí

ʻOku nofo ʻa e tokotaha naʻá ne faʻú ʻi Palāsila.

Naʻá ku fakafisi mei he tā pianó he naʻá ku ilifia ʻi hono fai ha fehalaākí. Kuó u maʻu ʻeni ha faingamālie ke ikunaʻi ai ʻeku manavaheé.

ʻĪmisi
The keys of a piano being played by a young woman.

Ko ʻeku fakaʻānaua talu mei heʻeku kei siʻí ke tā e pianó. ʻI hoku taʻu 12, ne akoʻi au ʻe ha mēmipa ʻofeina ʻo e Siasí ke u tā piano. Kimui ange aí ne u maʻu ha kīpooti ko ha meʻaʻofa mei heʻeku tangataʻeikí. Ka neongo ia, naʻe kamata ke hōloa ʻa e fakafiefia ʻo e tā pianó koeʻuhí he ne u kamata manavasiʻi ʻi heʻeku feinga ke tā ʻi he houalotu sākalamēnití. Naʻá ku fai ha ngaahi fehalaaki lahi, ongoʻi mā, pea ʻikai ke u toe fie tā piano. Naʻá ku pehē loto pē te u toe feinga pē hili haʻaku ako lahi pea te u meimei lava ʻo tā lelei. Ka ne fakaʻau ke u loto-foʻi pea iku ʻo fakatau atu ʻeku kīpōtí pea fufuuʻi ʻa e talēniti ko ʻení.

Hili ha ngaahi taʻu lahi, ʻi ha ʻaho Sāpate ʻe taha ne ʻikai ha taha tā piano. Kuo hiki ʻa e fefine naʻe tā piano ʻi homau uōtí. ʻI heʻeku mamata ki he hiva ʻa e kau mēmipá taʻe ʻi ai ha piano pe ʻōkani ke tokoni kiate kinautolú, ne u ongoʻi ne poupouʻi au ʻe he Laumālié ke u talanoa ki he pīsopé. Naʻá ku pehē ange, “ʻOku sai ʻapē kapau te u tā piano?” Naʻá ne tali lelei.

Hili ha ngaahi taʻu ʻo e fakaʻehiʻehi mei he tā pianó, naʻá ku ikunaʻi ʻeku manavahē ʻi hono fai ha ngaahi fehalaākí. Naʻá ku ʻohovale, ʻi heʻeku kamata ke taá ne hangē pē ne ʻikai fuoloa talu mei he taimi ne taʻofi ai ʻeku tā pianó. Ne u fai ha ngaahi fehalaaki ʻi he ngaahi nota ʻe niʻihi ka naʻe ʻikai lahi. Naʻe ʻomi ʻe he aʻusia ko iá ʻa e mālohi ke u fokotuʻu ange ki heʻeku pīsopé te u tukupā ke tā ʻi he Sāpate kotoa pē.

ʻOku ou akoako tā he uike kotoa pē, pea kuó u ako ke toe saiʻia ʻi he pianó. ʻI he taimi kotoa pē ʻoku ou ako tā aí, ʻoku ou ongoʻi e mālohi ʻo e Laumālié ʻi hoku ʻapí. Ko e taimi ʻe niʻihi ʻi heʻeku tā pianó, ʻoku kau mai ʻi he hivá ʻa e kau mēmipa hoku fāmilí ʻa ia ʻoku nau fai ʻa e ngāue fakaʻapí. ʻOku mau hoko ʻo taha, ʻi heʻemau hivaʻi ʻa e himi tatau pē.

Kuo fakatokangaʻi ʻe he kāingalotu tokolahi ʻo e uōtí ʻa ʻeku fakalakalaká pea ʻoku nau fakahīkihikiʻi au. ʻOku ou houngaʻia ke tokoni ki he tuʻunga fakalaumālie ʻo e ngaahi fakataha ʻa hoku uōtí peá u houngaʻia ʻi heʻeku toe foki ki ha talēniti kuó u siʻaki.

Kuó u ako ke fakahoungaʻi ʻa e mūsika pianó; ʻoku fakaofo ʻa e nonga ʻokú ne ʻomaí. ʻOku ou fakatauange te tau fanongo ki he faʻahinga hiva ko ʻení ʻi he langí, pea ko hai ʻokú ne ʻilo, mahalo te u ʻi ai ʻo tā ʻi he ngaahi kuaea fakasilesitialé!

Tā fakatātā ʻo e lainé ʻe Kleyman/iStock/Thinkstock