Liahona
Tefitoʻi Moʻoni ʻe 4 Te Tau Lava ʻo Ako mei he Founga Ngāue ʻa e Kau Pīsopeliki Pulé
Fēpueli 2024


“Tefitoʻi Moʻoni ʻe 4 Te Tau Lava ʻo Ako mei he Founga Ngāue ʻa e Kau Pīsopeliki Pulé,” Liahona, Fēpueli 2024.

Tefitoʻi Moʻoni ʻe 4 Te Tau Lava ʻo Ako mei he Founga Ngāue ʻa e Kau Pīsopeliki Pulé

ʻOku muimui ʻa e Kau Pīsopeliki Pulé ki ha ngaahi tefitoʻi moʻoni fakalaumālie ʻi heʻenau tokangaʻi ʻa e ngaahi meʻa fakatuʻasino ʻo e Siasí.

ʻĪmisi
Kau Mēmipa ʻo e Kau Pīsopeliki Pulé ʻoku tangutu ʻi ha tēpile

ʻI he 1831, hili ha taʻu ʻe taha mei hono fokotuʻu ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, naʻe uiuiʻi ʻa ʻEtuate Pātilisi ke hoko ko e fuofua pīsopé. Naʻá ne maʻu ha tefitoʻi fatongia ʻe ua: ke tokangaʻi ‘a e ngaahi meʻa fakatuʻasino ʻa e Siasí pea mo tokangaʻi ʻa kinautolu ʻoku faingataʻaʻiá. (Vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 42.)

Naʻe pehē ʻe he Pīsope Pule ko Sēlati Kauseí, ʻoku kei tatau pē ʻa e ngaahi fatongia ko ʻení he ʻahó ni. “Kuo tupu ʻa e Siasí, ka ʻoku mau kei fai pē ʻa e meʻa tatau: tokangaʻi ʻa e ngaahi meʻa fakatuʻasinó mo tokangaekina ʻa e faingataʻaʻiá.”

ʻOku fakahoko ʻe he Kau Pīsopeliki Pulé ʻa e ngaahi fatongia ko ʻení maʻá e Siasí ʻi he malumalu ʻo e fakahinohino ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí. Naʻe fakamatala ʻa Pīsope Kausei ʻo pehē, ʻoku fakahoko ʻe he kau pīsopé ʻa e ngaahi fatongia ko ʻení ʻi honau ngaahi uōtí.

Ko e pīsopé te ne fakafekauʻaki ʻa e ngāue ʻo e fakamoʻuí mo e hakeakiʻí ʻi he uōtí, ʻo kau ai hono tokangaekina ʻo kinautolu ʻoku faingataʻaʻiá. ʻOkú ne tokangaʻi ʻa e ngaahi lekōtí, ngaahi meʻa fakapaʻangá, mo hono fakaʻaongaʻi ʻo e ngaahi ʻapisiasí.1

ʻE vahe ʻe he pīsopé ha konga lahi ʻo e ngāue ki hono kumi mo tokangaʻi ʻo kinautolu ʻoku faingataʻaʻiá ki he kau palesitenisī ʻo e Fineʻofá mo e kōlomu ʻo e kaumātuʻá.2 Ko e fatongiá ni ʻoku kaunga foki ia ki he kāingalotu kotoa ʻo e Siasí ʻi heʻenau ngāue fetauhiʻakí.3

ʻOku kau ʻi he fatongia ʻo e Kau Pīsopeliki Pulé ki he ngaahi meʻa fakatuʻasinó—pe ngaahi tafaʻaki fakatuʻasino—ʻo e Siasí ʻa hono tokangaʻi ʻo e vahehongofulú mo e ngaahi foaki ʻaukaí, tokoni ʻofa fakaetangatá, ngaahi polokalama uelofeá mo e moʻui fakafalala pē kiate kitá, langa mo hono tauhi ʻo e ngaahi ʻapisiasí mo e ngaahi temipalé, pea mo hono faʻu mo tufaki ʻo e ngaahi maʻuʻanga tokoni ʻo e ongoongoleleí, hangē ko e folofolá mo e ʻū tohi himí.

