2023
Ko e Tupulaki ʻeku Fakamoʻoni ki he ʻUluaki Mata Meʻa-Hā-Mai ʻa Siosefa Sāmitá
ʻEpeleli 2023


NGAAHI PEESI FAKALOTOFONU

Ko e Tupulaki ʻeku Fakamoʻoni ki he ʻUluaki Mata Meʻa-Hā-Mai ʻa Siosefa Sāmitá

Naʻá ku kei siʻi pē ʻi he palaimelí ʻi he fuofua taimi naʻá ku ako ai ʻo kau kia Siosefa Sāmitá. ʻOku ou manatuʻi ʻa e pousitā lanu maama mei he lēsoni ko iá, ʻa ia naʻe tūʻulutui ai ha tangata teunga ngali kehe ʻi ha vaoʻakau maʻuiʻui, ʻo maluʻi hono matá mei ha maama ngingila ʻi ʻolunga ʻiate iá.

Hili ha ngaahi taʻu siʻi ʻi he Lautohi Faka-Sāpaté, ne u ako ai naʻe kiʻi lahi ange ʻa e tangata ʻi he fakatātā ko iá ʻi ha kiʻi tamasiʻi, pea naʻe ʻi he maama ngingila ʻi ʻolungá ko e ʻOtuá.

ʻI he ofi ke hoko hoku taʻu hongofulu mā faá, naʻe fakamanatu mai ʻe heʻeku kau taki ʻi he toʻu tupú naʻe taʻu 14 foki ʻa Siosefa Sāmita, ʻi he taimi naʻe hoko ai ʻa e meʻá ni. Ka naʻe ʻikai tatau ia mo ha faʻahinga taʻu hongofulu mā fā pē kuó u feʻiloaki mo iá. Naʻe hangē naʻá ne fuʻu fakamātoato ʻaupito, peá ne hohaʻa ki he ngaahi meʻa ʻa e kakai lalahí, ʻo hangē ko e moʻoní mo e tuí. Ko hono moʻoní, ko ha fehuʻi loloto mo faingataʻa ia fekauʻaki mo e tui fakalotú—ko hai ʻiate kinautolu ʻoku totonu ke kau ki aí?—naʻe tataki ai ia ki he vaoʻakau ʻi he fakatātā ko ia mei he palaimelí.

Naʻe ʻikai ke u lava ʻo ʻiloʻi ʻa hono mahuʻinga ʻo e meʻa naʻá ne aʻusiá, ka naʻe kamata ke mahino kiate au ʻa e fuʻu fiemaʻu vivili ʻo ʻene fehuʻí.

ʻI he taimi ko iá, naʻá ku ʻalu ki ha ʻapiako fakataautaha ʻo ha siasi faka-Kalisitiane ʻe taha. Naʻá ku toʻo ai ha ngaahi kalasi Tohi Tapu tuʻupau mei ha faifekau naʻe angaʻofa kiate au, ka naʻá ne fakaangaʻi ʻaupito ʻeku tui fakalotú. Naʻe hā ʻi he ngaahi papa fanongonongo ʻi he tafaʻaki ki mui ʻo hono falelotú ha lea fakapoto ʻo e ngaahi meʻa ne fakafepaki ki he Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, ʻa ia naʻe fakatupu puputuʻu kiate au.

Ko e hā naʻe fuʻu ʻita lahi ai ʻa e kakaí ki hoku siasí?

Ko e meʻa ia naʻá ku ʻeke ki he faifekaú ʻi ha ʻaho ʻe taha, pea hili ha kiʻi fealeleaʻaki nounou, naʻe lava ke u tala naʻe kamata ke fakaʻitaʻi ia ʻe heʻeku ngaahi fehuʻi taʻetukú. Naʻá ne fakaʻosi ʻa e pōtalanoá ʻi haʻane fakaʻita ʻo fakatukupaaʻi au ke u foki ki hoku siasí ʻo vakavakaiʻi fakalelei ia—ke ʻiloʻi e meʻa pau ʻoku ou tui ki aí.

