2018
Tauaveina o Avega a le Tasi ma le Isi
Iuni 2018


“Tauaveina o Avega a le Tasi ma le Isi”

Mai se lauga na tuuina atu i tagata faigaluega o le Tautua mo Aiga o le AAG ia Iuni 2017. Sa fetuunai e Elder Holland le lomiga lenei mo se aufaafofoga lautele.

Atonu e le mafai ona tatou suia le faigamalaga, ae e mafai ona tatou faamautinoaina ia leai se tasi e savalia nao ia. E mautinoa lava o le uiga lena o le tauave o avega a le tasi ma le isi.

Ata
walking with an elderly woman

Atapue mai le Getty Images

Sa tusia e le Aposetolo o Peteru e faapea o soo o Iesu Keriso e ao ona “fealofani” o le tasi ma le isi (1 Peteru 3:8). E toatele outou e faataunuuina lena poloaiga ma le mamalu ma le faamemelo i aso uma o o outou olaga. E moni lava, o le manaomia o le fealofani ua tutusa lava le maoae i aso nei ma e pei ona sa i ai. Fai mai faamatalaga o le taimi nei e faapea, e tusa e tasi mai le lima o tagata matutua i le Iunaite Setete (43.8 miliona tagata) e aafia i gasegase faalemafaufau i tausaga uma lava.1 Ua anoanoai tusi ma ata mataga, lea e tasi le uepisaite ua mauaina le silia ma le 23 piliona taimi na matamata ai [ tagata] i le 2016 lava ia.2 O aiga e i ai matua e toalua ua [matuai] faiifo i le Iunaite Setete ae ua faateteleina le tatala o faaipoipoga, … nonofo faapouliuli, [pepe e fananau ae lei faaipoipoina matua]. … I le aso e le itiiti ifo ma le toafa mai le toasefulu o [pepe] e fananau e tutupu i tamaitai nofofua pe nonofo ma se paaga e lei faaipoipoina.”3

Ina ia taua o tagata o le Faaola ma ia tu i Lana Ekalesia, e tatau ona tatou “loto e tauave avega a le tasi, ina ia māmā; ioe, ma [ia] loto e faanoanoa faatasi ma e e faanoanoa; ioe, ma faamafanafana atu ia te i latou o e e manaomia le faamafanafanaga, ma tutu o ni molimau a le Atua i taimi uma ma i mea uma” (Mosaea 18:8–9).

Ia te au, o le tauaveina o avega o le tasi ma le isi o se faauigaga faigofie ae mamana o le Togiola a Iesu Keriso. Pe a tatou saili e siiae le avega a se isi tagata, o i tatou o ni “faaola i le mauga o Siona” (Opetaia 1:21). Ua tatou faagatusaina faafaailoga i tatou lava ma le Faaola o le lalolagi ma Lana Togiola. Ua tatou “fufusi i e lotomomomo, … talai le saolotoga i le tafeaga, ma … tatalaina … [le falepuipui i] e ua fusifusia” (Isaia 61:1).

Malamalama Faaleatua

Ata
young man in wheelchair laughing

Sei o tatou nonofo i le mataupu lenei o le Togiola a Keriso mo sina taimi. Afai ou te malamalama lelei i le aoaoga faavae, i le aafiaga o le Togiola, lea sa oo i ai Iesu Keriso e fai ma sui—ma tauave le avega o—agasala ma faanoanoaga ma faafitauli ma loimata o tagata uma, mai ia Atamu ma Eva e oo lava i le iuga o le lalolagi. I lenei mea, sa lei agasala moni o Ia Lava, ae sa Ia lagonaina le tiga ma taunuuga o i latou na agasala. E lei aafia patino o Ia i le malepe o se faaipoipoga, ae sa Ia lagonaina le tiga ma taunuuga o i latou na malepe faaipoipoga. E lei aafia patino o Ia i faiga aiga faamalosi, po o le faaletonu o le mafaufau po o le kanesa po o le maliu o se tamaitiiti, ae sa Ia lagonaina le tiga ma taunuuga o i latou na oo i ai, ma isi mea faapena e ala i le tele o vaega eseese o faigata o le olaga ma loto nutimomoia.