Naʻe pehē ʻe Pīsope Kausei, “ʻOku ʻa e ʻEikí ʻa e meʻa kotoa pē—ʻoku ʻikai ʻatautolu ia. Pea ʻoku tau fakaʻaongaʻi ai e ngaahi maʻuʻanga tokoni ko ʻení ʻi Heʻene foungá.”

Naʻe vahevahe ʻe he Kau Pīsopeliki Pulé ha niʻihi ʻo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻokú ne tataki ʻenau ngāué pea mo e founga ʻe lava ke fakaʻaongaʻi ai ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ʻení ki he kau mēmipa ʻo e uōtí mo e siteikí.

ʻOku Fakalaumālie ʻa e Meʻa Kotoa Pē ki he ʻOtuá

Naʻe folofola ʻa e ʻEikí: “ʻOku fakalaumālie kiate au ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē, pea ʻoku teʻeki ʻi ai ha taimi te u ʻoatu ai kiate kimoutolu ha fono ʻa ia ʻoku fakamatelie; pea ʻikai foki ki ha tangata, pe ko e fānau ʻa e tangatá; pe ko ʻĀtama, ko hoʻomou tamai, ʻa ia naʻá ku fakatupú” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 29:34).

Ko ha taha ʻeni ʻo e ngaahi tefitoʻi moʻoni kuo ako ʻe Pīsope W. Kulisitofā Uātolo, Tokoni ʻUluaki, lolotonga ʻene ngāue ʻi he Kau Pīsopeliki Pulé. Naʻá ne pehē, “Neongo ʻoku mau fatongia ʻaki ʻa e ngaahi meʻa fakatuʻasino ʻo e Siasí mo hono teuteu ʻa e halá, ka ʻoku fakafoki pē ʻe he folofolá ʻo pehē ʻoku fakalaumālie ʻa e meʻa kotoa pē ki he ʻEikí—kuo teʻeki ai ke Ne ʻomi ha fekau fakatuʻasino. ʻOku fakalaumālie ʻa e meʻa kotoa pē. Pea kuó u mamata ki ai. Ke tau fai ʻa e meʻa ʻoku finangalo ʻa e ʻEikí ke tau faí, kuo pau ke tau falala kiate Ia.”

ʻOku kaunga ʻeni ki he kāingalotu kotoa ʻo e Siasí ʻi heʻetau feinga moʻoni ke fua totonu hotau ngaahi uiuiʻí—ʻo tatau ai pē pe ko ha tangata pe fefine ngāue fakaetauhi, faiako Lautohi Faka-Sāpate, taki nesilī, pe fakafofonga falelotu ʻo e uōtí.

Naʻe fakamatalaʻi ʻe Pīsope L. Toti Patisei, Tokoni Ua ʻi he Kau Pīsopeliki Pulé ʻo pehē: “Ko e meʻa kuó u ʻilo ʻi heʻeku moʻuí ko e lava ke u lotua foki mo ʻeku ngaahi meʻa fakatuʻasinó. Te u lava ʻo lotua ʻeku ngaahi meʻa fakapaʻangá. Te u lava ʻo lotua pe te u fakatau nai ʻa e fale ko ʻení pe ko e fale ko eé pe ke fai ʻa e ʻinivesi ko ʻení pe ko e ʻinivesi ko eé. ʻOku totonu ke tau fakakau ʻa e ʻEikí ʻo ʻikai ngata pē ʻi he konga fakalaumālie ʻo ʻetau moʻuí ka ʻi he ngaahi meʻa fakatuʻasino ʻi heʻetau moʻuí foki, he ʻoku tokoni ʻa e ngaahi meʻá ni kotoa ki heʻetau malava ke ʻofa mo tokoniʻi e kakai kehé.”

