2015
Ko ʻEku Fekumi ki he Moʻoní
ʻOkatopa 2015


Ko ʻEku Fekumi ki he Moʻoní

ʻOku nofo e tokotaha naʻá ne fai e talanoá ʻi Kalefōnia, USA.

Kuo akonekina maʻu pē au ʻoku ʻikai ha meʻa ko e ʻOtua, ka ne u fakakaukau ke u fekumi ki ai ʻiate au pē.

ʻĪmisi
illustration of young men and a woman talking

Tā fakatātaaʻi ʻe DanBurr

ʻI heʻeku tupu hake ʻi ha fonua ʻĒsia feʻauʻauhi mo ʻikai-tui fakalotu, naʻá ku maʻu maʻu ai pē ha holi lahi ke u hoko ko ha tokotaha lavameʻa, ka naʻe ʻikai ha faʻahinga tefitoʻi moʻoni pe ngaahi moʻoni taʻengata ke tākiekina au. ʻI hoku fonuá, ʻoku ʻuhinga ʻa e “lavameʻá” ki he tuʻumālie mo tuʻukimuʻa.

Naʻe faʻa akoʻi mai maʻu pē ʻe heʻeku ongomātuʻá kiate au ʻoku ʻikai ha meʻa ko e ʻOtua. Kiate kinautolu, ko e tui fakalotú pe ʻOtuá ko ha meʻa fakamole taimi pea ko e meʻa ia ki he kakai ivi vaivai pē. Ne u lau pē ko ha tokotaha taʻetui ʻOtua au ʻi ha taimi lahi. Naʻá na akonekina au ke ʻoua naʻá ku toe falala ki ha taha kehe ka kiate au pē. Ko ia ʻi heʻeku kei siʻí ne u ngāue ʻaki ʻeku ngaahi taumuʻa māʻolungá ke hoko ia ko ha fakaʻaiʻai kiate au ke u ako mo ngāue ʻosikiavelenga ai.

Naʻe māʻolunga mo e ʻamanaki mai ʻa ʻeku ongomātuʻá kiate aú. Naʻá na fie maʻu ke u tauhi ʻeku ngaahi māká ke māʻolunga he taimi kotoa pē. ʻOku ou faʻa loto mamahi heʻeku sio ki he taʻefiemālie hona fofongá pe fanongo kiate kinaua ʻokú na kē ʻi he taimi ʻoku tō lalo ai hoku māká. Naʻá ku toe fai foki ha homueka makehe ʻi he fakaʻosinga ʻo e uiké ʻo tānaki mai ki heʻeku ngāue fakaako mei ʻapí angamahení, koeʻuhí ke u pukepuke hoku māká ʻi he A.

Neongo ʻeku aʻusia e ngaahi taumuʻa ne u fokotuʻú, ka ne u kei ongoʻi pē ʻoku ʻi ai e meʻa ʻoku toe ke u fakakakato. Naʻá ku ʻilo fakapapau ʻi hoku lotó ʻoku kei ʻi ai pē meʻa ia ʻoku kei toe.

ʻI he ʻaho ʻe taha naʻá ku fakakaukau ai ke u fekumi ʻiate au pē pe ʻoku ʻi ai koā ha ʻOtua. Kapau ʻoku ʻi ai, ʻoku ou fie ʻilo pe ko e hā ʻokú Ne fie maʻu kiate aú pe kapau ʻoku fakamole taimi e tui fakalotu ʻoku fakatupu ʻe he fakakaukau ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá. Naʻe ʻikai ke u ilifia ke maʻu ha taha pē ʻo e ongo tali ko ʻení. Ne u fie maʻu pē ʻa e moʻoní.

