2015
Moʻui ʻi he Loto Moʻoni
ʻOkatopa 2015


Moʻui ʻi he Loto Moʻoni

Mei ha fakatahaʻanga lotu maʻá e kakai lalahi kei talavoú, “Fakataumuʻa e Moʻuí: Ko Hono Mahuʻinga ʻo e Loto Moʻoní” ne fakahoko ʻi he ʻUnivēsiti ʻo Pilikami ʻIongí–ʻAitahō ʻi he ʻaho 11 Sānuali, 2015. Ke maʻu kakato ʻa e leá, vakai ki he devotionals.lds.org.

ʻOku ʻuhinga ʻa e loto moʻoní ki hono fakahoko ʻo e meʻa totonú ʻaki e ngaahi ʻuhinga totonu.

ʻĪmisi
Gold stars

Faitā ʻa JupiterimagesliquidlibraryThinkstock

Ne u ako ki hono mahuʻinga ʻo e loto moʻoní ʻi heʻeku kei hoko ko ha tamasii ako ʻi he seminelí. Ne poleʻi kimautolu ʻe heʻemau faiakó ke mau lau e Tohi ʻa Molomoná. Ke muimuiʻi ʻemau fakalakalaká, naʻá ne faʻu ha saati ʻo hiki homau hingoá ʻi he tafaʻaki ʻe taha pea ko e ngaahi tohi ʻi he Tohi ʻa Molomoná mei ʻolunga. ʻI he taimi kotoa pē ʻoku mau lau ai ha tohi, ʻokú ne ʻai ha foʻi fetuʻu ʻi homau hingoá.

ʻI he fuofua taimí ne ʻikai ke u fuʻu tokotokanga au ki he laukongá, ka naʻe ʻikai fuoloa mei ai kuó u ʻilo ʻoku ou tōmui ʻaupito. Ne fakalotolahiʻi au ʻe heʻeku ongoʻi maá mo hoku laumālie feʻauʻauhí, ko ia ne kamata ke u laukonga leva. Naʻá ku ongoʻi fiefia ʻi he taimi kotoa pē ne u maʻu ai ha foʻi fetuʻu. Pea ko e lahi ange e ngaahi fetuʻu ne u maʻú, ko ʻeku vēkeveke ange ia ke laukongá—ʻi he vahaʻa ʻo e ngaahi kalasí, tuku ʻa e akó, mo ha miniti pē ʻoku ou ʻatā ai.

Ko ha talanoa fakaʻofoʻofa moʻoni kapau ne ʻosi ange olá ko au naʻe ʻuluaki ʻosi ʻi he kalasí—ka naʻe ʻikai. Pea naʻe mei sai pē ia kapau te u talaatu ne u maʻu ha meʻa lelei ange ʻi he ʻuluakí—ko ha fakamoʻoni ki he Tohi ʻa Molomoná. Ka naʻe ʻikai ke hoko mo ia foki. Naʻe ʻikai te u maʻu ha fakamoʻoni. Ko e meʻa pē naʻá ku maʻú ko e ngaahi fetuʻú. Ne u maʻu e ngaahi fetuʻú he ko e ʻuhinga ia naʻá ku lau aí. Ke fakaʻaongaʻi e ngaahi lea ʻa Molonaí, ko hoku “loto moʻoní” ia.

Naʻe mahino ʻaupito hono fakamatalaʻi ʻe Molonai e founga ke ʻilo ai pe ʻoku moʻoni e Tohi ʻa Molomoná: “Pea ʻi hoʻomou maʻu ʻa e ngaahi meʻá ni, ʻoku ou fie naʻinaʻi kiate kimoutolu ke mou kole ki he ʻOtua, ko e Tamai Taʻengatá, ʻi he huafa ʻo Kalaisí, pe ʻoku ʻikai ke moʻoni ʻa e ngaahi meʻá ni; pea kapau te mou kole ʻi he loto fakamātoato, mo e loto-moʻoni, ʻo maʻu ha tui kia Kalaisi, te ne fakahā ʻa hono moʻoní kiate kimoutolu, ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní” (Molonai 10:4; tānaki ʻa e fakamamafá).

Ko e Ngaahi ʻUhinga Totonú

ʻI heʻeku fakakaukau ki he meʻa ne hokó, ne mahino kiate au ne moʻoni pē ʻa e ʻEikí. Ko e hā ká u ka maʻu ai ha meʻa kehe mei he meʻa ne u fekumi ki aí? ʻOku ʻuhinga ʻa e loto moʻoní ki hono fakahoko ʻo e meʻa totonú ʻaki e ngaahi ʻuhinga totonu; ne u lau ʻe au e tohí ʻi he ngaahi ʻuhinga hala.

