2015
Naʻe ʻIkai Ke u ʻIlo e ʻUhinga ʻEku ʻI aí
ʻOkatopa 2015


Naʻe ʻIkai Ke u ʻIlo e ʻUhinga ʻEku ʻI aí

ʻEmipā Sini, ʻAlapama, USA

ʻĪmisi
illustration of two women hugging

Tā fakatātaaʻi ʻe Kathleen Peterson

Ne toki ʻosi eni ʻema lotu efiafi mo ʻeku faʻeé. Ne ma fāʻofua mo pehē, “ʻOku ou ʻofa atu.” Peá u lue leva ki hoku lokí. ʻI heʻeku ala ki he kau ʻo e matapaá, ne haʻu ha fakakaukau mālohi ki hoku ʻatamaí ʻe mālōlō ʻeku faʻeé ʻi he ʻaho hono hokó.

Ne feinga hoku ʻatamaí mo hoku lotó ke u tekeʻi ʻa e fakakaukaú. ʻE ʻikai ʻaupito hoko ha meʻa ki heʻeku faʻeé. ʻE lelei pē ʻa e meʻa kotoa kau kiate ia.

ʻI heʻeku aʻu ki hoku lokí, ne u tūʻulutui hifo ʻo talaange ki he Tamai Hēvaní ko e ongo ko ia fekauʻaki mo ʻeku fineʻeikí ʻoku ʻikai ke moʻoni ia. Ne u kole kiate Ia ke kātaki muʻa ʻo tekeʻi ʻa e fakakaukaú mamaʻo, ka naʻe ʻikai mavahe ia. Ne u foki ki he loki ʻeku ongoamātuʻá peá u talaange ki heʻeku fineʻeikí ʻoku ou fie maʻu ke u toe fāʻofua mo ʻuma kiate ia kimuʻa peá u ʻalu ʻo mohé. Ne ma toe pehē ai, “ʻOku ou ʻofa atu,” peá u foki leva ki hoku lokí. Naʻe fuoloa peá u toki mohe ʻi he pō ko iá.

ʻI heʻeku ʻā hake ʻi he pongipongi hokó, ne u tailili. Fakafetaʻi, ne kei ʻi ai pē ʻeku fineʻeikí, moʻui lelei mo fiefia. Ka ne kei tokatataʻo pē ʻa e fakakaukaú ʻi hoku ʻatamaí, peá u kei ongoʻi pē ʻoku ʻi ai e meʻa ʻoku ʻikai tokamālie. ʻI he houalotu fakamoʻoní mo e ʻaukaí, ne tuʻu hake ʻa Mami ʻo fakahoko ha fakamoʻoni fakaʻofoʻofa ʻi he ʻaho ko iá.

Hili e houalotu sākalamēnití naʻá ne ʻalu ke faiako ʻi heʻene kalasi Palaimelí, peá u ʻalu au ki he Lautohi Faka-Sāpaté. Ne u maʻu ha ongo makehe, ke u tuʻu leva he taimí ni ʻo mavahe mei he Lautohi Faka-Sāpaté. Naʻe ʻikai te u loto ke u tohoakiʻi mai e tokangá kiate au, ka naʻe ueʻi au ke u tuʻu ki ʻolunga mei hoku tangutuʻangá ʻo hū ki tuʻa. ʻI ha ngaahi miniti siʻi, ne u ʻiloʻi ʻoku ou tangutu ʻi he kalasi Palaimeli ʻeku fineʻeikí ʻo fanongo ki heʻene faiakó. Naʻe ʻikai ke u ʻilo e ʻuhinga ʻeku ʻi aí, ka ne u ʻilo ko e feituʻu naʻe fie maʻu ke u ʻi aí.

ʻI he hoʻatā ko iá he ʻapi hoku tuongaʻané, naʻe sio fakamamaʻu fakaʻosi mai ʻeku fineʻeikí ki hoku fofongá kimuʻa peá ne hoholo hifo ʻo ne mālōlō mei ha fokoutua ʻi hono maʻamaʻá (pulmonary embolism). Naʻe fekau mai ʻe he Tamai Hēvaní ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ke teuteuʻi au koeʻuhi ko Hono finangaló mo ʻEne ʻaloʻofá. Naʻe ʻomi ʻe he ngaahi ueʻi ko iá ha taimi feʻunga kiate au mo ʻeku fineʻeikí ne ʻikai ke ma mei fiefia ai ʻo ka ne u tukunoaʻi ʻa e kihiʻi leʻo siʻí.

Naʻe toki mahino mataʻāʻā kiate au ʻa e ʻofa ʻeku Tamai Hēvaní ʻi he ngaahi meʻa kotoa ne hoko ʻi he mālōlō ʻeku fineʻeikí. ʻOku tau monūʻia heʻetau maʻu ha Tamai Hēvani ʻokú Ne ʻofa lahi ʻiate kitautolu ʻo ʻomai kiate kitautolu ʻa e meʻafoaki makehe ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní.