2015
Siosefa ko e Tangata Kikité
ʻOkatopa 2015


Siosefa ko e Tangata Kikité

ʻOku hā mahino ʻi he lekooti fakahisitōliá ʻa e founga hono fakakakato ʻe Siosefa Sāmita hono ngafa ko e tangata kikité ʻo ne liliu ʻa e Tohi ʻa Molomoná.

ʻĪmisi
Profile portrait of Joseph Smith.

Siosefa Sāmita, tā fakatātaaʻi ʻe David Rogers, ʻi he angalelei ʻa e Community of Christ Library-Archives, Tauʻatāina, Mīsuli

ʻI he ʻaho 6 ʻo ʻEpeleli 1830, ko e ʻaho ia ne fokotuʻu ai ʻe Siosefa Sāmita ʻa e Siasi ʻo Kalaisí (ne ʻiloa kimui ko e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní),1 naʻá ne talaki ai ʻa e ngaahi lea ʻo e fakahaá kiate kinautolu ne nau fakatahá. Naʻe folofola ai e ʻOtuá, “Vakai, ʻe tauhi ha lekooti ʻiate kimoutolu; pea ʻe ui koe [Siosefa Sāmita] ʻi ai ko ha tangata kikite” (T&F 21:1).

Ko e fakamoʻoni mahino taha ʻo e ngafa ʻo Siosefa Sāmita ko e tangata kikité ʻi he Siasi foʻou kuo fokotuʻú ko e Tohi ʻa Molomoná, ʻa ia naʻá ne toutou fakamatalaʻi naʻe liliu ia “ʻi he foaki mo e māfimafi ʻo e ʻOtuá.”2 Ne fakamoʻoni ʻa e tokolahi ne nau vāofi mo Siosefa kimuʻa hono fokotuʻu ʻo e Siasí ki he founga ʻo hono ʻomi ʻa e Tohi ʻa Molomoná pea maʻu ha mahino ki he ʻuhinga ʻo e foʻi lea tangata kikite.

Ko e ʻUhinga ʻo e Tangata Kikité

Ko e hā nai hono ʻuhinga ʻo e tangata kikité ki he palōfta kei talavoú mo kinautolu ne nau moʻui he taimi ko iá? Naʻe tupu hake ʻa Siosefa ʻi ha fāmili ne nau lau e Tohi Tapú, ʻa ia ne toutou ʻasi ai e tangata kikité. Hangē ko ʻení, ʻi he , ʻoku fakamatalaʻi ʻe he tangata faʻu tohí ʻo pehē: “ʻI he ʻalu ha tangata ʻi muʻa ʻi ʻIsileli ke fehuʻi ki he ʻOtuá, naʻe lea ia ʻo pehē, Haʻu ke tau ō ki he tangata kikité: he ko ia ʻoku uí ni ko e Palōfitá, naʻe ui ia ʻi muʻa ko e Tangata Kikite” (1 Sāmiuela 9:9).

ʻOku hā foki ʻi he Tohi Tapú hono maʻu ʻe he kakaí ha ngaahi fakahā fakalaumālie ʻo fakafou ʻi ha ngaahi meʻa fakatuʻasino hangē ko e tokotoko,3 ko ha ngata palasa ʻi ha vaʻakau (ʻa ia ne hoko ko ha fakaʻilonga ʻiloa ʻo e malaʻe fakafaitoʻó),4 ko ha ʻēfoti (ko ha konga ʻo e kofu māʻoniʻoní ne kau ai mo ha ongo maka mahuʻinga ʻe ua),5 mo e ʻŪlimí mo e Tūmemí.6

Ne hoko ʻa e “mamatá” mo e “tangata kikité” ko e konga ia ʻo e anga fakafonua fakafāmili mo faka-ʻAmelika ne tupu hake ai ʻa Siosefa Sāmitá. ʻI he lotolotoi ai ʻa e ngaahi lea ʻo e Tohi Tapú mo ha filioʻi ʻo e anga fakafonua faka-ʻIngilani mo ʻIulopé ne paotoloaki mai ʻe he kau hikifonua ki ʻAmelika Tokelaú, naʻe tui ʻa e niʻihi ʻi he konga kimuʻa ʻo e senituli 19 ʻoku malava pē ki ha tokotaha kuo fakakoloaʻi ke “mamata,” mo maʻu ha ngaahi fakahā fakalaumālie, fakafou ʻi he ngaahi meʻa fakatuʻasino (physical objects) hangē ko e ngaahi maka kikité.7