Naʻá ku toʻo fakamātoato ʻa e tukupā ko iá pea kamata ʻeku fakatotoló ʻi heʻeku ngaahi kalasi semineli pongipongí.

Ne aʻu ki ha taimi, ʻi heʻeku vakai ki he matuʻotuʻa ʻa e māmaní—pea mo e kei nofo ʻa e ngaahi lea ʻa e faifekaú ʻi heʻeku fakakaukaú—naʻe kamata ke mahino kiate au ha foʻi moʻoni mahuʻinga: Ko e konga lahi ʻo e meʻa ʻoku ou tui ki aí, ʻi heʻeku hoko ko e mēmipa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, ʻoku fakafalala ia ʻi hono tali ko e senituli ʻe ua kuohilí, naʻe fefolofolai mata-ki he-mata ai ʻa e talavou ko Siosefa Sāmitá mo e Tamai Hēvaní mo Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí.

Kapau ʻoku ou tui ki ai, ʻoku ou tui leva ʻoku moʻoni ʻa e ʻOtuá pea ʻokú Ne ʻofa ʻiate kitautolu. Pea ʻoku ou tui leva ki he lotú . . . pea mo e ngaahi maná. Pea te u lava leva ke tali ʻa Siosefa Sāmita ko ha palōfita naʻá ne liliu ʻa e Tohi ʻa Molomoná. Pea ʻe toki muiaki mai leva ko e Siasi naʻa ne fokotuʻú, ʻoku moʻoni, ko e fakafoki mai ia e kakato ʻo e ongoongolelei ʻo Sisu Kalaisí—pea ko ia ai, ko e siasi moʻoni pē ia ʻe taha ʻi he funga ʻo e māmaní.

ʻOku ʻikai ha ofo ʻi he fehiʻa lahi ʻa e faifekau hoku ʻapiakó ʻiate kimautolú. He toki taukaveʻi loto-toʻa moʻoni ia! Ka naʻá ku fakapapauʻi ʻi he taimi ko iá, mo e loto-māfana ʻi hoku lotó, ʻio, naʻe lava ke u tui ki ai.

ʻE ʻosi ha ngaahi taʻu lahi peá u toki ʻiloʻi pau.

Ne u toki mavahe hake pē mei hoku taʻu hongofulu tupú mo e ʻikai ke u toe ʻalu ki he lotú. Naʻe ʻikai ke u teitei fakasituʻaʻi ʻa e meʻa ne u ako ʻi he ongoongoleleí, ka naʻe hanga ʻe ha ngaahi fili hokohoko ʻi heʻeku toʻonga moʻuí ʻo taki au ke u mamaʻo mei he kau mālohi ki he Siasí, pea kimuʻa ke u ʻiloʻi iá, kuo laka hake ʻi he taʻu ʻe hongofulú ʻeku tokanga fakaʻosi ki he tui fakalotú. Ne u ʻiloʻi hake leva, ne u fiemaʻu ha fanauʻi foʻou fakalaumālie.

Naʻá ku ʻiloʻi ʻe faifai pē peá u foki ki he siasi ʻi heʻeku kei talavoú, ka naʻá ku fakakaukau ʻoku ou moʻua kiate au pē ke u tomuʻa fakatotoloʻi ʻa e ngaahi tui fakalotu kehé. Ne u ʻalu mo haku ngaahi kaungāmeʻa ʻi ha ngaahi māhina lahi ki ha ngaahi fakatahaʻanga lotu kehekehe, pea neongo naʻá ku fiefia ʻi he ngaahi aʻusiá, ka naʻá ku mavahe mei he fakataha kotoa pē mo ha loto-mafasia.

Naʻá ku fifili pe naʻe ongoʻi tatau nai ʻa e talavou ko Siosefá ʻi he taimi naʻá ne fekumi ai ʻi ha ngaahi tui fakalotu kehekehe, ka ʻi he faifai peá u mateuteu ke ʻave ʻeku ngaahi kavengá ki he ʻEikí, naʻe ʻikai fiemaʻu ia ke u fehuʻi pe ko e fē ʻa e tui fakalotu ke u kau ki aí. Ka naʻá ku lotua ha loto-toʻa ke u fakatomala, pea ke u ikunaʻi ʻa e ongoʻi taʻefeʻunga naʻá ne taʻofi au mei he Siasi ʻo e ʻEikí ʻi ha taimi lōloá.