Ne u toki lau ʻe au ʻi ha ngaahi taʻu lahi mei ai ʻa e Tohi ʻa Molomoná ʻaki e loto moʻoni. ʻOku ou ʻilo leva ʻeni ʻoku fakakakato ʻe he Tohi ʻa Molomoná hono taumuʻa fakalangí ke fakamoʻoni ki he moʻui mo e ngāue fakafaifekau ʻa Sīsū Kalaisí koeʻuhí kuó u lau ia ʻaki ʻa e loto moʻoni.

ʻOku ʻaonga e lēsoni kuó u ako fekauʻaki mo e loto moʻoní mo e Tohi ʻa Molomoná kiate kitautolu hono kotoa ʻi he ngaahi tafaʻaki kotoa ʻo ʻetau moʻuí. ʻI he taimi lahi ʻoku tau kaungā muimui pē kitautolu ʻi ha ngaahi angafai pe ngaahi tōʻonga moʻui kuo tau anga ki ai—pea ʻoku tau taʻetokanga ai ki he ngaahi nunuʻa ʻo ʻetau filí. ʻOku fālute mai ʻe he moʻui ʻi he loto moʻoní e tokangá mo e taumuʻa ki heʻetau moʻuí pea ʻe hoko ia ko ha tokoni lahi. ʻOku ʻuhinga e moʻui ʻi he loto moʻoní ko e mahino ʻa e “ʻuhingá”—ʻa e ʻuhinga ʻoku tau fai ai ha meʻa. Ne pehē ʻe Sōkolotesi, “ʻOku ʻikai ʻaonga e moʻui taʻesivisiviʻí.”1 Ko ia fakalaulauloto ki he anga hono fakamoleki ho taimí, pea fehuʻi maʻu pē kiate koe, “Ko e hā nai hono ʻuhingá?” ʻE tokoni ʻeni kiate koe ke fakatupulaki hoʻo malava ke sio ʻo fakalaka atu he lolotongá. ʻOku ngutuhua ange ke ke sio fakalelei pea fehuʻi hifo kiate koe, “Ko e hā nai hono ʻuhinga ʻeku fai iá?” ʻi haʻo sio atu kimui mo pehē, “Ko e hā, ko e hā nai hono ʻuhingá ne u fai pehē aí?”

ʻĪmisi
A man looking at a wall with different types of gears on it.

Tā fakatātaaʻi ʻo e ʻatá ʻe Sergey Nivens/iStock/Thinkstock

Ko e hā e Meʻa ʻoku Fie Maʻu ʻe he ʻEikí Ke Ke Faí?

ʻI heʻeku kei talavou siʻí, ne u fili ke ʻoua naʻá ku ʻalu ʻo ngāue fakafaifekau. Hili ha taʻu ʻe taha ʻi he ʻunivēsití mo ha taʻu ʻe taha ʻi he sōtiá, ne u maʻu ha ngāue lelei ʻi ha falemahaki fakafeituʻu ko ha fai-fakaʻata. Ne fakaʻofoʻofa e meʻa kotoa ʻi he moʻuí, pea ne ʻikai ngali mahuʻinga e ngāue fakafaifekaú.

ʻI he ʻaho ʻe taha, ne fakaafeʻi au ʻe Toketā Sēmisi Pingikeli, ko ha faitafa ʻi he falemahakí ke ma maʻu meʻatokoni hoʻatā. Lolotonga ʻema fetalanoaʻakí, naʻá ne ʻilo ai ʻoku ʻikai te u palani au ke u ʻalu ʻo ngāue fakafaifekau, peá ne fehuʻi mai pe ko e hā hono ʻuhingá. Ne u talaange ki ai kuó u taʻu motuʻa ange pea mahalo pē kuo fuʻu tōmui ia. Naʻá ne talamai ʻoku ʻikai ko ha fuʻu ʻuhinga lelei ia, ʻo ne pehē naʻe toki ʻalu ia ʻo ngāue fakafaifekau he ʻosi ʻene ako fakafaitoʻó. Peá ne fakamoʻoni leva ki hono mahuʻinga ʻo ʻene ngāue fakafaifekaú.