ʻĪmisi
Lue fakataha ʻa e kau mēmipa ʻo e Kau Pīsopeliki Pulé

Ko e ʻaʻahi ʻa e Kau Pīsopeliki Pulé—Pīsope Sēlati Kausei (lotomālie); Pīsope W. Kulisitofā Uātolo, Tokoni ʻUluakí (toʻomataʻú); pea mo Pīsope L. Toti Patisei, Tokoni Uá (toʻohemá)—ki he fale tukuʻanga koloa ʻa e pīsopé ʻi he Sikuea Uelofeá ʻi Sōleki Siti. Ko ha taha ia ʻo e ngaahi fale tukuʻanga koloa ʻo e kau pīsopé ʻe 124 ʻoku ngāue ʻaki ʻi he funga ʻo e māmaní, ʻo foaki ha meʻakai ki he niʻihi ʻoku faingataʻaʻiá.

Faitaaʻi ʻe Laura Seitz, ʻi he angalelei ʻa e Church News

Ngāue Fakataha

ʻI he taimi naʻe uiuiʻi ai ʻa Pīsope Patisei ki he Kau Pīsopeliki Pulé ʻi ʻOkatopa ʻo e 2020, naʻá ne fakakaukau ʻe vahe ange haʻane ngāue makehe pē ʻaʻana pea naʻe ʻikai ke ne ʻiloʻi ʻe ngāue vāofi fakataha pehē ʻa e kau pīsopelikí. Naʻá ne pehē kuó ne ongoʻi e tataki ʻa e ʻEikí ʻi heʻenau ngāue fakatahá, lotu fakataha maʻu peé, ʻalu fakataha ki he temipalé, mo fealēleaʻaki fakatahá.

Naʻe pehē ʻe Pīsope Patisei, “ʻI heʻeku fuofua kau ki he kau pīsopelikí, naʻá ku fakakaukau te mau vahe tolu ʻa e māmaní pe ko ha meʻa pehē pea ʻai e ngaahi fatongiá ʻo fevahevaheʻaki ia ʻiate kimautolu. Ka ʻoku ʻikai ke mau fai pehē. ʻOku mau fakahoko fakataha ʻa e meʻa kotoa pē ʻi he uouangataha ko ha kau pīsopeliki. Pea kuó u ako ʻoku ʻi ai ha mālohi lahi ʻi he ngaahi fakataha alēleá. ʻOku ʻi ai ha mālohi lahi ʻi he uouangataha ʻoku hoko ʻi heʻemau ngāue fakataha mo ha tefito mo ha taumuʻa tataú.”

ʻI heʻenau kau ki ha ngaahi fakataha alēlea ʻi ha ngaahi kōmiti pule kehekehe ʻi he hetikuota ʻo e Siasí pea fealēleaʻaki fakataha ko ha kau pīsopelikí, ʻoku nau takitaha ʻomi ha ngaahi talēniti, puipuituʻa, mo ha ngaahi aʻusia ʻi he moʻuí—ʻo hangē pē ko ha kau palesitenisī fakauooti pe fakasiteikí.

Naʻe pehē ʻe Pīsope Patisei, “ʻOku ʻikai ko haʻate toʻo ʻa e ngaahi ngāue ʻa e toko tolú ʻo tānaki fakataha kinautolu. Ka ʻoku mau ngāue fakataha ʻi he uouangataha. Pea ʻi heʻemau ngāue fakataha ʻi he uouangatahá, ʻoku mau lavaʻi ai ha meʻa lahi ange ʻi he meʻa naʻe mei maʻu kapau naʻe vahevahe tolú.”

ʻĪmisi
Ko e tokoni ʻa ha kāingalotu ʻo e Siasí ki ha fakamaʻa hili ha afā mālohi

Hili ʻa e tō ha afā mālohi ʻi Filipaini he 2013, naʻe ʻikai ngata pē ʻi he tokoni ʻa e kāingalotu ʻo e Siasí ki hono fakamaʻá ka naʻa nau toe tokoni foki ki he langa foʻoú, ʻa ia naʻa nau maʻu ai ha ngaahi taukei ʻaonga.