ʻI he mei taimi tatau, ne u kaungāmeʻa ofi mo e taha ʻo hoku kaungā vaʻinga he timi pasiketipoló ko hono hingoá ko Teila. ʻI ha pongipongi ʻe taha ne u kole ai kiate ia ke u heka atu ʻi heʻene ʻalu ki he akó. Naʻá ne talamai ʻio, ka kuo pau ke u ʻā vave au ʻi ha houa ʻe taha ke ma ʻalu ki he seminelí. Naʻá ku ʻio noaʻia atu pē au, taʻe-ha-ʻilo pe ko e hā ia. Naʻá ku saiʻia he seminelí, koeʻuhí ko e meʻa naʻá ku ongoʻí kae ʻikai ko e meʻa ne u akó.

Hili iá, ne kole mai ʻe Teila kiate au ke ma ʻalu ki he lotú. ʻI he fuofua taimí ne u fakakaukau ʻoku taʻeoli mo faikehe e lotú, ka naʻe fai pē peá u loʻimataʻia ʻi he ongo māfana mo e nonga ne u ongoʻi ʻi he lotú.

Ka neongo iá, naʻe teʻeki pe ke fakalotoa au ʻoku ʻi ai ha kaunga ʻo e ongo fakaʻofoʻofa ko iá ki he ʻOtuá. Naʻe founga fēfē ʻeku ʻilo naʻe ʻikai haʻu ia meiate aú? Naʻe founga fēfē ʻeku ʻilo naʻe ʻikai ko au ne u ʻai ke u ongoʻi peheé?

Hili haʻaku toutou fakakikihi loto pē, ne u ʻalu ki he fineʻeiki ʻa Teilá ke fekumi ki ha ngaahi tali. Naʻá ne talamai kiate au te u lava ʻo maʻu ʻeku ngaahi talí mei hono lau ʻo e folofolá pea lotu fekauʻaki mo e ngaahi tali ne u fekumi ki aí. Naʻá ku lotu ka naʻe ʻikai te u maʻu ha ngaahi tali peá u fefaʻuhi ke u talangofua ki he ngaahi lao mo e ngaahi fekau ne u ako ki aí. Naʻe tā tuʻo lahi ʻeku loto mamahí. Naʻá ku ʻamanaki ki ha hā makehe mo fakaofo mai ʻa e ʻOtuá pe ko ha faʻahinga mana ke fakamoʻoniʻi mai ʻoku moʻoni ʻa e ʻOtuá. Naʻá ku fie maʻu fakaʻangataha pē ʻe au ha fakamoʻoni taʻetoeueʻia. Ko hono moʻoní, ko e lahi ange ʻeku lotú, ko e lahi ange ia e mahino ne u ongoʻi ʻi heʻeku moʻuí. Ko e lahi ange ʻeku muimui ki he ngaahi fekaú, ko ʻeku fiefiá ange ia. Ko e lahi ange ʻeku lau e folofolá, ko e lahi ange ia e fakahā ne u maʻú. Naʻe fakaʻau ke tupulaki ʻeku fakamoʻoní, hangē ha laʻā hopo ʻi he pongipongí.

Naʻe ʻosi ha taʻu ʻe ua peá u fakakaukau ke u papitaiso ko ha mēmipa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. Neongo naʻá ku moʻui ʻaki ha ngaahi tuʻunga moʻui mo e tefitoʻi moʻoni fakaeangamaʻa kimuʻa, ka ʻoku lava ke u pehē ʻi he taimí ni kuó u ʻilo ʻa e moʻoni kānokato mo taʻengatá: ʻoku moʻui ʻa e ʻOtuá. Ko Sīsū Kalaisi, hotau Fakamoʻuí mo hotau Huhuʻí. ʻOku fakaava mai e ngaahi langí. ʻOku ʻaʻeva ha palōfita ʻa e ʻOtuá ʻi he māmaní he ʻahó ni. ʻOku moʻoni ʻa e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí. ʻOku fakamolemoleʻi moʻoni ʻe he ʻOtuá ʻa e kau faiangahala kuo fakatomalá. Mahalo pē ʻoku ʻikai te u ʻatamaiʻia mo koloaʻia ʻo hangē ko e kakai ʻe niʻihi, ka ʻoku tatau e ʻilo ʻoku ou maʻú.