Ne tali ʻe he talavou ko Siosefa Sāmitá ʻa e tukufakaholo angamaheni ʻi hono taimí, kau ai e fakakaukau ki hono ngāue ʻaki ʻo e ongo maka kikité ke vakai ki he ngaahi meʻa kuo mole mo puliá. Koeʻuhí ne hā ʻi he ngaahi talanoa ʻi he Tohi Tapú hono fakaʻaongaʻi ʻe he ʻOtuá e ngaahi meʻa fakatuʻasinó ke tohoakiʻi e tui ʻa e kakaí pe fetuʻutaki fakalaumālie ai ʻi he kuonga muʻá, ne pehē ʻe Siosefa mo ha niʻihi kehe ʻoku tatau pē ʻi honau taimí. Naʻe poupouʻi ʻe he ongomātuʻa ʻa Siosefá, ʻa Siosefa Sāmita ko e Lahí mo Lusi Meki Sāmita, ʻi he anga fakafonua ko ʻení mo ʻenau fakaʻaongaʻi ʻo e ngaahi meʻa fakatuʻasinó ʻi he founga ko ʻení, pea naʻe fekumi foki mo e kakai ʻo Palemailá mo Manisesetā, Niu ʻIoké ʻa ē naʻe nofo ai ʻa e fāmili Sāmitá, kia Siosefa ke kumi e ngaahi meʻa molé, kimuʻa peá ne hiki ki Penisilivēnia ʻi he konga kimui ʻo e taʻu 1827.8

Ko kinautolu ko ia ʻoku ʻikai maʻu ha mahino ki he anga ʻo e tui fakalotu ʻa e kakaí ʻi he senituli 19 ʻi he vahe fonua ne ʻi ai ʻa Siosefá, ʻoku malava ke ʻikai ke tau maheni mo e ongo maka kikité, pea kuo fakakikihiʻi fuoloa mai ʻe he kau poto fakaʻatamai ʻa e vahaʻataimi ko ʻeni ʻo ʻene moʻuí. Mahalo pē ko ha ola ʻo e Taimi ʻo e Fakamaamá (Enlightenment) pe Kuonga ʻo e Fakaʻuhingá (Age of Reason), ko ha vahaʻataimi naʻe fakamamafaʻi ai ʻa e saienisí mo e māmani fakatokanga meʻá ʻi he ngaahi meʻa fakalaumālié, ne kamata ke ongoʻi ʻe he tokolahi ʻi he taimi ʻo Siosefá ʻoku fakalouʻakau pe taʻefeʻunga hono fakaʻaongaʻi ʻo e ngaahi meʻa fakatuʻasinó hangē ko e ngaahi maká pe tokotokó ki he ngaahi taumuʻa fakalotú.

ʻI he ngaahi taʻu kimui aí, ʻi hono vahevahe ʻe Siosefa ʻene talanoa fisifisimuʻá, naʻá ne nofotaha ki heʻene ngaahi vīsoné mo e ngaahi aʻusia fakalaumālie kehé.9 Ko hono moʻoní, ne nofotaha e niʻihi hono kaungā ngaue kimuʻá ʻi heʻene muʻaki fakaʻaongaʻi ʻo e ongo maka kikité ʻi heʻenau feinga ke fakaʻauha hono ongoongó ʻi ha māmani ne fakautuutu ai hono fakasītuʻaʻi e faʻahinga founga peheé. ʻI he feinga ko ia ʻa Siosefa mo ha niʻihi ʻo e fuofua kāingalotú ke nau malangá, ne nau fili ke ʻoua te nau tokanga ki he tākiekina ʻa e anga fakafonua ʻi he taimi ko iá ʻi he taimi ʻoku nau malanga aí, koeʻuhí ne aʻusia ʻe he tokolahi ʻo e kau teuteu uluí ha liliu ʻi he anga ʻenau mahino ki he tui fakalotú ʻi he Kuonga ʻo e Fakaʻuhingá. Neongo pe te nau lau ʻa e ngaahi fakahaá ko e folofola, ne hokohoko atu hono akoʻi ʻe Siosefa ʻoku mahuʻinga ʻa e ongo maka kikité mo e ngaahi meʻangāue fakakikite kehe, kae pehē foki ki he tuʻunga malava ke ngāue ʻaki, pea ko e meʻafoaki toputapu kinautolu mei he ʻOtuá.10

Ngaahi Meʻangāue ne Fakaʻaongaʻi ke Liliu e Tohi ʻa Molomoná

ʻOku hā foki ʻa e ongo maka kikité ʻi he ngaahi fakamatala fakahisitōlia kau kia Siosefa Sāmita mo hono liliu ʻo e Tohi ʻa Molomoná. Ne kamata hono hiki ʻe Siosefa e hisitōliá ʻi he 1838, ʻo fakamatalaʻi e ʻaʻahi mai ha ʻāngelo, ko Molonai hono hingoá, ʻa ia naʻá ne pehē kiate ia ʻoku ʻi ai ha ʻū lauʻi peleti koula kuo tanu ʻi ha moʻunga ofi mai. ʻOku fakamatalaʻi ʻe Siosefa ʻi he lolotonga ʻo ʻene fetalanoaʻaki mo e ʻāngeló “naʻe hā mai” ki hono ʻatamaí ha meʻa-hā-mai peá ne “ʻiloʻi ʻa e potu ko iá” ʻa ia te ne toki mamata tonu ki ai ʻamui ange (Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:42).