O le vaaiga lena i le auala e galue ai le Togiola ua fautuaina mai ai le faataitaiga paia moni e tasi o le malamalama e lei iloa muamua lava e le lalolagi. O le mea moni, e leai se upu e lava ona faamatalaina ai le faatinoga aupito sili ona taua i le atulaulau, ae o le aso, e leai se upu sili ona lelei e sui ai, o lea o le a ou faaaogaina ai.

O le malamalama ua faauigaina o “le faatinoga o le iloa … ma [lou] mauaina o lagona, mafaufauga, ma aafiaga o se isi tagata a le o se taimi ua tuanai o le taimi nei.”4 E pei ona uma ona ta’ua, o le mea moni o se faamatalaga lelei lena e uiga i le faagasologa o le togiola, ae maise lava pe afai tatou te faaopoopoa i ai le “lumanai” i le “taimi ua tuanai” ma le “taimi nei.”

Ua tatou iloa uma lava ua toatele naua fanau a le Atua ua pagatia le leoa ma toatasi. Mo se faataitaiga, o se alii talavou sa tusi mai ia te au e faailoa mai ai lana molimau i se tusi na maoae le faaleoina, ae na faaopoopo mai, ua ta’e lona fatu ona na te le o vaaia se faataunuuga po o se olioli i le lumanai mo ia o se tagata e tosina atu i le itupa tutusa.

“Ou te feagai ma se olaga o po tuuatoatasi ma taeao le manaia. Ou te auai ma le faamaoni i lau uarota o le YSA, ma o vaiaso taitasi ou te tuua ai le lotu ma le iloa, e le mafai moni lava ona ou auai atoatoa i le ekalesia. O le a ou le aoaoina lava lo’u atalii e tietie i se uila. O le a ou le lagona le uu e la’u pepe teine o lo’u tamailima ao aoao o ia e savali. O le a ou le maua ni fanau a ni fanau.

“O le a ou sau i le aiga i se fale gaogao, i lea aso ma lea aso, i lea masina ma lea masina, i lea fiasefulu tausaga ma lea fiasefulu tausaga, ae na o lo’u faamoemoe ia Keriso ua taula i ai. O nisi taimi ou te mafaufau ai, pe aisea o le a Ia faia ai lenei mea ia te a’u ma fai mai ia ou faia se osigataulaga faigata faapenei. Ou te tagi i le po pe a leai se isi e iloa mai a’u. Ou te lei tauina i se tagata, e oo lava i o’u matua. O le a teena e i laua faapea ma a’u uo … a’u pe afai latou te iloaina, e pei ona latou teena i latou o e sa savalia muamua lenei auala. O le a ou ola i se olaga e ese mai i isi tagata. Ua ia te au se filifiliga a le o le sauaina ma le tuulafoaia ona o le nofofua, po o le faanoanoa ona o o’u faaletonu ma le le amanaiaina ona o le tauina o le mafuaaga [o lo’u nofofua]. O le a umi ma [le manaia] le olaga i ou luma atu. E leai ea ni pulu pasama i Kiliata?”5

Faatasi ai ma le tele naunau o le tiga ma le faanoanoa, tele naua le leai o se faamoemoe, e tasi le mea e mautinoa lava le tatau ona tatou taumafai e tuuina atu i se tagata faapea, o le faamautinoaga lea e le o tuua nao ia. E tatau ona tatou matuai naunau e faamamafa atu o loo faatasi le Atua ma ia, o loo faatasi agelu ma ia, ma o loo tatou i ai faatasi ma ia.

Malamalama. E foliga mai e faalelava, ae o se mea lea e amata ai. Atonu e le mafai ona tatou suia le faigamalaga, ae e mafai ona tatou faamautinoaina ia leai se taisi e savalia nao ia. E moni lava, o le uiga lena o le tauave o le avega a le tasi ma le isi—o avega na. Ma o ai e iloa le taimi pe mata o le a sii ae i latou i le olaga lenei. Ae e mafai ona tatou savavali faatasi ma tausoa le avega. E mafai ona tatou siiae o tatou uso ma tuafafine e pei ona sii ae i tatou e Iesu Keriso (tagai Alema 7:11–13).

