Liahona
“Naʻá Ne ʻOmi ʻa e Ngaahi Meʻa Maʻamautolu”
Fēpueli 2024


“Naʻá Ne ʻOmi ʻa e Ngaahi Meʻa Maʻamautolu,” Liahona, Fēpueli 2024.

Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au

1 Nīfai 16–2 Nīfai 10

“Naʻá Ne ʻOmi ʻa e Ngaahi Meʻa Maʻamautolu”

1 Nīfai 17:3

ʻĪmisi
Ko e pukepuke hake ʻe Līhai ʻa e Liahoná

Līhai mo e Liahoná, tā fakatātaaʻi ʻe Ronald L. Bergen

Naʻe kātekina ʻe Nīfai mo hono fāmilí ha ngaahi ʻahiʻahi faingataʻa ʻi heʻenau mavahe mei Selusalema ʻo fekumi ki he fonua ʻo e talaʻofá. Hangē ko kitautolú, naʻe ʻikai fakahaofi maʻu pē kinautolu ʻe he ʻEikí mei he ngaahi faingataʻá. Kae hangē ko kitautolú, ʻi he taimi ne nau matuʻaki faingataʻaʻia aí, naʻe ʻi ai ʻa e Tamai Hēvaní ke tokoni.

ʻI he taimi naʻe toutou feinga ai ʻa Nīfai mo hono ngaahi tokouá ke ʻomi ʻa e ʻū lauʻi peleti palasá, ʻo ʻikai toe ʻi ai ha founga pea nau fiemaʻu ha tokoni fakalangí, naʻe “tataki [ʻa Nīfai] ʻe he Laumālié” (1 Nīfai 4:6) peá ne maʻu ʻa e ʻū lauʻi peletí.

ʻI he taimi naʻe fiemaʻu ai ke ʻalu ʻa e fāmilí ki he feituʻu maomaonganoá kae ʻikai ke nau ʻilo e feituʻu ke nau ō ki aí, naʻe ʻomi ʻe he ʻEikí ha kāpasa (vakai, 1 Nīfai 16:10).

ʻI he taimi naʻa nau fiekaia ai ʻi ha kiʻi taimi koeʻuhí ko e mole ʻa e kaufana ʻa Nīfaí, naʻe ngaohi ʻe Nīfai ha kaufana mo ha ngahau pē ʻaʻana pea naʻe fakahinohinoʻi ia ʻe he ʻEikí ke ne ʻilo ʻa e feituʻu ke maʻu mei ai ha meʻakaí (vakai, 1 Nīfai 16:18–24).

ʻI heʻenau aʻu ki he tahí, naʻe fakahā ʻe he ʻEikí kia Nīfai ʻa e founga ke foʻu ai ha vaká (vakai, 1 Nīfai 17:8).

Naʻe fakaʻaongaʻi hala ʻe Leimana mo Lēmiuela ʻena tauʻatāina ke filí ke taaʻi ʻa Nīfai mo Samu (vakai, 1 Nīfai 3:28), ka ʻi heʻena feinga ke toʻo ʻa e moʻui ʻa Nīfaí, naʻe teʻeki kakato ʻa e misiona ʻo ʻene moʻuí, ko ia naʻe fakatokanga ʻa e ʻEikí kia Nīfai ke ne mavahe ki he feituʻu maomaonganoá. Naʻe fakahaofi ʻa Nīfai mo hono fāmilí ʻi he taimi naʻa nau faingataʻaʻia aí. (Vakai, 2 Nīfai 5:4–5.)

Mei he taimi naʻe mavahe ai ʻa Nīfai mei Selusalema ʻo aʻu ki he taimi naʻe fiemaʻu ke mavahe ai meia Leimana mo Lēmiuelá, kuó ne fononga ʻi ha ngaahi fonongaʻanga lōloa, naʻe tā ia ʻaki ha ʻakau, kai kakanoʻi manu mata, naʻe haʻi ia ʻi ha ʻaho ʻe tolu ʻi ha vaka, peá ne mamahi ʻi he mole fakatouʻosi ʻene tamai ʻi he fonó mo ʻene tamaí. Hangē pē ko kitautolú, naʻe ʻikai fakahaofi ia ʻe heʻene anga māʻoniʻoní mei heʻene faingataʻaʻiá. Naʻá ne kātekina ʻa e ngaahi faingataʻa ʻo e moʻui fakamatelié ʻo hangē pē ko kitautolú. Ka ʻi he taimi naʻe fiemaʻu ai ʻe Nīfai ʻa e ʻEikí—ʻi he hokosia ʻa e taimi ʻo e fiemaʻu moʻoní—naʻe ʻi ai maʻu pē ʻa e ʻEikí.

ʻOku tau kātekina ʻa e ngaahi faingataʻá—ko e taimi ʻe niʻihi ʻoku hoko ia koeʻuhí ko hotau ngaahi tūkungá pe ngaahi fili ʻoku tau faí pea ko e taimi ʻe niʻihi ʻoku hoko ia ʻi he nima ʻo e niʻihi kehé. ʻOku tau fehangahangai mo e mamahí, faingataʻaʻiá, pea naʻa mo e maté. Kae hangē ko Nīfaí, kapau te tau fakafanongo mo falala ki he Laumālie Māʻoniʻoní, ʻe foaki ʻe he Tamai Hēvaní ʻa e meʻa ʻoku tau fiemaʻú ʻo fakatatau ki Hono finangaló mo ʻEne taimí.