ʻĪmisi
Joseph Smith depicted kneeling on the Hill Cumorah as the angel Moroni stands above him. The angel Moroni appears dressed in white and surrounded by intense light as he is holding the gold plates. The event took place on September 22, 1827. Painting number 2 of the 23 paintings in the "Mormon Panorama" series.

Kuo fekumi e Kāingalotu tokolahi ʻo e Siasí ʻi hono hisitōliá ke mahino kiate kinautolu ʻa e muʻaki hisitōlia ʻo Siosefa Sāmitá mo ʻene fekumí mo hono liliu ʻo e ʻū lauʻi peleti koulá. ʻOku hā ʻi he ʻīmisi ko ʻení ʻa ia ne tā ʻe he tangata tā fakatātā ko C. C. A. Kulisiteniseni ʻi he 1886, ʻa hono maʻu ʻe Siosefa Sāmita ʻa e ʻū lauʻi peletí mei he ʻāngelo ko Molonaí.

Ko hono ʻOange ʻe he ʻĀngelo ko Molonaí ʻa e ʻŪ Lauʻi Peletí kia Siosefa Sāmitá, fai ʻe C. C. A. Kulisiteniseni

ʻI he hisitōlia naʻe kamata hiki ʻe Siosefa he 1838, naʻe fakatokanga ʻa Molonai kiate ia “ʻe feinga ʻa Sētane ke ʻahiʻahiʻi au (koeʻuhí ko e tuʻunga masiva naʻe ʻi ai ʻa e fāmili ʻo ʻeku tamaí), ke u maʻu ʻa e ngaahi peletí koeʻuhí ke u koloaʻia ai.” ʻOku fakamatalaʻi ʻe Siosefa ʻa e fakatokanga ʻa e ʻāngeló, ʻo pehē kuo pau ke ʻoua naʻá ne toe maʻu ha “taumuʻa kehe” ka ke fakalangilangiʻi pē ʻa e ʻOtuá, ka ʻikai ʻe ʻikai te ne “lava ʻo maʻu ia” (Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:46). ʻI hono hisitōlia kimuʻa he 1832, ne pehē ʻe Siosefa, “Naʻá ku … holi ki he ngaahi peletí kae lava ke maʻu ai haʻaku tuʻumālie pea ke ʻoua naʻa tauhi e ngaahi fekaú ia mo maʻu ha mata ʻoku hanga taha pē ki hono fakalāngilangiʻi ʻo e ʻOtuá.”11 Ko hono olá, ne fie maʻu ai ke u foki ki he moʻungá tuʻo taha ʻi he taʻu kotoa ʻi ha taʻu ʻe fā kae ʻoua leva kuó ne mateuteu ke maʻu ʻa e ʻū lauʻi peletí (vakai ki he Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:53–54).

Ne pehē ʻe Siosefa ʻi he taimi naʻe faifai peá ne maʻu ai ʻa e ʻū lauʻi peletí meia Molonai ʻi he 1827, naʻá ne maʻu foki mo ha ongo foʻi maka ʻe ua ke fakaʻaongaʻi ʻi hono liliú. Naʻá ne hiki mo hono kaungāmeʻa ofí ha ngaahi fakamatala kau ki he ongo maká, ʻo ne fakamatalaʻi ko ha ongo foʻi maka hinehina hona fōtungá, ʻi ha meʻa siliva fuopotopoto hangē ha matasioʻata fakaonopōní, kuo fakamaʻu ia ki ha sifa-fatafata.12 ʻI he anga hono fakamatalaʻí, ko e meʻangāue fakakikite mamafa ʻeni. Naʻe pehē ʻe he faʻē ʻa Siosefa Sāmitá naʻá ne faʻa fakamavaheʻi e ongo foʻi maká mei he sifa-fatafatá ke faingofua hono fakaʻaongaʻi kinauá.13

ʻOku ui ʻi he Tohi ʻa Molomoná e ongo maká ni ko e “meʻa liliu lea” mo fakamatalaʻi “naʻe teuteu ʻa e ongo meʻá ni talu mei he kamataʻangá, pea tukufakaholo mai mei he toʻu tangata ki he toʻu tangata, ko hono taumuʻá ke liliu ʻaki ʻa e ngaahi leá” ʻa ia kuo “tauhi mo maluʻi ia ʻe he toʻukupu ʻo e ʻEikí” (Mōsaia 28:14‒15, 20).

ʻOku fakamatala foki ʻa e tohí ki he anga hono ʻoange ʻe he ʻEikí ʻa e “ongo maká” ki he tokoua ʻo Sēletí, mo ha talaʻofa te na tokoni ki he toʻu tangata kahaʻú ke toe maʻu ʻa ʻene ngaahi leá. Ne fakahinohino ange ʻe he ʻEikí, “Tohi ʻa e ngaahi meʻá ni pea fakamaʻu ia, pea te u fakahā ia ʻi he taimi ʻoku ou loto ki aí ki he fānau ʻa e tangatá.” ʻOku fakamatalaʻi ʻe he ʻEikí ʻe, “fakamahino [ʻe he ongo maká ni] ki he mata ʻo e tangatá ʻa e ngaahi meʻá ni ʻa ia te ke tohí” (ʻEta 3:24, 27).