Ma i lenei mea atoa, e mautinoa lava le tatou maua ai o se loto faafetai fou ma sili atu le susulu mo mea uma e faia e le Faaola mo i tatou. E pei ona ou fai atu i se tasi o taimi:

“I le tauivi ai mo sina filemu ma le malamalama i nei tulaga faigata, e taua tele le manatuaina o loo tatou ola—ma filifili e ola—i se lalolagi pa’ū lea e tusa ai ma faamoemoega paia o le a toe tofotofoina ai ma suesueina ai pea lava pea i tatou i la tatou sailiga o le faaleatua. E tusa ai ma le faamautinoaga silisili i le fuafuaga a le Atua, o lea sa folafola mai ai se Faaola, o se Togiola lea e ala i lo tatou faatuatua ia te Ia, o le a sii ae ai i tatou ma le manumalo i luga a’e o na faaosoosoga ma tofotofoga, e ui o le tau mo le faia o lena mea e lemafuatiaina mo le Tama o lē na auina maia o Ia atoa ma le Alo lea na afio mai. Ua na o le talisapaiaina lava o le alofa paia lenei o le a muamua ai ona lavātia o tatou lava puapuaga ia e itiiti ifo i lo [ō Laua puapuaga], ona sosoo ai lea ma le malamalama i ai, ma mulimuli ai togiolaina.”6

E vave ona tatou aoaoina, o a tatou auaunaga sili ona lelei ma le le manatu faapito, e masani ona le lava lea e faamafanafana pe faamalosiauina ai i le auala e manaomia ai e tagata. Po o le, afai e i ai se taimi e faamanuiaina ai i tatou, e masani ona foliga mai e le mafai ona tatou toe faia. E le o i tatou foi o ni toa ma ni mana e puipuia le toe sasi o i latou tatou te alolofa i ai. O le pogai atoa lea e tatau ai ona tatou liliu atoa atu ia Iesu Keriso ma faalagolago ia te Ia (tagai 2 Nifae 9:21).

E tele lava ina le mafai ona tatou fesoasoani—po o le, le mafai foi ona tatou faaauau ona faatumauina la tatou fesoasoani pe le mafai foi ona toe faia pe a tatou faamanuiaina i nisi o taimi. Ae e mafai ona fesoasoani mai Keriso. E mafai ona fesoasoani mai le Atua le Tama. E mafai ona fesoasoani mai le Agaga Paia, ma e tatau ona tatou taumafai pea ia avea ma a Latou avefeau, e fesoasoani atu i taimi ma soo se mea tatou te mafai ai.

Toefaamalosia Oe Lava

Mo outou o e saili ma le naunautai e tauave avega a le tasi ma le isi, e taua ona e toefaamalosia oe lava ma toe faatulaga oe lava pe a ua tele naua mea e faamoemoe mai e isi mai ia te oe, ma faapea ona tele naua ai lou malosi e alu ai. E leai se tagata e malosi naua e faapea ona latou le lagona ai le vaivai po o le le fiafia pe iloa ai le manaomia ona vaai faalelei i latou lava. Sa mautinoa lava le oo o Iesu i lena vaivai, lagona le alu ai o Lona malosi. Sa Ia tuuina atu ma tuuina atu, ae e i ai se tau e pipii atu ai i lena mea, ma sa Ia lagonaina le mamafa o le toatele e faalagolago atu ia te Ia. Ina ua papai atu le fafine sa i ai se faafitauli o le punatoto ia te Ia i le mano o tagata, sa Ia faamaloloina o ia, ae sa Ia matauina foi “ua alu atu le mana na ia te ia” (tagai Mareko 5:25–34).

Sa ou ofo lava ona o le mafai ona Ia tofa ao agi i le Sami o Kalilaia se matagi malosi ma ogaoga lea sa faapea ai Ona au soo o ni faifaiva atamamai, o le a goto le vaa. Oka se maoae o lena lelava? E fia ni lauga e mafai ona e tuuina atu ma ni faamanuiaga e mafai ona e faia e aunoa ma se matuai lelava lava? E tatau foi ona tausi faalelei i latou e tausia isi tagata. E tatau ona lava lou malosi ona faatoa mafai lea ona e fesoasoani atu i isi.

