2021
O Le Eseesega Iloga i le Va o le Faaola ma le Fili
Aperila 2021


O Le Eseesega Iloga i le Va o le Faaola ma le Fili

O le faatusatusaina o eseesega i le va o Iesu Keriso ma Satani e fesoasoani tatou te talisapaia ma alofa atili ai i le misiona a le Faaola.

Ata
Christ standing in a field and watching over sheep

Ou te Le Manao saunia e Yongsung Kim

Mafaufau i le maoae o le meaalofa na tuuina atu e lo tatou Faaola i fanau uma a le Atua ina ua ia ofoina atu ma le naunautai e faataunuu le fuafuaga a le Tama. I le fono i le muai olaga, ina ua fetalai lo tatou Tama Faalelagi, “O ai Ou te auina atu?” na tali mai ai le Faaola ma le agamalu, “O au lenei, auina atu au” (Aperaamo 3:27) ma toe tautino atu, “Le Tama e, ia faia lou finagalo, ma e a oe pea le mamalu e faavavau” (Mose 4:2).

Ona o Lona alofa mo i tatou na ofoina mai e Iesu Keriso e avea ma o tatou Faaola.1 Ae peitai, o le tali a Satani i le fuafuaga a le Tama, sa manatu faapito. E ui na ia fai mai o le a ia “togiolaina tagata uma” (tagai i le Mose 4:1), “sa lei avea o ia ma se volenitia e avea ma o tatou Faaola. Sa le fia puapuagatia o ia pe oti mo se isi. Sa ia le fia faamaligiina sona toto. Sa manao o ia i le viiga, mamalu, ma le mana o le Atua e aunoa ma le totogiina o se tau. … O le a maoae le tulaga o Lusifelo, ma e leai se isi o le a mafai ona alualu i luma.”2

I le tele o le eseesega, o mea uma lava na fai e Keriso ma o le a faia e faaosofia e ala i Lona alofa atoatoa mo i tatou (tagai i le 2 Nifae 26:24) ma le manao e faamamaluina le Tama Faalelagi (tagai Ioane 8:28–29). E faalotomaulaloina ma musuia le mafaufau e faapea “o Iesu Keriso na faatumulia i le alofa lemafuatiaina a o Ia onosaia le tiga e le mafuatia, saua, ma le le tonu mo i tatou. O Lona alofa mo i tatou, na Ia tulai a’e ai i luga atu o papupuni e le mafaasopolia … o lea, e tatou te ono tulai ae ai nai tiga ma le saua ma le le tonu o lenei lalolagi ma fesoasoani ma faamagalo ma faamanuia.”3 Pe o se mea ea e ofo ai tatou te usuina, “E, Ma‘eu le alofa ma lona maliu tigā mo a‘u nei”?4

O loo i ai i tusitusiga paia faatusatusaga e le mafaitaulia i le va o uiga o Iesu Keriso ma le fili. O le suesueina e mafai ona fesoasoani tatou te malamalama ai i le ala o le alofa atoatoa o lo tatou Faaola.

Ata
Christ in the midst of people of various races or nationalities

O Keriso i le Lotolotoi, saunia e Judith Mehr

Satani

Iesu Keriso

“O le tiapolo lea, o loo fealualuai o ia e pei o se leona tagi, ua saili se tasi e aina e ia” (1 Peteru 5:8) ma “ua faapea ona alu o ia i luga ma lalo, i lea mea ma lea mea i le lalolagi, e saili e faaumatia agaga o tagata” (Mataupu Faavae ma Feagaiga 10:27).

“O a’u le leoleo mamoe lelei: e tuu atu e le leoleo mamoe lelei o lona ola e sui a’i mamoe. … Ou te tuuina atu foi lo’u ola e sui a’i mamoe. … Ou te tuuina atu lo’u ola, ina ia ou toe aumai ai. E leai se tasi na te aveeseina ia te au, a e peitai a’u, ou te tuuina atu e au lava” (Ioane 10:11, 15, 17–18).

“Sa fouvale o ia faasaga mai ia te au, fai mai, Tuu mai ia te au lou mamalu, o lou mana lea; ma sa faaliliu ese foi e ia mai ia te a’u le tasi vae tolu o ‘au o le lagi ona o la latou faitalia” (Mataupu Faavae ma Feagaiga 29:36).