ʻĪmisi
Detail from a page of the original Book of Mormon manuscript containing the departure of Lehi’s family from Jerusalem in what is today 1 Nephi 2.

ʻĪmisi ofi ʻo ha peesi mei he fuofua ʻū lauʻi peesi ʻo e Tohi ʻa Molomoná ne kau ai e mavahe ʻa e fāmili ʻo Līhaí mei Selusalemá, ʻoku hā he ʻahó ni he 1 Nīfai 2. Ne lau-kae-tohi ʻe Siosefa Sāmita ʻa e Tohi ʻa Molomoná ki haʻane kau tangata tohi, kau ai ʻa ʻŌliva Kautele, naʻá ne tohi e ʻotu leá ni. ʻOku teʻeki ʻilo ʻa e tangata tohi naʻá ne hiki ʻa e peesi ko ʻení.

ʻI he angalelei ʻa e Laipeli Hisitōlia ʻo e Siasí; FAKAʻATA E LAʻITAÁ KE ʻATA LELEI ANGE

ʻI he taimi ne ʻosi ai hono lau-kae-tohi ʻe Siosefa Sāmita ʻene liliu e Tohi ʻa Molomoná ʻi he kongaloto ʻo e 1829 ki he kau tangata tohí, ne hā mahino ai e ʻuhinga ʻo e tangata kikité. ʻOku hā ʻi he Tohi ʻa Molomoná ha kikite ʻa Siosefa ʻo ʻIsipité ʻo fakahā ai ko e taha hono hakó—ʻa ia ʻoku mahino pē ko Siosefa Sāmita—te ne hoko ko “ha tangata kikite mahuʻinga” ke ʻomi hono ngaahi hako kehé “ki he ʻilo ʻo e ngaahi fuakava” kuo fai ʻe he ʻOtuá mo ʻenau ngaahi tamaí (2 Nīfai 3:6, 7).

ʻI ha fakamatala ʻe taha ʻi he Tohi ʻa Molomoná, ʻoku foaki ange ʻe ʻAlamā ko e Siʻí ʻa e ongo maka liliu leá ki hono foha ko Hilamaní. “Maluʻi ʻa e ongo maka liliu lea ko ʻení,” ko e akonaki ia ʻa ʻAlamā kiate iá, ʻo ʻuhinga ki he ongo maka ʻi he meʻa fuopotopoto silivá. Ka ne lea ʻaki foki ʻe ʻAlamā ha kikite ne ʻuhinga nai ki ha foʻi maka ʻe taha: “Pea naʻe folofola ʻa e ʻEikí: Te u ngaohi maʻa ʻeku tamaioʻeiki ko Kaselemí, ha maka, ʻa ia ʻe ulo atu ʻi he fakapoʻulí ke fakamaama” (ʻAlamā 37:21, 23).

Fakatokangaʻi ange, neongo ʻoku hā ʻi he tohí ko e “ongo maka liliu lea,” ka ʻoku talanoa e kikite ia ko ení ki hono foaki ange ki ha tamaioʻeiki he kahaʻú ha “foʻi maka” “ko ha maka, ʻa ia ʻe ulo atu ʻi he fakapoʻulí ke fakamaama.”14 Naʻe tui e fuofua Kāingalotú ko Siosefa Sāmita ʻa e tamaioʻeiki ko ʻeni naʻe kikiteʻí.15

Ko hono moʻoní, ʻoku hā ʻi he fakamoʻoni fakahisitōliá, ne fakaʻaongaʻi ʻe Siosefa Sāmita ha toe foʻi maka kikite ʻe taha ʻi hono liliu e Tohi ʻa Molomoná ʻo tānaki atu ki he ongo maka kikite ʻe uá ʻa ia ne ʻiloa ko e “ongo maka liliu leá,” ʻo ne faʻa tuku ia ʻi ha loto tatā ke maluʻi mei he māmá. Fakatatau ki he kaungā ngāue ʻa Siosefá, naʻá ne fai ʻeni koeʻuhí ke ne lava ʻo vakai lelei ange ki he ngaahi lea ʻi he foʻi maká.16

ʻI heʻene aʻu mai ki he 1833, ne kamata ke ngāue ʻaki ʻe Siosefa Sāmita mo hono kaungā ngāué ʻa e foʻi lea faka-tohitapu ko e “ʻŪlimi mo e Tūmemi” ki ha faʻahinga maka pē ʻoku fakaʻaongaʻi ke maʻu ha ngaahi fakahā fakalangi, ʻo kau ai ʻa e ongo maka liliu lea ʻa Nīfaí mo e foʻi maka kikite ʻe tahá.17 Tupu mei hono ui peheʻí ʻoku faingataʻa ai e ngaahi feinga ke ʻiloʻi e founga papau ne liliu ʻaki ʻe Siosefa Sāmita e Tohi ʻa Molomoná. Fakatatau kia Māteni Hālisi, ne fakaʻaongaʻi ʻe Siosefa ha taha ʻo ʻene ngaahi maka kikité lolotonga hono liliu e Tohi ʻa Molomoná ʻo tānaki atu ki hono fakaʻaongaʻi ʻo e ongo maka liliu leá. ʻOku pehē ʻi he ngaahi maʻuʻanga fakamatala kehé ne fetongitongi ʻe Siosefa ʻa e ngaahi meʻangāue liliu lea naʻá ne fakaʻaongaʻí.18