Na fai mai i se tasi taimi ia Rosalynn Carter, o le peresitene o le pulega o le Rosalynn Carter Institute for Caregiving, “E na o le fa lava ituaiga tagata i le lalolagi lenei: o i latou o e sa tausia isi tagata, o i latou o loo tausi isi tagata i le taimi lenei, o i latou o le a tausia isi tagata, ma i latou o le a manaomia ni tagata e tausia i latou.”7

E manino lava, “o le sootaga i le va o le tagata e tausia isi tagata ma le tagata e mauaina le tausiga, o se sootaga moni lava, o se sootaga paia lava.”8 Ae peitai, ao tatou oo i le luitau o le tauaveina o avega a le tasi ma le isi, e mafai ona tatou manatua, e leai se tasi o i tatou e sao mai le taunuuga o le malamalama i le tiga ma puapuaga o se tagata tatou te tausia.

Saili Ia Paleni

Ata
helping a woman put shoes on

E taua le sailia o auala e faapaleni ai lau matafaioi o le tausia o isi tagata ma isi vaega o lou olaga—e aofia ai le galuega, aiga, mafutaga, ma gaoioiga e te fiafia i ai. I se lauga o le konafesi e uiga i lenei mataupu, sa ou taumafai ai e “tuuina atu se saafiafiga ia te outou uma, ia i latou uma o e o faia mea e tele ma agalelei tele atu ma galulue ma le ‘faamoemoe e faia mea lelei.’ E ese le agalelei o le toatele. Ou te iloa o nisi o outou [atonu e i ai luitau faalelagona pe faaletupe] i o outou lava olaga ma tou te maua lava sina mea e faasoa atu [i isi]. E pei ona lapataia e le Tupu o Peniamina lona nuu, e le o faamoemoe ia tatou taufetuli saoasaoa e sili atu nai lo o lo tatou malosi ma e tatau ona faia mea uma ma le auauai lelei (tagai Mosaea 4:27).”9 Ae e ui lava i lea, ou te iloa e toatele outou e taufetuli saoasaoa tele ma e toetoe lava a uma lo outou malosi ma sapalai faalemafaufau i nisi o taimi.

Afai ua tele tele ia faafitauli, ia manatua ia upu nei mai se tala na tusia e David Batty:

“O le faamoemoe e le o se faalogona—e le o se galu lolo o le olioli i le ogatotonu o se faafitauli.

“… O le faamoemoe e le o le laau fai maneta lea e faanimoina le faafitauli. O le faamoemoe o le laina ola lea e taofiofia oe mai le lofituina i afa o lou olaga.

“A tuu atu lou faamoemoe ia Iesu, ua e tuu atu lou talitonuga i Ana folafolaga e faapea, o le a Ia le tuua lava oe pe lafoaia oe—o le a Ia faia le mea sili mo oe. E ui atonu e te i ai i le totonugalemu o se faafitauli ogaoga, o le faamoemoe e mafai ai ona e toafilemu, i le iloa o loo faatasi Iesu ma oe i laasaga uma o le ala.”10

Ou te fiafia i le auala na taulima ai e Paulo lenei tauiviga ma lagona o le le atoatoa. I tusitusiga paia, na faamalamalama mai ai e le ALii o Lona alofa ua lava lea mo Paulo, ma o le mea moni, o Lona alofa “sa faaatoatoaina i le vaivai.” Sa tusia e Paulo, “O lea ua tele ai lava lou fiafia i le mitamita i mea ua ou vaivai ai, ina ia tumau i ou luga le mana o Keriso” (2 Korinito 12:9).11

Talitonu i le Tama ma le Alo

E tatau ona tatou talitonu o lo tatou Tama Faalelagi ma Iesu Keriso e alolofa moni ia i tatou, ma mea o loo tatou faia, ma La te finagalo ia tatou “faaatoatoaina i le vaivai”—o le mea tonu lava e te manao ai mo i latou o loo e tausia.