“Ou te le fai fua foi se mea; ae peitai faapei ona aoao mai e lou tama ia te au. … Ou te faia pea lava o mea lelei ia te Ia. … Ou te ava lava a’u i lo’u Tama. … Ou te le saili foi i so’u lava viiga” (Ioane 8:28–29, 49–50).

Na ia “faasalalauina galuega o le pouliuli ma mea inosia i luga o le laueleele atoa, seia oo lava ina ia toso ifo i lalo tagata i se faafanoga atoa, ma se seoli tumau-faavavau” (Helamana 6:28).

“O a’u nei o le malamalama o le lalolagi: o le mulimuli mai ia te au, e le savali o ia i le pouliuli, a e ia te ia le malamalama o le ola” (Ioane 8:12).

Sa ia “saili e faaumatia le faitalia a le tagata” (Mose 4:3) ma “saili o ia ‘ia pagatia tagata uma e pei o ia lava” (2 Nifae 2:27).

“Ua ou sau ina ia latou maua le ola, ia maua atili ai lava” (Ioane 10:10) ma “ia e faamalolo i e loto momomo, e talai le saolotoga i le tafeaga, ma ia pupula mata o e tauaso, e tuu saoloto i e ua faasauaina” (Luka 4:18).

Na te “le lagolagoina ana fanau i le aso gataaga” (Alema 30:60), “faasee i latou, ma taitai ai i latou seia oo ina tosoina e ia o latou agaga i lalo i seoli” (Mataupu Faavae ma Feagaiga 10:26), “sei oo ina ia umia i latou i ana filifili leaga matautia” (2 Nifae 28:22).

“Ua Ou i ai i lo outou lotolotoi, ma o Au o lo outou fautua i le Tama” (Mataupu Faavae ma Feagaiga 29:5), “o Iesu Keriso lava, lo outou fautua, o le ua silafia vaivaiga o le tagata ma le ala e fesoasoani ai ia i latou o e ua faaosoosoina” (Mataupu Faavae ma Feagaiga 62:1).

“Ua faaoso e ia loto o tagata ia fefinauai ma le ita, o le tasi i le isi” (3 Nifae 11:29), ma “ua ia faaoso a’e i latou i le amioletonu e faasaga i mea ua lelei” (Mataupu Faavae ma Feagaiga 10:20).

“Ou te tuuina atu ia te outou le manuia, o lo’u manuia ou te avatu ai ia te outou: ou te le avatu ia te outou faapei ona avatu e le lalolagi. Aua le atuatuvale o outou loto, aua foi tou te matatau” (Ioane14:27).

Na Ia “faatauasoina manatu o i latou o e le talitonu” (2 Korinito 4:4), “ona (ua) manatu (o Satani) e faatoilalo lau molimau” (Mataupu Faavae ma Feagaiga 10:33), ma le “ona sau lea ma aveese le malamalama ma le upumoni” (Mataupu Faavae ma Feagaiga 93:39).

Afai e te ole mai, o le a e maua lea faaaliga e faaopoopo i luga o lea faaaliga, lea malamalama e faaopoopo i luga o lea malamalama, ina ia mafai ona e iloa mealilo ma mea filemu—o mea ia e maua ai le olioli, o mea ia e maua ai le ola e faavavau. … O lea, o ia o lē ua lē o i ai se poto, ia tuu atu ia te ia e ole mai ia te aʼu, ma o le a Ou foai tele atu ia te ia ma lē aoaiina o ia” (Mataupu Faavae ma Feagaiga 42:61, 68).

Tau ina ia tatou “mafaufau pea i le alofa tunoa tumau [o le Faaola], [lona] alofa mama le faatuaoia” ma faatauaina le upumoni ona o ia, “mo i tatou, o le meaalofa o le olaga o le tuuina mai lea mo le faavavau atoa.”5

Faamatalaga

  1. Tagai Joseph B. Wirthlin, “Aua Le Fiu,” Liahona, Ian. 1988, 6.

  2. D. Todd Christofferson, “A Message at Christmas” (Brigham Young University devotional, Dec. 12, 2017), 4, speeches.byu.edu.

  3. John H. Groberg, “O le Mana o le Alofa o le Atua,” Liahona, Nov. 2004, 11.

  4. “Ou te Tu ma Ofo,” Viiga, nu. 107.

  5. “A Tatou Fetagofi i Nei Fa‘atusa,” viiga, nu. 98.