Naʻe hoko ha meʻa ngali kehe he pō ko iá. Naʻá ku tamateʻi e māmá kimuʻa peá u tūʻulutui ʻo lotú, pea ʻi he ngaahi fuofua miniti siʻí, ne ʻikai ke u ongoʻi ha meʻa—ʻo hangē pē ʻoku ou talanoa loto pē kiate aú. Naʻe ʻikai ko e founga ʻeni ne u manatuʻi ʻaki e lotú ʻi heʻeku kei siʻí.

Naʻá ku vilitaki pē.

Fakafokifā pē kuo kamata ke fakaʻau ke lahi ange ʻa e fakapoʻuli naʻá ne ʻākilotoa aú. Naʻe fakatuʻutāmaki ia mo momoko. Naʻá ku ilifia ai.

Naʻá ku ʻāʻā hake ʻo fakamoʻui e māmá, ka naʻe ʻikai pē ke u lava ʻo tekeʻi ʻa e ongoʻi taulōfuʻu ʻo e manavaheé. ʻI he loʻimataʻia he taimí ni, ne u tautapa fakamātoato ki heʻeku Tamai Hēvaní, pea ʻi heʻeku fakakaukaú ne u sio ki ha kiʻi tamasiʻi ʻokú ne tūʻulutui ʻi ha vaoʻakau, ʻo fefaʻuhi mo e filí ʻi heʻene feinga ke fefolofolai mo e ʻOtuá.

Hili haʻaku ongoʻi hangē ne ʻosi ha houa ʻe taha ʻo e tangi ʻi he kole tāumaʻú, naʻe faifai pea holomui ʻa e fakapoʻulí pea mavahe atu. Naʻe lōmekina au ʻe he fiemālié mo e ongosiá, ʻo hangē ko ʻeku fakakaukauloto atu ne hoko ki he talavou ko Siosefá . . . kimuʻa peá ne mamata ki ha maama ʻoku ʻalu hifo mei he langí.

Ka kiate au, naʻe hoko mai ʻa e ʻmaamaʼ ko iá ʻi he fōtunga ʻo e mūsiká. ʻI he hokohoko atu ʻeku lotú, naʻe tohoakiʻi ʻeku tokangá ʻe ha fasi angamaheni ne toutou haʻu ki heʻeku fakakaukaú. Naʻá ku ʻiloʻi ia ko ha himi mei he Siasí ka naʻe ʻikai ke u manatuʻi pe ko e himi fē. Ne u tuʻu hake ʻo kumi ha tohi himi motuʻa ne u ʻiloʻi naʻe kei ʻi ha tukuʻanga tohi ʻi hoku falé. ʻI heʻeku maʻu iá peá u huke hake hono ngaahi pēsí, naʻe ʻasi hake ʻi he taimi pē ko iá ʻa e foʻi hiva totonú, peá u sio ki he ngaahi leá:

Faitotonu ʻa e pō ē ka hoko,

ʻOua ʻe vaivai kae laka atu.

Ngāue hake kei toe ʻa e ʻaho.

Sino e meʻa ke totonu!

ʻI he taʻu ʻe uangeau kuohilí, hili hono ʻahiʻahiʻi ʻo ʻene tuí, naʻe tali e lotu fakamātoato ʻa Siosefa Sāmitá—ʻi he kakanó—ʻe he Tamai Hēvaní mo Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí. Naʻe tupu mei he meʻa mahuʻinga ko iá ʻa hono fakafoki mai ʻo e kakato ʻo e ongoongolelei ʻo Sisu Kalaisí, ʻa ia ʻokú Ne fakamoʻui mo huhuʻí pea ko hotau hala pē ia ʻe taha ki he hakeakiʻí.

Ko ha fakamoʻoni fakaonopooni au, ki he ngaahi moʻoni taʻefakangatangatá ni.