2015
Ne Feʻunga nai ʻEku Ngāué?
ʻOkatopa 2015


Ko e Ngāue ʻi he Siasí

Ne Feʻunga nai ʻEku Ngāué?

ʻOku nofo ʻa e tokotaha naʻá ne faʻú ʻi ʻIutā, USA.

Naʻe tokoni ʻa e lēsoni fekauʻaki mo e sipi heé ke mahino kiate au ʻa e founga lelei taha ke fakakakato ai hoku uiuiʻí.

ʻĪmisi
Composite photo of a lamb on a cliff. There is a tree growing out of the side of the rocky cliff.

Tā fakatātā ʻa Mike Boyland/iStock/Thinkstock and Oleksiy Fedorov/Hemera/Thinkstock

ʻI hoku taʻu 23, naʻe ui ai au ko ha palesiteni Fineʻofa ʻi homau uōtí ʻa ia ne kau ki ai e fānau ako ʻosi malí. ʻOku ou manatuʻi neongo ʻeku ongoʻi taʻefeʻungá, ka naʻá ku vilitaki ke fai hoku lelei tahá. Naʻá ku vēkeveke mo fiefia ke ngāue ka ne u veiveiua pe te u malava ʻo hoko ko ha taki lelei.

Hili ha ngaahi māhina ʻeku hoko ko e palesiteni Fineʻofá, ne u ongoʻi naʻe ʻikai feʻunga ʻeku ngāué. Naʻá ku loto ke u lava ʻo feohi mo e kau fineʻofá pea ongoʻingofua ʻenau ngaahi fie maʻu fakafoʻituituí, ka ne u ongoʻi ne u kiʻi tōnounou ai.

Naʻá ku talanoa ki heʻeku pīsopé mo fakahā ange ʻeku hohaʻá. Naʻá ku fakamatala ange ʻa e ʻikai ke u lava ko ia ʻo tokoni ki he kau fineʻofa kotoa ne u fie tokoni ki aí. Naʻá ku fakamatalaʻi ʻa ʻeku fakaʻamu pehē ange mai naʻá ku toko nima ke fakahoko e ngāué ke lava ʻi he founga ne u fakakaukau ʻoku totonu ke faí. Ne u feinga ke u fakahaaʻi fiemālie pē ʻeku hohaʻá, ka ne vave ʻeku loʻimataʻiá koeʻuhí ko ʻeku lotosiʻí. Naʻá ne malimali mai kiate au peá ne ʻomi ʻa e faleʻi fakatakimuʻa lelei taha kuó u maʻu.

Naʻá ne fehuʻi mai, “ʻOkú ke maheni mo e talanoa ʻo e tauhi sipí, ʻa ia na ʻe mole ʻa e taha ʻo ʻene tākangá, ka ne tukuange ‘ʻa e hivehivá’ ka ne kumí?” (vakai kia Luke 15:4–7). Ne u kamokamo pē.

“Ngalingali ʻoku ʻi ai ha ngaahi ʻilo lahi ʻi he talanoa fakatātā ko iá,” ko ia mai ia. “Naʻe ʻilo ʻe he tauhi sipí ʻe sai pē ʻa e toko hivangofulu mā hivá ia kapau te ne tuku kae fekumi ki he sipi ʻe taha naʻe heé.”

Naʻe ʻomi leva ʻe heʻeku pīsopé ʻa e faleʻi ko ʻení:

“Vakai ki ai, ʻoku maʻu ʻe he toko hivangofulu mā hivá ha founga maʻongoʻonga ke tokangaʻi ʻa kinautolu lolotonga hoʻo ʻalú. Te nau fefakalotolahiʻaki mo fepoupouaki lelei. ʻOku ou fokotuʻu atu ke ke nofotaha pē kiate kinautolu ʻoku ngali heé. ʻE sai pē ʻa e toengá ia.”

Ne u ongoʻi mālohi ʻoku moʻoni ʻa e meʻa naʻá ne talamaí pea ʻoku ʻikai fie maʻu ia ke u hohaʻa fakaʻangataha ki he tākangá kotoa. Ko ʻeku taumuʻá ke kumi ʻa kinautolu kuo heé pea fakaafeʻi kinautolu ke nau foki mai ki he tākangá. ʻI he founga ko iá, ʻe lava ke fakahoko ai ʻa e taumuʻa ʻa e Tamai Hēvaní, pea lava ai ke u hoko ko ha meʻangāue ʻi Hono toʻukupú.

ʻI heʻeku muimui ki heʻene akonakí, ne u ongoʻi ha mahino lahi ki he founga ʻoku finangalo e ʻEikí ke u ngāue ai ʻi Hono puleʻangá. Ne u maʻu ha mālohi fakalaumālie ʻa ia naʻá ne fakamālohia au ʻi hoku uiuiʻí koeʻuhí ne u ngāue ʻi he founga ko ia ne fakahinohino mai ʻe he Fakamoʻuí. Kuo ʻomi ʻe heʻeku pīsopé kiate au, ʻo fakafou ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, ha meʻaʻofa maʻongoʻonga ʻo e mahinó mo e ʻiló.

ʻOku ou fakamoʻoni atu ʻi heʻetau lotu mo fekumi ki ha ueʻi mei hotau kau taki lakanga fakataulaʻeikí, ʻe ueʻi kinautolu ke fakahā mai ʻa e founga ke tau tataki ai ʻi he anga māʻoniʻoní.