2019
Ua Tuufaatasia e le Mamanu o le Faletapuai Fou a le Ekalesia le Matagofie ma le Taua mo Tulaga o Atumotu o le Pasefika
Fepuari 2019


Itulau o le Lotoifale

Ua Tuufaatasia e le Mamanu o le Faletapuai Fou a le Ekalesia le Matagofie ma le Taua mo Tulaga o Atumotu o le Pasefika

E lua nofoaga autu fou o siteki mo Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai i Samoa ua saunia nei mo le au paia ma uo o le Ekalesia e faaaoga mo sauniga tapuai ma isi gaoioiga.

O mamanu o nei fale fou o ni uluai [mamanu] ia o lo latou ituaiga.

O loo ua fetuunaia faalelotoifale i sitaili e fua i le tau [vevela] lea e talafeagai ai mo tulaga susu o atumotu o le Pasefika.

O poloka ua valiina, taualuga uamea, fola ua tailaina, faamalama luva ma se fale taalaelae e fesootai ai i le pito i tua o le falesa. O le a matua talafeagai lenei mea mo sauniga tapuai i Aso Sa, konafesi ma isi faapotopotoga.

I le taimi ua tuanai, na fausia faletapuai faatasi ai ma se fale tele e fai ai faafiafiaga o loo i ai i totonu, peitai o le fuafuaga o le faia o se fale taalaelae e maua ai le toafimalie i le agi o le savili malu.

Pe a fausia e Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai se faletatalo—e pei o le Nofoaga Autu fou o le Siteki a Mulifanua i Samoa—o le faamoemoega o le faia ia malosi, matagofie ma aoga.

Ia Malosi, ina ia umi mo le tele ma tele o tausaga ma ia le na o le avea ma se malutaga mai afa faaleagaga o le olaga; ae ia avea foi, pe a manaomia, e avea ma se sulufaiga i taimi o afa faaletino.

Ua tatou vaai i lenei mea i lea taimi ma lea taimi i le Pasefika pe a oo, i taimi o afa ma isi mala faalenatura, o le toatele o tagata e sulufai atu i fale ma le saogalemu i fale sili ona malolosi i o latou afioaga—e matele lava i o tatou faletatalo.

Ia Matagofie, aua o se nofoaga o le tapuaiga ua faapaiaina i le Alii, ma e tatou te mananao e tuuina atu le mea sili tatou te mafaia ia te Ia.

Ma e aoga ona o se faletatalo mo Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai o se fatu mo tapuaiga, fonotaga, gaoioiga faaagafesootai ma faaleaganuu—e le gata mo na o le Au Paia o Aso e Gata Ai, ae e mo tagata foi o o tatou aiga, tuaoi ma uo. E talia uma tagata uma ia tatou sauniga tapuai faalevaiaso ma isi faatasiga.

E Aoga, aua o loo i ai iina le Ekalesia e lagolago i manaoga faaleagaga ma faaletino o tagata ma o o tatou faletatalo o se faataitaiga sili lea o lena mea. E le gata i lea, e lagolagoina e le ekalesia le tele o isi gaoioiga taimua lea e manuia ai tagata lautele po o le atunuu atoa. Mo se faataitaiga, o taumafaiga mo fesoasoani laveai lea e lagolagoina ai tagata o le Ekalesia, ma le tele o isi, pe a mavae afa, galulolo, lologa ma isi faalavelave faafuasei.

O isi galuega faatino faaleuelefea ma alofa e aofia ai le fausiaina o togalaau aina o afioaga; o le fausiaina o vaieli ma le foai atu o tanevai; ma le tufatufaina atu o meaai, sapalai faafomai ma nofoa faataavalevale.

E fausia foi ma tausia e le Ekalesia aoga; lagolago i galuega taimua faalesoifua maloloina e pei o le puipuia mai le ma’i suka ma aoaoga mo le faamanavaina o pepe faatoa fananau mai; ma faia ni kosi o le ola tutoatasi e fesoasoani ai i tagata e saili se galuega, ia maua se galuega e lelei le totogi, po o le amatalia o a latou lava pisinisi.

Na saunoa mai Epikopo Gérald Caussé, o le epikopo pulefaamalumalu o Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai, i le amataga o lenei tausaga: “O nisi tagata e faamatalaina i nisi taimi le Ekalesia i aso nei o se faalapotopotoga malosi ma manuia. Atonu e sa’o lenei mea, ae o le malosiaga o le Ekalesia e le mafai ona fuaina i na o fuainumera po o le matagofie o ona fale po o ana meatotino tau tupe ma fale ma fanua.”

Sa ia faaauau pea: “E pei ona saunoa Peresitene Hinckley i se tasi taimi, ‘Pe a uma ona tautalagia ma faia mea uma, na pau lava le tamaoaiga moni o le Ekalesia o loo i ai lea i le faatuatua o ona tagata.’ O le ki i le malamalama i le Ekalesia o le vaai atu lea i ai e le o se faalapotopotoga i le lalolagi atoa, ae o le faitau miliona o tagata faamaoni o le ekalesia i le fia afe o faalapotopotoga i le salafa o le lalolagi o loo mulimuli ia Keriso ma fetausiai e le tasi le isi ma o latou tuaoi.”