Naʻe tō mamafa ʻene fakamoʻoní kiate au. Naʻe ueʻi ai au ke u lotu ʻo hangē ne teʻeki ai ke u lotu kimuʻá—ʻaki e loto moʻoni. Ne u lava ʻo fakakaukau ki ha ngaahi ʻuhinga lahi ke ʻoua naʻá ku ʻalu ai ʻo ngāue fakafaifekau: Ne u ongoʻi mā. Naʻe maʻu ʻeku ngāue ne u manako ai. Ne ʻi ai e faingamālie sikolasipi ʻe ʻikai toe maʻu ia ʻi he hili e ngāue fakafaifekaú. Ko e meʻa mahuʻinga tahá, ne ʻi ai hoku kaumeʻa ne tatali mai kiate au lolotonga ʻeku ʻi he sōtiá, pea ne u ʻilo he ʻikai toe tatali mai ia ha toe taʻu ʻe ua! Ne u lotu ke maʻu ha fakamoʻoni ne totonu pē ʻeku ngaahi ʻuhingá pea ne u tonu pē.

Meʻapango pē, ne ʻikai lava ke u maʻu ʻa e tali ʻio-pe-ʻikai faingofua ne u fakaʻamu ki aí. Ne haʻu leva kiate au ʻa e fakakaukaú: Ko e hā e meʻa ʻoku fie maʻu ʻe he ʻEikí ke ke faí? Kuo pau ke u fakahā naʻá Ne fie maʻu au ke u ʻalu ʻo ngāue fakafaifekau, pea ko ha taimi mahuʻinga ʻeni ki heʻeku moʻuí. Te u fai nai e meʻa ʻoku ou loto ke faí, pe ko e finangalo ʻo e ʻEikí? Ko ha fehuʻi ia ʻe lelei ʻaupito ke tau toutou ʻeke hifo kiate kitautolu.

ʻOku ou fakamālō pē, ne u fili ke u ʻalu ʻo ngāue fakafaifekau pea naʻe ui ai au ke u ngāue ʻi he Misiona Mekisikou Tokelaú.

Ngaahi Ola Taʻengatá

Hili ha taʻu ʻe tolungofulu mā nima mei ai, ne fakalotoa au ʻe hoku fohá ke ma ʻaʻahi ki Mekisikou. Ne ma ʻamanaki lelei te ma fetaulaki mo ha niʻihi e kakai ne u akoʻí. Ne ma ʻalu ki ha houalotu sākalamēniti ʻi he kiʻi kolo ne kamata ai ʻeku ngāue fakafaifekaú, ka naʻe ʻikai te u fakatokangaʻi ha foʻi tokotaha ai. Hili e lotú, ne ma talanoa mo ha taha ʻo e kāingalotú pea ne u ʻeke ange pe ʻokú ne ʻilo ha taha ʻi he lisi ʻo e kakai ne u akoʻi ʻi he ngaahi taʻu lahi kuohilí. Ne ʻosi e lisí mo e ʻikai pē ha ʻutu ʻe hakea, ʻo aʻu hifo ki he hingoa fakaʻosí: Leona Lōpesi Tī ʻEniliki.

Naʻe pehē ʻe he tangatá, “ʻIo, ʻoku ou ʻilo.” “Ko e fāmili ko ʻení ʻoku nau ʻi ha uooti ʻe taha, ka ʻoku nau lotu mai pē ki he falelotu ko ʻení. Ko ʻenau houalotu sākalamēnití ʻoku hokó.”

Naʻe ʻikai fuoloa ʻema talí kuo hū mai ʻa Leona. Neongo ko hono taʻu 70 tupu ʻeni, ka naʻá ku ʻiloʻi vave ia, peá ne ʻilo foki au. Ne ma fāʻofua fuoloa, mo loʻimataʻia.

Naʻá ne pehē mai, “Ne mau lotu ʻi he taʻu ʻeni 35 ke ke toe foki mai koeʻuhí ke mau lava ʻo fakamālō atu hono ʻomi e ongoongoleleí ki homau kiʻi fāmilí.”

ʻI he hū mai e toenga hono fāmilí ki he falelotú, ne mau fāʻofua mo fetāngihi. Ne ma toki ʻiloʻi ai ta ko e pīsope ʻo e uōtí ko e taha ia e ngaahi foha ʻo Leoná, ko hono mokopuna fefine e faihivá, ko e tā pianó ko hono mokopuna tangata, pea mo ha kau talavou ʻi he Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné. ʻOku mali e taha ʻene fānau fefiné ki ha tokoni ʻi he kau palesitenisī fakasiteikí. Ko ʻene tama fefine ʻe taha ʻoku mali ia mo e pīsope ʻi ha uooti ofi mai. Ko e tokolahi taha e fānau ʻa Leoná kuo nau ʻalu ʻo ngāue fakafaifekau, pea ʻi he taimí ni ko e makapuná eni ʻoku ngāue fakafaifekaú.