Tanumaki ʻa e Moʻui Fakafalala Pē Kiate Kitá

Hili ha taʻu ʻe taha mei he haveki ʻe he Afā ko Haiení—ko e taha ʻo e ngaahi saikolone fakatalopiki mālohi taha kuo lekōtí—ʻa e ʻOtu Filipainí ʻi he 2013, naʻe ʻaʻahi ʻa Pīsope Kausei ki he kolo ko Takolopaní. Naʻe ʻomi ʻe he Siasí ha ʻū naunau hili ʻa e matangí ke tokoni ki hono toe langa foʻou ʻe he kau Filipainí honau tukui ʻapí. Lolotonga ʻenau toe langa foʻoú, naʻe ako ʻe ha tokolahi ha ngaahi taukei hangē ko e ngāue fakatufungá, fakapalamá, mo hono puleʻi ha ngāue langa falé.

Naʻe ʻaʻahi ʻa e tokoni naʻe toki uiuiʻi foʻou ki he kau Pīsopeliki Pulé ʻi he taimi ko iá, ʻa Pīsope Kausei, ki ha ʻapiako ngāue ʻi Takolopani peá ne mamata tonu ai ki he ola ʻo e tokoni ʻa e Siasí. Naʻá ne pehē, “Naʻe laungeau hotau kāingalotu naʻa nau maʻu ha ako ngāue ke maʻu ha ngaahi taukei fakangāue ke kumi ʻaki ha ngāue pe fakalele haʻanau pisinisi pē ʻanautolu.”

ʻI he konifelenisi lahi ʻo ʻOkatopa ʻo e 2021, naʻe fanongonongo ai ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ʻe langa ha temipale ʻi Takolopani.4 Naʻe pehē ʻe Pīsope Kausei, “Fakakaukau ki he meʻa kotoa pē naʻe hoko ʻi he ngaahi taʻu siʻi kuo hilí pea mo e founga kuo tokoniʻi ai ʻe he polokalama uelofea ʻa e Siasí mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e uelofeá ʻa e kakaí ke nau mateuteu ke langa ha temipalé.”

Naʻá ne pehē, ko e ngāue tokoni ʻofa fakaetangata kotoa pē ʻoku kau ki ai e Siasí, ʻoku ʻi ai ʻene taumuʻa ki he moʻui fakafalala pē kiate kitá. “Kiate kitautolú, ko e moʻui fakafalala pē kiate kitá ko ha tefitoʻi moʻoni ia ʻo e fakamoʻuí. Ko ha tefitoʻi moʻoni fakalaumālie ia. ʻOku tau fehuʻi he taimi kotoa pē: ʻʻOku founga fēfē ʻetau tokoniʻi ʻa e kakaí ke nau tokoniʻi pē kinautolú?ʻ“

Ko e meʻa tatau pē, ʻi he fekumi mo tokangaʻi ʻe he kau taki ʻo e uōtí mo e siteikí ʻa kinautolu ʻoku ʻi ai ʻenau ngaahi fiemaʻu fakatuʻasino mo fakaelotó, ʻoku nau feinga ke tokoniʻi ʻa e kāingalotú ke fakamālohia ʻenau moʻui fakafalala pē kiate kinautolú. Ko e founga ʻe taha ʻe lava ke fai ai ʻeni ʻe he kau takí ko hono fakaafeʻi kinautolu ke nau kau ʻi ha taha ʻo e ngaahi kulupu moʻui fakafalala pē kiate kita ʻa e Siasí. ʻOku akoʻi ʻe he ngaahi kulupu ko ʻení ki he kakaí ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni fakalaumālié pea pehē ki he ngaahi taukei ngāué. ʻOku nofotaha ʻa e ngaahi kulupú ʻi ha taha ʻo e ngaahi tafaʻaki ʻe nimá: ngāue maʻuʻanga moʻuí, akó, meʻa fakapaʻanga fakatāutahá, ivi matuʻuaki fakaelotó, mo hono kamata mo fakatupulaki ha pisinisí.5

