Liahona
Ko Hono Liliu ʻo e Ngaahi Meʻa Vaivaí ke Mālohí
Fēpueli 2024


“Ko Hono Liliu ʻo e Ngaahi Meʻa Vaivaí ke Mālohí,” Liahona, Fēpueli 2024.

Ko Hono Liliu ʻo e Ngaahi Meʻa Vaivaí ke Mālohí

ʻOku fakahaaʻi mai ʻe Nīfai ʻa e founga ʻe hanga ai ʻe he ngāue ki he talaʻofa ʻa e ʻEikí ʻo “liliu ʻa e ngaahi meʻa vaivaí ko e mālohi kiate [kitautolu]” (ʻEta 12:27).

ʻĪmisi
ko e lotu ʻa Nīfaí

Tā fakatātaaʻi ʻe Dan Burr

Hangē ko ha tokolahi ʻo kitautolu, ʻoku faʻa faingataʻa kiate au he taimi ʻe niʻihi ke u ʻiloʻi ʻoku ʻi ai hoku mahuʻinga pea ʻe lava ʻa e ʻEikí ʻo ʻofa ʻiate au—pea ʻokú Ne lolotonga ʻofa ʻiate au. ʻOku ou fifili ki hoku kahaʻú pe ʻe fakahoko nai ʻa e ngaahi tāpuaki kuo talaʻofa maí. ʻOku ou hohaʻa pe te u lava nai ʻo ikunaʻi hoku ngaahi vaivaí ke u hoko ko e tokotaha ʻoku finangalo ʻa e ʻOtuá ke u aʻusiá. ʻOku ʻi ai e taimi ʻe niʻihi ʻoku ngali fakaloto-siʻi ʻa e moʻuí, pea ʻoku uesia ʻe he ngaahi meʻa vaivai ʻi heʻeku moʻuí ʻa e fiefia te u lava ʻo maʻu ʻi hoku Fakamoʻuí.

Ka neongo ia, ʻi heʻeku lau ʻa e folofolá, ʻoku ou ako ai fekauʻaki mo e kau palōfita ne nau fefaʻuhi ke ʻiloʻi honau mahuʻingá ʻi hono malanga ʻaki ʻa e ongoongoleleí (vakai, Mōsese 6:31), ongoʻi ʻofeina mo manatuá (vakai, Mōsaia 24:10–12; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 121:1, 6), ikunaʻi ʻa e mamahí (vakai, Mōsaia 24:15–16; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 3:1–3, 9–10), pea vakai ki heʻenau taumuʻá ʻi he palani ʻa e Tamai Hēvaní (vakai, Mōsese 1:19–20; ʻĒpalahame 1:4, 16–19; Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:10–20). ʻOku ou maʻu ha ʻamanaki lelei ʻi heʻenau ngaahi talanoá. ʻI heʻeku fekumi ki he ʻEikí, te u lava ʻo teuteu mo ikunaʻi ʻa e ngaahi faingataʻa kotoa pē. ʻOku ou ʻilo te u aʻusia ha ngaahi faingataʻa mo e mamahi, ka te u lava ʻo ako, fakahoko, pea maʻongoʻonga ange ʻo fakafou ʻi hoku Fakamoʻuí.

Ngaahi vaivaiʻangá

Neongo ko e moʻui fakamatelié ko ha meʻaʻofa, ka ʻoku tau aʻusia ha ngaahi vaivai lahi ʻi he moʻuí ni. Kapau te tau ʻiloʻi hotau ngaahi vaivaí pea tau loto-fakatōkilalo, te tau lava leva ke ikunaʻi hotau “vaivaí”—ʻa ia ʻoku faʻa hāsino ʻi he loto-hīkisiá, fakapikopikó, pe ʻikai fakatomalá—ʻo fakafou ʻi he ʻEikí pea lava ke ne ʻomi kitautolu ke tau ofi ange kiate Ia (vakai, ʻEta 12:27–28). Hangē ko e lea ʻa ʻEletā D. Toti Kulisitofasoni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, “ʻE fakahā mai ʻe he ʻOtuá ʻetau ngaahi fehalākí mo e tōnounoú, … ka te ne toe tokoniʻi foki kitautolu ke tau liliu ʻa e vaivaí ko e mālohi.”1

Naʻe mamahi ʻa Nīfai ʻi he taimi naʻe fakavaivai ai hono fāmilí ki honau natula fakamatelie vaivaí (vakai, 1 Nīfai 2:18; 15:4; 2 Nīfai 4:13; 5:1). Ka naʻe toe loto-mamahi foki ʻa Nīfai ʻi he ngaahi vaivai pē ʻaʻaná. Neongo naʻe ʻofa ʻa Nīfai ki he ʻEikí, ka naʻá ne lea ʻo kau ki he “ngaahi angahala ʻa ia ʻoku faingofua ʻaupito ʻeku moʻua aí” (2 Nīfai 4:18), ʻo tupu ai ʻene toʻe, tangi, mo vaivai ʻi he angahalá (vakai, veesi 19, 26, 28). Naʻá ne ongoʻi ʻoku ʻākilotoa ia ʻe he ngaahi manatu ʻo ʻene ngaahi angahalá pea naʻá ne ongoʻi mamahi ai (vakai, veesi 17–19).