Ne ma ʻilo ai ko Leoná ko ha faifekau lelei ange ia ʻiate au. ʻI he ʻahó ni, ʻoku manatu melie ʻene fānaú ki heʻene ngaahi ngāue ʻaufuatō ke akoʻi e ongoongoleleí kiate kinautolú. Naʻá ne akonekina kinautolu ko e taimi lahi ko e fanga kiʻi fili īkí, ʻoku fisikituʻa mai ia ʻi ha moʻui kakato, anga māʻoniʻoni, mo fiefia, pea kuo nau akoʻi ʻa e ngaahi meʻa ko iá ki he niʻihi kehé. Ne laka hake he kakai ʻe toko 500 kuo nau omi ki he Siasi koeʻuhí pē ko e kiʻi fāmili fakaʻofoʻofa ko ʻení.

Pea naʻe tupu kotoa pē ia mei ha fetalanoaʻaki ʻi ha maʻu meʻatokoni hoʻatā. Ne u faʻa fakakaukau kapau naʻe tokanga lahi ange ʻa Toketā Pingikeli ki heʻene ngāue maʻuʻanga moʻuí pe ngaahi meʻa fakamāmaní, ne ʻikai ke ne mei fehuʻi mai pe ko e hā hono ʻuhinga ʻoku ʻikai ai ke u ʻalu ʻo ngāue fakafaifekaú. Ka naʻe nofo ʻene tokangá ʻi he niʻihi kehé mo hono fakahoko e ngāue ʻa e ʻEikí. Naʻá ne tūtuuʻi ha tenga kuo tupulaki, tupu ai ha fua, pea hokohoko atu ʻo taʻefaʻalaua hono fuá (vakai ki he Maʻake 4:20). Naʻe akoʻi au ʻe heʻeku ngāue fakafaifekaú ki he ola taʻengata ʻo ha fili pē ʻe taha ke fai ʻa e finangalo ʻo e ʻOtuá.

Manatuʻi Hoʻo Taumuʻa Taʻengatá

Ne u faʻa vakai ki heʻeku moʻuí peá u fifili ko e hā nai hono ʻuinga naʻe fuʻu faingataʻa ai kiate au ke u fai ʻa e fili ke u ʻalu ʻo ngāue fakafaifekaú. Naʻe faingataʻá he naʻe fakataueleʻi au; naʻe ngalo ʻiate au ʻeku taumuʻa taʻengatá—ʻa e taumuʻa totonu ʻo e ʻuhinga ʻoku ou ʻi heni aí.

Naʻe ʻikai fenāpasi ʻeku ngaahi holí mo e finangalo ʻo e ʻEikí; ka ne ʻikai ia ne mei faingofua pē e fili ki aí. Pea ko e hā naʻe ʻikai ke fenāpasi aí? Ne u ʻalu ki he lotú peá u toʻo ʻa e sākalamēnití ʻi he Sāpaté, ka naʻe ʻikai te u tokanga ki hono ʻuhingá. Naʻá ku lotu, ka naʻe ʻikai tuku ʻeku fakakaukaú ki ai. Ne u lau e folofolá ka naʻe tātātaha pē pea ʻikai ʻi he loto moʻoni.

ʻOku ou fakalotolahiʻi kimoutolu ke fakataumuʻa hoʻomou moʻuí—ʻo tatau ai pē kapau ʻoku teʻeki ke ke fai pehē maʻu pē ʻi he kuohilí. ʻOua naʻa hoko e ngaahi fakakaukau ʻo e meʻa kuó ke ʻosi fakahokó pe teʻeki fakahokó ke ke lotosiʻi ai. Tuku ki he Fakamoʻuí ke ne fakamaʻa hoʻo moʻuí. Manatuʻi ʻEne folofolá: “Ka ʻi heʻenau faʻa fakatomala mo kole ha fakamolemolé, ʻi he loto moʻoní, naʻe fakamolemoleʻi ʻa kinautolu” (Molonai 6:8; toki tānaki ʻa e fakamamafá).

Kamata he taimí ni, fakataumuʻa hoʻo moʻuí, ke mahino ko e hā hono ʻuhinga ʻokú ke fai ai e meʻa ʻokú ke faí pea mo e feituʻu ʻoku tākiekina ki aí. ʻI hoʻo fai e ngaahi meʻá ni, te ke ʻilo ai ko e “ʻuhinga” mahuʻinga taha ʻi he meʻa kotoa pē ʻokú ke faí ko e ʻofa ki he ʻEikí pea fakatokangaʻi ʻEne ʻofa haohaoa maʻaú. Fakatauange ke ke maʻu ha fiefia lahi ʻi hoʻo fekumi ki he haohaoá pea ʻi he mahino mo fai Hono finangaló.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Socrates in Plato, Apology (2001), 55.