ʻI he tokoni ʻa e ngaahi kulupu ko ʻení, kuo fakaʻaongaʻi ai ʻe he kāingalotu ʻi he funga ʻo e māmaní ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni fakatokāteliné mo e tui ki he ʻEikí ke tokoniʻi kinautolu mo e niʻihi kehé ke nau moʻui fakafalala fakalaumālie mo fakatuʻasino ange pē kiate kinautolu. Kuo nau maʻu ha ʻamanaki lelei, nonga, mo ha fakalakalaka lahi ange.6

Tuku Taha Hoʻo Tokangá ki he Kakaí

Naʻe fakamamafaʻi ʻe Pīsope Kausei, ʻoku fakataumuʻa ʻa e Siasí ki he kakaí. “ʻOku ou ongoʻi loto-fakatōkilalo maʻu pē ʻi he kāingalotu faivelenga ʻoku mau fetaulaki ʻi he fonua kotoa pē, ʻi he konitinēniti kotoa pē. Ko e fekauʻaki ʻa e meʻa kotoa pē ʻi he Siasí mo e kakaí.”

Ko e ngāue mo e nāunau ʻo e ʻOtuá ke “fakahoko ʻa e moʻui taʻe-faʻa-mate mo e moʻui taʻengata ʻa e tangatá” (Mōsese 1:39), pea ʻokú Ne finangalo ke fili Heʻene fānaú kotoa ke foki hake kiate Ia. Naʻe fokotuʻu ʻe Sīsū Kalaisi Hono Siasí ke malava ʻa e fakafoʻituituí mo e ngaahi fāmilí ʻo fakahoko ia.7

Naʻe pehē ʻe Pīsope Kausei, “ʻOku ʻi he moʻui ʻa e kakai kehé ʻa e ongoongoleleí. ʻOku fekauʻaki ia mo e papitaiso ʻa ha taha. ʻOku fekauʻaki ia mo hono fuofua maʻu ʻe ha talavou ʻa e lakanga fakataulaʻeikí pe ko ha finemui ʻoku ʻalu ki he temipalé pea papitaiso maʻa ha taha ʻo ʻene ngaahi kuí. ʻOku fekauʻaki ia mo e fakatahataha ʻa e ngaahi fāmilí, fakataha mai ʻa e kāingalotú pea maʻu ʻa e sākalamēnití ʻi he Sāpate kotoa pē.

ʻI he fakaʻosinga ʻo e ʻahó, ʻoku fekauʻaki ia mo e ngaahi meʻa faingofua ʻo e moʻuí—ʻa e ʻuhinga ʻoku tau ʻi heni aí mo e feituʻu ʻoku tau ʻalu ki aí pea mo e founga ʻe lava ke tau foki ai ki heʻetau Tamai Hēvaní mo maʻu ʻa e ngaahi tāpuaki kotoa ʻo e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí. ʻOku ou houngaʻia ʻi he faingofua ʻo e ongoongoleleí. ʻOku ou fakamoʻoniʻi ʻoku moʻoni ia.”

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Vakai, Tohi Tuʻutuʻuni Fakakātoá: Ko e Ngāue ʻi he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, 7.1, Gospel Library.

  2. Vakai, Tohi Tuʻutuʻuni Fakakātoa, 7.1.4.1.

  3. Vakai, Tohi Tuʻutuʻuni Fakakātoa, 22.0.

  4. Vakai, Russell M. Nelson, “Fokotuʻu ha Taimi moʻó e ʻEikí,” Liahona, Nōvema 2021, 121.

  5. Ke ʻilo lahi ange ki he ngaahi kalasi ko ʻení, ʻaʻahi ki he ChurchofJesusChrist.org/self-reliance.

  6. ʻOku ʻi he peesi uepisaiti ʻa e Siasí ki he moʻui fakafalala pē kiate kitá ha ngaahi vitiō ʻo ha kāingalotu kuo ʻaonga kiate kinautolu ʻa e ngaahi kulupu moʻui fakafalala pē kiate kitá. Vakai, ChurchofJesusChrist.org/self-reliance/stories.

  7. Vakai, Tohi Tu‘utuʻuni Fakakātoá, 1.1; 1.3.