Hili hono Pulusi ʻo e Tohi ʻa Molomoná

Hili hono pulusi ʻo e Tohi ʻa Molomoná ʻi Māʻasi 1830, naʻe kamata ngāue ʻa Siosefa mo ʻene kau kalaké ki he meʻa ʻa ia ʻoku ʻiloa ʻi he taimí ni ko e Liliu ʻe Siosefa Sāmita ʻa e Tohi Tapú, ko hano vakaiʻi fakapalōfita ʻo e Paaki ʻa Kingi Sēmisí.19 ʻI he fakamatala ʻa Siosefá, ne ʻikai ke ne toe fakaʻaongaʻi ʻa e ongo maka liliu lea ʻa Nīfaí ki heʻene liliú he naʻe ʻikai ke ne toe maʻu ia.

ʻOku fakamatalaʻi ʻi he hisitōlia ʻo Siosefá ʻo pehē “ka naʻe tuʻunga ʻi he finangalo poto ʻo e ʻOtuá, naʻe nofo malu pē [ʻa e ʻū lauʻi peletí mo e ongo maka liliu leá] ʻi hoku nimá, ʻo aʻu ki heʻeku lavaʻi ʻaki ia ʻa e meʻa naʻe fie maʻu mei hoku nimá. ʻI he taimi naʻe haʻu ai ʻa e talafekaú ke maʻu ia ʻo fakatatau mo e aleá, naʻá ku tuku ia ki hono nimá; pea ʻokú ne tauhi ia ʻo aʻu mai ki he ʻahó ni” (Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:60).

Hangē ko hono fakamatalaʻi ʻe Palesiteni Pilikihami ʻIongí (1801–77), “Naʻe fakafoki ʻe Siosefa ʻa e ʻŪlimí mo e Tūmemí fakataha mo e ngaahi peletí ʻi he hili ʻene liliú”20

ʻĪmisi
Bust portrait of Joseph Smith. He is depicted wearing a dark suit, white shirt with a high collar and white tie.

Kuo ʻiloa ʻa Siosefa Sāmita ʻe he kāingalotu ʻe lauiafe lolotonga ʻene moʻuí mo e lauimiliona hili ʻene pekiá, ko ha palōfita, tangata kikite, mo e tangata maʻu fakahā.

Siosefa Sāmita, tā fakatātaaʻi ʻe David Rogers, ʻi he angalelei ʻa e Community of Christ Library-Archives, Tauʻatāina, Mīsuli

Naʻe ʻi ai ha ngaahi maka kikite kehe ʻa Siosefa, ka ʻi he ngaahi lea ʻa ʻEletā ʻOasoni Pālati (1811–81), ko ha mēmipa ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá mo e Fai Hisitōlia ʻa e Siasí kimui ange, ne matuʻotuʻa foki ʻa Siosefa ʻi he taimi ko ʻení ʻi heʻene tuʻunga mahino fakalaumālié. ʻI ha fakataha ʻi he ʻaho 28 ʻo Sune 1874, ne kau ki ai ʻa Palesiteni Pilikihami ʻIongi mo ha Kau Taki Māʻolunga kehe tokolahi, ne talanoa ange ʻe ʻEletā Pālati ki he kau fakatahá ʻa e “taimi lahi naʻá ne ʻi ai tonu ai” hono hanga ʻe Siosefa Sāmita ʻo “liliu e Fuakava Foʻoú.” Naʻá ne mamata ai ki he ʻikai fakaʻaongaʻi e ngaahi meʻangāue liliu leá lolotonga hono liliú, ʻo ne fifili ai ki he ʻuhinga ʻo e “ʻikai fakaʻaongaʻi ʻe Siosefa ʻa e ʻŪlimí mo e Tūmemí, ʻo hangē ko ia ʻi hono liliu ʻo e Tohi ʻa Molomoná.”

