2015
Ikuna Kae Kei Ulo Pē Hoʻo Amá
ʻOkatopa 2015


Pōpoaki ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí

Ikuna Kae Kei Ulo Pē Hoʻo Amá

ʻĪmisi
Runners passing a torch.

Faitā ʻa Comstock/Stockbyte/Thinkstock

ʻI Kalisi he kuongamuʻá, ne feʻauhi ha kau tangata lova ʻi ha lova leleʻi ama (hangē ha lova lele fuká) ne ʻiloa ko e lampadedromia.1 ʻI he lová, ne pukepuke ʻe he kau lová ha foʻi ama pea fetongi ia ki he tokotaha lova hokó kae ʻoua kuo fakalaka ʻa e mēmipa fakaʻosi ʻo e timí ʻi he tepí.

Naʻe ʻikai foaki ʻa e palé ki he timi naʻe oma tahá—naʻe foaki ia ki he fuofua timi ne aʻu ki he tepí ʻoku kei ulo pē ʻa e foʻi amá.

ʻOku ʻi ai ha lēsoni fisifisimuʻa ʻi heni, ko e taha ne akoʻi ʻe he kau palōfita ʻo e kuongamuʻá pea mo onopōní: lolotonga ʻoku mahuʻinga ke kamataʻi ʻa e lová, ʻoku mātuʻaki mahuʻinga ange ke tau aʻu ki he tepí kae kei ulo ʻetau amá.

Ne Mālohi e Kamata ʻa Solomoné

Ko e Tuʻi maʻongoʻonga ko Solomoné ʻa e sīpinga ʻo ha taha ne mālohi ʻene kamatá. ʻI heʻene kei siʻí, naʻá ne “ʻofa ki he [ʻEikí], pea naʻe ʻeveʻeva ia ʻi he ngaahi fekau ʻa Tēvita ko ʻene tamaí” (1 Ngaahi Tuʻi 3:3). Naʻe hōifua ʻa e ʻOtuá kiate ia peá Ne folofola ʻo pehē, “Kole ha meʻa ke u foaki kiate koe” (1 Ngaahi Tuʻi 3:5).

Naʻe ʻikai te ne kole ʻa e tuʻumālié pe ko ha moʻui fuoloa, ne kole ʻe Solomone “ha loto poto ke fakamāuʻi ho kakaí, koeʻuhí ke u faʻa ʻilo totonu ʻa e leleí mo e koví” (1 Ngaahi Tuʻi 3:9).

Naʻe fakahōifua ʻeni ki he ʻEikí ʻo ʻikai ngata pē Heʻene tāpuekina ʻaki ʻa Solomone e potó ka ko ha tuʻumālie lahi ʻaupito mo ha moʻui fuoloa.

Neongo naʻe mātuʻaki poto ʻaupito ʻa Solomone mo fai ha ngaahi ngāue maʻongoʻonga lahi, ka naʻe ʻikai aʻu ki he tepí ʻoku kei mālohi. Meʻapango, ʻi he fakaikuiku ʻo ʻene moʻuí, “naʻe fai kovi ʻa Solomone ʻi he ʻao ʻo e [ʻEikí], pea naʻe ʻikai muimui haohaoa ia ki he ʻEikí, ʻo hangē ko Tēvita ko ʻene tamaí” (1 Ngaahi Tuʻi 11:6).

Ko Hono Ikunaʻi ʻEtau Lová

Ko e tuʻo fiha nai ʻeni ʻetau kamataʻi ha meʻa pea ʻikai ʻosi? Kai fakaholó? Ngaahi polokalama fakamālohisinó? Tukupā ke lau fakaʻaho e folofolá? Fili ke hoko ko ha ākonga lelei ange ʻa Sīsū Kalaisí?

Ko e tuʻo fiha nai eni ʻetau faʻu ha ngaahi taumuʻa ʻi Sanuali pea hihiki ʻosikiavelenga hake ʻi ha laui ʻaho, ha ngaahi uike, pe ha ngaahi māhina pea aʻu pē ki ʻOkatopá, kuo hōloa pea ngāvaivai ʻetau fakaʻutumauku ʻi heʻetau tukupaá?

ʻI he ʻaho ʻe taha naʻá ku sio ai ki ha fakatātā fakaoli ʻo ha kulī ne tokoto ʻi he tafaʻaki ʻo ha lauʻi pepa kuó ne haluhalu. ʻOku tohi ai ʻo pehē, “Tohi Fakamoʻoni ʻo e Ako Talangofua ʻa e Kulií.”

ʻOku tau pehē he taimi ʻe niʻihi.

ʻOku ʻi ai ʻetau ngaahi taumuʻa lelei; ʻoku tau kamata vēkeveke; ʻoku tau fie maʻu ke fai hotau lelei tahá. Ka ʻi he ikuʻangá ʻoku tau tuku ʻetau ngaahi taumuʻá ke iku haluhalu, siʻaki, pea ngalo atu.