Ou te molimau atu o loo silafia e le Atua a tatou avega ma o le a faamalosia i tatou e faamalosi atu i isi. E le faapea ai la o le a nimo ese ai i taimi uma o tatou faafitauli, pe o le a faafuasei lava ona toafilemu le lalolagi. Ae e le faapea ai foi e oo atu a outou tatalo i ni taliga e logonoa. Ma e faapena foi i talosaga a i latou e te tausia—o fafine ua oti a latou tane, o ulugalii ua tetea, ma e tuua toatasi, o e lofituina, o e i ai vaisu, o e mamai, ma e leai ni faamoemoe—o tagata uma lava.12

Uso e ma tuafafine, o le auaunaga tatou te tuuina atu pe a tatou tauaveina avega a le tasi ma le isi e matuai taua lava—o le mea moni o le galuega lea a le Matai. O le aofai o tusi na maua i lou ofisa ua faaalia ai le tele o le fesoasoani o loo manaomia. O lena fesoasoani o le manai mai le lagi ia i latou o e tauivi.

Sa ou faapea atu foi i se tasi taimi: “A tatou talanoa e uiga ia i latou o tufugaaao i le Atua, ua faamanatu mai ia te i tatou e le o agelu uma e mai le isi itu o le veli O nisi o i latou tatou te savavali ma talanoa faatasi—iinei, i le taimi nei, ma aso uma lava. O nisi o i latou e nonofo i o tatou pitonuu. O nisi o i latou na fanauina i tatou, ma i lo’u tulaga, o se tasi o i latou na ioe ma te faaipoipo. E leai se taimi e sili ona lalata mai ai le lagi, nai lo le taimi tatou te vaaia ai le alofa o le Atua o faaalia i le agalelei ma le tuuto o tagata e ese le lelei ma matua mama, lea e na o le upu pei o se agelu e tau i ai lou mafaufau.”13

Ia te au, a outou taumafai e faamama le avega a se isi tagata, o outou o agelu moni o le alofa mutimutivale i lona faauigaga sili ona sa’o. Talosia ia sautuaselau mea tou te toe maua mai i mea uma tou te taumafai e avatu.

Faamatalaga

  1. Tagai “Mental Health by the Numbers,” National Alliance on Mental Illness, nami.org.

  2. Tagai “World’s Largest Porn Site Reveals the Most-Searched Porn Genre of 2016,” Fight the New Drug, Jan. 9, 2017, fightthenewdrug.org.

  3. “Parenting in America,” Pew Research Center, Dec. 17, 2015, pewsocialtrends.org; see also D’Vera Cohn and Andrea Caumont, “10 Demographic Trends That Are Shaping the U.S. and the World,” Pew Research Center, Mar. 31, 2016, pewsocialtrends.org.

  4. Merriam-Webster’s Collegiate Dictionary, 11th ed. (2003), “empathy.”

  5. Fesootaiga patino.

  6. Jeffrey R. Holland, “Peiseai o se Ipu ua Nutililii,” Liahona, Nov. 2013, 40.

  7. Tagai rosalynncarter.org/UserFiles/Jensen.pdf; tagai foi Rosalynn Carter, i le Randi Kaplan, “How to Care for the Caregiver,” May 13, 2015, health.usnews.com.

  8. Nancy Madsen-Wilkerson, “When One Needs Care, Two Need Help,” Ensign, Mar. 2016, 38.

  9. Jeffrey R. Holland, “A Handful of Meal and a Little Oil,” Ensign, Iulai 1996, 31.

  10. David Batty, “Finding Hope in the Midst of Life’s Problems,” livingfree.org.

  11. Tagai Anne C. Pingree, “Making Weak Things Become Strong,” Ensign, Dec. 2004, 28–30.

  12. Tagai Dallin H. Oaks, “Na te Faamaloloina i Latou e Mafatia i Avega,” Liahona, Nov. 2006, 6–9.

  13. Jeffrey R. Holland, “O le Auaunaga a Agelu,” Liahona, Nov. 2008, 30.