ʻI he mamata ʻa ʻEletā Pālati ki he liliu lea ʻa e Palōfitá, “Hangē naʻe ʻilo pē ʻe Siosefa ʻene fakakaukaú, ʻo ne hanga hake peá ne pehē ne ʻoange ʻe he ʻOtuá ʻa e ʻŪlimí mo e Tūmemí kiate ia ʻi he taimi naʻe ʻikai te ne fuʻu taukei ai ʻi he Laumālie ʻo e fakahaá. Ka ʻi he taimí ni kuo mahino lahi kiate ia ʻa e ngaahi fengāueʻaki ʻa e Laumālie ko iá, pea ʻoku ʻikai ai ke ne toe fie maʻu ʻa e tokoni ʻo e meʻangāue ko iá.”21

Ne fakahā ʻe Pilikihami ʻIongi ki ha haʻofanga ʻene fakakaukau ki hono maʻu ʻo ha foʻi maka kikité. Naʻá ne pehē, “ʻOku ʻikai te u ʻilo ki haʻaku maʻu ha holi ke maʻu ha maka pehē.”22 Ne hā mei he lea ʻa Pilikihamí ʻene mahino ʻoku ʻikai mahuʻinga fau ʻa e ngaahi maka kikité ia ka te toki hoko ko ha tangata kikité.

ʻI he ʻaho 25 ʻo ʻOkatopa 1831, ne kau atu ʻa Siosefa Sāmita ki he konifelenisi ʻi ʻOleinisi, ʻOhaiō. Lolotonga ʻa e konifelenisí, ne pehē ʻe hono taʻokete ko Hailamé “naʻá ne fakakaukau ko e lelei tahá ke fakamatalaʻi pē ʻe Siosefa hono ʻomi e Tohi ʻa Molomoná ki he kaumātuʻa ne nau ʻi aí ke nau ʻilo maʻanautolu pē” Fakatatau ki he miniti ʻo e fakatahá, “ne pehē [ʻe Siosefa] naʻe ʻikai te ne fakataumuʻa ke fakamatala ʻa e mingimingiʻi meʻa kotoa ki hono ʻomi e Tohi ʻa Molomoná” pea “naʻe ʻikai ʻaonga kiate ia ke ne lave ki he ngaahi meʻa ko ʻení”23 ʻI he kamata ke ne matuʻotuʻa ange ʻi hono ngafa ko e tangata kikité, naʻá ne tui ʻoku ʻikai toe mahuʻinga fau ʻa e ngaahi maka kikité ki he fakahaá, ko ia naʻá ne hohaʻa ai naʻa tō e fakamamafa ʻa e kakaí ki he founga hono ʻomi e tohí kae siʻisiʻi ki he tohí ʻiate ia pē.

Ko e meʻa mahuʻinga taha ne fakahā ʻe Siosefa Sāmita ʻo kau ki hono liliu ʻo e Tohi ʻa Molomoná ko ʻene fakahoko ia “ʻaki e foaki mo e māfimafi ʻo e ʻOtuá.”24 Naʻá ne fakahā ki he kau taki ʻo e Siasí ko e tohí ʻiate ia pē, “ko e tohi totonu taha ia ʻi he ngaahi tohi kotoa pē ʻi he māmaní & ko e maka-tuʻu-loto ia ʻo ʻetau tui fakalotú,” pea ʻi he tauhi ki hono ngaahi akonakí, ʻe “ofi ange [ʻa kinautolu te nau laú] ki he [ʻO]tuá … [ʻi ha] toe tohi kehe.”25

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Vakai ki he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 115

  2. Preface to Book of Mormon, ca. Aug. 1829, ʻi he Documents, Volume 1: July 1828–June 1831, vol. 1 of the Documents series of The Joseph Smith Papers (2013), 93. Vakai foki ki he “Ko e Fakamoʻoni ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻe Toko Tolú,” Tohi ʻa Molomoná.

  3. Vakai ki he ʻEkisōtosi 4:1‒5, 17, 20‒21; 7:8‒21; 8:16‒19; 9:22‒26; 10:12‒15; 14:15‒18; 17:1‒13; Nōmipa 17:1‒10; 20:7‒11; Hepelū 9:4.

  4. Vakai ki he Nōmipa 21:7‒9; Sione 3:14‒15.

  5. Vakai ki he ʻEkisōtosi 28:12; 35:9, 27; Samuela 23:9‒12; 30:7‒8.

  6. Vakai ki he ʻEkisōtosi 28:30; Levitiko 8:8; Nōmipa 27:21; Teutalōnome 33:8; 1 Sāmiuela 28:6; ʻĒsela 2:63; Nehemaia 7:65.

  7. Ki ha fakamatala lahi ange ʻo kau ki he tukufakaholo ko ʻeni ʻo e tui fakalotu ʻi he senituli 19, vakai ki he Journals, Volume 1: 1832–1839, vol. 1 of the Journals series of The Joseph Smith Papers (2008), xix; mo e Revelations and Translations, Volume 3: Printer’s Manuscript of the Book of Mormon, vol. 3 of the Revelations and Translations series of The Joseph Smith Papers (2015), xv–xvi; Dallin H. Oaks, “Recent Events Involving Church History and Forged Documents,” Ensign, Oct. 1987, 68–69.