Ko e natula fakaetangata pē ia ke humu, tō, pe fie holomui mei he lová he taimi ʻe niʻihi. Ka ʻi heʻetau hoko ko e kau ākonga ʻa Sīsū Kalaisí, ʻoku tau tukupā ke ʻoua naʻa ngata pē ʻi heʻetau kamataʻi e lová ka ke ikunaʻi foki—pea ikunaʻi ia kae kei ulo lahi pē ʻetau amá. Naʻe talaʻofa ʻe he Fakamoʻuí ki Heʻene kau ākongá, “Ka ko ia ʻe faʻa kātaki ʻo aʻu ki he ngataʻangá, ko ia ia ʻe moʻuí” (Mātiu 24:13).

Tuku ke u toe fakalea atu ʻa e meʻa ne talaʻofa mai ʻe he Fakamoʻuí ʻi hotau ʻahó: Kapau te tau tauhi ʻEne ngaahi fekaú pea ikuna kae kei ulo ʻetau amá, te tau maʻu ʻa e moʻui taʻengatá, ʻa ia ko e maʻongoʻonga taha ʻi he ngaahi meʻaʻofa kotoa pē ʻa e ʻOtuá (vakai ki he T&F 14:7; vakai foki ki he 2 Nīfai 31:20).

Ko e Maama ʻOku ʻIkai Pē Ke Maté

ʻOku tau faʻa lotosiʻi he taimi ʻe niʻihi hili ʻetau humú, toó, pe loto foʻí, pea tui kuo mate ʻetau māmá pea kuo ʻulungia ʻetau lová. Ka ʻoku ou fakamoʻoni atu ʻe ʻikai ʻaupito lava ke tāmateʻi ʻa e Maama ʻa Kalaisí. ʻOku maamangia ia ʻi he poʻuli lōloó pea ʻe toe ulo ia ʻi hotau lotó ʻo kapau ʻe fakavaivai hotau lotó kiate Ia (vakai ki he 1 Ngaahi Tuʻi 8:58).

Tatau ai pē pe ko e hā hono tuʻo lahi pe fuoloa ʻetau toó, ʻoku kei ulo lahi pē ʻa e Maama ʻa Kalaisí. Pea naʻa mo e poʻuli lōloó, kapau te tau ʻunu kiate Ia, ʻe ʻufikaua ʻe Heʻene maamá ʻa e ʻata fakapoʻulí pea toe fakaulo hotau laumālié.

Ko e lová ni ʻo e tuʻunga fakaākongá ʻoku ʻikai ko ha lova taimi nounou; ko ha malafoni ia. Pea ʻoku ʻikai hano fuʻu ʻaonga e vave ia ʻetau lelé. Ko hono moʻoní, ko e founga pē ʻe taha ʻoku tau lava ai ʻo ʻulungia ʻi he lová ko haʻatau holomuí pe loto foʻí.

Koloa pē ke tau tuʻu hake pea ʻunu ke ofi ki hotau Fakamoʻuí, te tau ikuna ʻa e lová mo kei ulo lahi ʻetau amá.

He ko e amá ʻoku ʻikai ko kitautolu ʻoku mahuʻingá pe ko e meʻa ʻoku tau faí.

Ko e Fakamoʻui ʻo e māmaní ʻoku mahuʻingá.

Pea ko ha Maama ia ʻe ʻikai ʻaupito teitei poipoila. Ko ha Maama ia ʻokú ne fakamaamaʻi ʻa e fakapoʻulí, faitoʻo hotau kafó, pea maamangia ʻi he lotolotonga ʻo e mamahi taupotu tahá mo e poʻuli lōloó.

Ko ha Maama ia ʻoku mahulu ange ʻi he meʻa kotoa ʻoku faʻa mahinó.

Fakatau ange kiate kitautolu takitaha ke tau ikunaʻi ʻa e hala kuo tau kamataʻí. Pea ʻi he tokoni hotau Fakamoʻuí mo hotau Huhuʻi ko Sīsū Kalaisí, te tau ikuna fiefia ai pea kei ulo pē ʻetau amá.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Harpers Dictionary of Classical Antiquities (1898), “Lampadedromia,” www.perseus.tufts.edu/hopper. ʻOku fakamatalaʻi ʻe Posaniasi ha lova leleʻi ama kehe, meimei toko taha mei he haʻa, ka ʻoku ʻikai foaki ʻe he kau puke amá ia ʻenau foʻi amá. Ka ʻi he lampadedromia, ko e ikuná ʻa e fuofua tokotaha ʻoku aʻu ki he tepí ʻoku kei ulo ʻene foʻi amá.

ʻĪmisi
Product Shot from October 2015 Liahona