  8. Vakai ki he fakamatala ʻa Siosefa Sāmita ko e Lahí, ʻi heʻene hā ʻi he Francis W. Kirkham, A New Witness for Christ in America: The Book of Mormon, vol. 2 (1959), 366; vakai foki ki he Lucy Mack Smith, “Lucy Mack Smith, History, 1844–1845,” book 3, page 10, josephsmithpapers.org/paperSummarylucy-mack-smith-history-1844-1845. Ne manatu ʻa Māteni Hālisi ki hono siviʻi ʻo e tuʻunga malava ʻa Siosefá ʻaki hono tuku kiate ia ke ne kumi ha foʻi pine ʻi ha fokotuʻunga musie (vakai ki he “Mormonism—No. II,” Tiffany’s Monthly, Siulai 1859, 164).

  9. Vakai, ki ha fakamatala lahi ange, Siosefa Sāmita—Hisitōlia ʻi he Mataʻitofe Mahuʻingá.

  10. Vakai ki he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá 130:10‒11. Vakai foki ki hono fuofua fakalea ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá 8, ʻa ia ne fai kia ʻŌliva Kautele ʻi heʻene maʻu e holi ke tokoni kia Siosefa Sāmita ʻi hono liliu e Tohi ʻa Molomoná (Revelation, Apr. 1829–B, ʻi he Documents, Volume 1: July 1828–June 1831, 44–47).

  11. Joseph Smith, “History, ca. Summer 1832,” ʻi he Histories, Volume 1: 1832–1844, vol. 1 ʻo e Histories series of The Joseph Smith Papers (2012), 14.

  12. Vakai ki he Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:35; Joseph Smith, “Church History,” ʻi he Histories, Volume 1: 1832–1844, 495; Martin Harris, ʻi he “Mormonism—No. II,” 165–66; “Lucy Mack Smith, History, 1844–1845,” book 5, pages 7–8, josephsmithpapers.org.

  13. Vakai foki ki he, “Lucy Mack Smith, History, 1844–1845,” book 5, josephsmithpapers.org.

  14. Fakatokangaʻi ange, ʻoku ʻi ai e kehekehe ʻi hono fakaleá. Vakai foki ki he, Bruce R. McConkie, Mormon Doctrine, 2nd ed. (1966), 307–8; Joseph Fielding McConkie and Robert L. Millet, Doctrinal Commentary on the Book of Mormon, 4 vols. (1987–92), 3:278; and Matthew B. Brown, All Things Restored: Confirming the Authenticity of LDS Beliefs (2000), 62.

  15. Vakai ki he William W. Phelps, Malanga Meʻafakaʻeiki ʻo Siosefa mo Hailame Sāmitá, Laipeli Hisitōlia ʻo e Siasí, Sōleki Siti; Orson Pratt, “Explanation of Substituted Names in the Covenants,” The Seer, Māʻasi 1854, 229; William W. Phelps, tohi kia Pilikihami ʻIongi, 10 ʻEpeleli, 1854, Brigham Young Office Files, 1832–1878, Laipeli Hisitōlia ʻa e Siasí, Soleki Siti. Pea mo e Revelations and Translations, Volume 2: Published Revelations, vol. 2 of the Revelations and Translations series of The Joseph Smith Papers (2011), 708–9.

  16. Ki ha fakamatala lahi ange kau ki he liliú, vakai ki he “Book of Mormon Translation,” ʻoku maʻu ʻi he lds.org/topics/book-of-mormon-translation. Vakai foki ki he Russell M. Nelson, “A Treasured Testament,” Ensign, July 1993, 61–65; Neal A. Maxwell, “By the Gift and Power of God,” Ensign, Jan. 1997, 36–41.

  17. Ne ui foki ʻe Uilifooti Utalafi e foʻi maka kikite naʻá ne sio ai ʻi Nāvuú ko ha ʻŪlimi mo e Tūmemi (tohinoa ʻa Uilifooti Utalafí, 27 Tīsema, 1841, Laipeli Hisitōlia ʻa e Siasí). Vakai foki ki he Revelations and Translations, Volume 3: Printer’s Manuscript of the Book of Mormon, xix.

  18. Vakai ki he Revelations and Translations, Volume 3: Printer’s Manuscript of the Book of Mormon, xviii–xix.

  19. Ki hano fakamatalaʻi fakanounou ʻo e kamata e feinga ko ʻení, vakai ki he Documents, Volume 1: July 1828–June 1831, 150–52.

  20. Miniti, 17 ʻEpeleli, 1853, Church History Library.

  21. “Two Days’ Meeting at Brigham City, June 27 and 28, 1874,” Millennial Star, Aug. 11, 1874, 498–99.

  22. Miniti, 30 Sepitema, 1855, Laipeli Hisitōlia ʻa e Siasí.

  23. Miniti, 25–26 ʻOkatopa, 1831, ʻi he Documents, Volume 2: July 1831–January 1833, vol. 2 of the Documents series of The Joseph Smith Papers (2013), 84.

  24. Talamuʻaki ki he Tohi ʻa Molomoná, fakafuofua ki ʻAokosi 1829, ʻi he Documents, Volume 1: July 1828–June 1831, 93. Vakai foki ki he “Ko e Fakamoʻoni ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻe Toko Tolú,” Tohi ʻa Molomoná.

  25. Siosefa Sāmita, ʻi he tohinoa ʻa Uilifooti Utalafí, 28 Nōvema, 1841, Laipeli Hisitōlia ʻa e Siasí; pe Talateu ki he Tohi ʻa Molomoná.

  26. David Whitmer, An Address to All Believers in Christ (1887), 32.

  27. Ki ha fakamatala lahi ange fekauʻaki mo e foki ʻa ʻŌliva Kautele ki he Siasí kimuʻa peá ne mālōloó, vakai ki he Scott F. Faulring, “The Return of Oliver Cowdery,” in John W. Welch and Larry E. Morris, eds., Oliver Cowdery: Scribe, Elder, Witness (2006), 321–62.

  28. Vakai ki he Miniti, 30 Sepitema, 1855, Laipeli Hisitōlia ʻa e Siasí, Sō Leiki Siti; “Tēvita Uitemā,” The Historical Record, Oct. 1888, 623; Maria L. Cowdery Johnson to David Whitmer, Jan. 24 1887, Community of Christ Library-Archives, Independence, Missouri; and Franklin D. Richards, Journal, Mar. 9, 1882, Laipeli Hisitōlia ʻa e Siasí.

  29. Miniti, 17 ʻEpeleli 1853, Laipeli Hisitōlia ʻa e Siasí.

  30. Miniti, 30 Sepitema 1855, Laipeli Hisitōlia ʻa e Siasí.

  31. Vakai ki he Zina Young to Franklin D. Richards, July 31, 1896, in Journal History of The Church of Jesus Christ of Latter-day Saints, July 31, 1896, 4, Laipeli Hisitōlia ʻa e Siasí.

  32. Vakai ki he B. H. Roberts, A Comprehensive History of the Church, 6:230–31; Joseph Fielding Smith, Doctrines of Salvation, comp. Bruce R. McConkie, 3 vols. (1954–56), 3:225; Bruce R. McConkie, Mormon Doctrine, 2nd ed. (1966), 818–19.

Naʻe nofo ʻa Siosefa mo hono uaifí, ko ʻEma Heili Sāmita, ʻi he konga ki loto ʻo e ʻapi ko ʻení lolotonga e konga ʻo hono liliu ʻo e Tohi ʻa Molomoná. Ko e konga fungavaka ʻi he toʻomataʻu ʻo e ʻapí ne toki langa ia kimui.

ʻI he angalelei ʻa e Laipeli Hisitōlia ʻo e Siasí; fakaleleiʻi e laʻitaá ke ʻata leleiange.

ʻĪmisi ofi ʻo ha peesi mei he fuofua ʻū lauʻi peesi ʻo e Tohi ʻa Molomoná ne kau ai e mavahe ʻa e fāmili ʻo Līhaí mei Selusalemá, ʻoku hā he ʻahó ni he 1 Nīfai 2. Ne lau-kae-tohi ʻe Siosefa Sāmita ʻa e Tohi ʻa Molomoná ki haʻane kau tangata tohi, kau ai ʻa ʻŌliva Kautele, naʻá ne tohi e ʻotu leá ni. ʻOku teʻeki ʻilo ʻa e tangata tohi naʻá ne hiki ʻa e peesi ko ʻení.

ʻI he angalelei ʻa e Laipeli Hisitōlia ʻo e Siasí; FAKAʻATA E LAʻITAÁ KE ʻATA LELEI ANGE

Kuo fekumi e Kāingalotu tokolahi ʻo e Siasí ʻi hono hisitōliá ke mahino kiate kinautolu ʻa e muʻaki hisitōlia ʻo Siosefa Sāmitá mo ʻene fekumí mo hono liliu ʻo e ʻū lauʻi peleti koulá. ʻOku hā ʻi he ʻīmisi ko ʻení ʻa ia ne tā ʻe he tangata tā fakatātā ko C. C. A. Kulisiteniseni ʻi he 1886, ʻa hono maʻu ʻe Siosefa Sāmita ʻa e ʻū lauʻi peletí mei he ʻāngelo ko Molonaí.

Ko hono ʻOange ʻe he ʻĀngelo ko Molonaí ʻa e ʻŪ Lauʻi Peletí kia Siosefa Sāmitá, fai ʻe C. C. A. Kulisiteniseni

ʻI he 1883, ne pulusi ʻe he The Contributor, ko ha makasini ʻa e Siasí, ʻo fakamamafa ʻi he Kau Fakamoʻoni ʻe Toko Tolu ʻo e Tohi ʻa Molomoná. Kuo fuoloa mai hono fakatokangaʻi ʻe he Kāingalotú ʻa e fatongia mafatukituki ʻo e kau tangata takitaha ʻi heʻenau tokoniʻi ʻa Siosefa Sāmita ke liliu mo pulusi e Tohi ʻa Molomoná.

ʻI he angalelei ʻa e Laipeli Hisitōlia ʻo e Siasí