Ka naʻe ʻikai ke ne “nofo … ʻi he teleʻa ʻo e mamahí” mo fakaʻatā ke “vaivai ʻa hono sinó” pe ke “mole [hono] iví” (veesi 26). Naʻá ne fili ke falala ki he ʻEikí pea hoko ʻo lelei ange. ʻI he taimi naʻe fili ai ʻa Nīfai ke siʻaki ʻa e angahalá pea mo e mamahi naʻe tupu aí, naʻá ne maʻu ha mālohi foʻou: fiefia, falala, ʻilo, nekeneka, huhuʻi, mo e tauʻatāina (vakai, veesi 15–20, 26–34). Naʻe maʻu ʻe Nīfai ʻa e fiefiá ʻia Sīsū Kalaisi. ʻOku ou ʻilo te tau lava kotoa ʻo maʻu ʻa e fiefiá ʻi he Fakamoʻuí. ʻI heʻetau moʻui ʻaki ʻEne ongoongoleleí, ʻe “liliu ʻa e ngaahi meʻa vaivaí ko e mālohi” ʻi heʻetau moʻuí (ʻEta 12:27).

Ngaahi mālohingá

ʻE fakaʻatā kitautolu ʻe heʻetau ako ko hai kitautolu ʻi heʻetau hoko ko e fānau ʻa e ʻOtuá, ke tau ʻilo hotau mahuʻingá mo ʻomi ʻa e Laumālié ki heʻetau moʻuí. Naʻe mahino ʻeni kia Nīfai. Hili ʻene fakamatalaʻi ʻa e ngaahi meʻa hala kotoa pē naʻá ne faí, naʻá ne ʻiloʻi naʻe ʻofeina, ʻiloʻi, mo fakamahuʻingaʻi ia. Naʻe fakaivia ia ʻe he ʻilo ko ʻení ke ne fakahoko mo ngāueʻi ʻa e ngaahi tukupā ko ʻení:

“ʻĀ hake, ʻe hoku laumālie! ʻOua te ke toe vaivai koeʻuhi ko e angahalá. Fiefia, ʻe hoku loto, pea ʻoua naʻa toe tuku ki he fili ʻo hoku laumālié ke ne ʻahiʻahiʻi au.

“ʻOua ʻe toe ʻita. … ʻOua naʻá ke vaivai. …

“Fiefia … pea lotu ki he ʻEikí, ʻo pehē: ʻE ʻEiki, te u fakalāngilangiʻi koe ʻo taʻengata. …

“ʻE ʻEiki, te ke huhuʻi koā ʻa hoku laumālié [pea] fakahaofi au mei he nima ʻo hoku ngaahi filí [pea] ngaohi au ke u tetetete ʻi he hā mai ʻa e angahalá? …

“ʻE ʻEiki, kuó u falala kiate koe, pea te u falala kiate koe ʻo taʻengata” (2 Nīfai 4:28–31, 34).

“Ko au, Nīfai, naʻá ku lotu lahi ki he ʻEiki ko hoku ʻOtuá. …

“Pea naʻa mau tokanga ke tauhi ki he ngaahi tuʻutuʻuni mo e ngaahi fono pea mo e ngaahi fekau ʻa e ʻEikí ʻi he meʻa kotoa pē. …

“Pea naʻe ʻiate kimautolu ʻa e ʻEikí” (2 Nīfai 5:1, 10–11).

Hangē ko Nīfaí, te tau lava ʻo fai ha ngaahi meʻa lahi ange ʻo fakafou ʻia Sīsū Kalaisi. Naʻe fakamatalaʻi fakanounou ʻe Palesiteni Henelī B. ʻAealingi, ko e Tokoni Ua ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí, ʻa e foungá ni ʻo pehē: “ʻOku ʻikai fakalakalaka ʻa kinautolu ʻoku ʻikai ke nau ʻiloʻi honau ngaahi vaivaí. Ko ha tāpuaki ke ke ʻiloʻi ho vaivaí, he ʻoku tokoni ia ke ke loto-fakatōkilalo ai pē mo ne fakatafoki maʻu pē koe ki he Fakamoʻuí. ʻOku ʻikai ngata pē hono fakafiemālieʻi koe ʻe he Laumālié, ka ko Ia foki ʻoku vaka ai hono liliu ʻe he Fakaleleí ho natulá. ʻOku hoko leva e meʻa vaivaí ʻo mālohi.”2

Te tau lava ʻo fili he ʻahó ni ke hoko ko ha ākonga mateaki ange ʻo Sīsū Kalaisi, ke hoko ʻo foʻou ʻiate Ia. Hangē ko Nīfaí, ʻoku tataki kitautolu ʻe heʻetau ʻiloʻi hotau ngaahi vaivaí ke tau kole ki he tamai Hēvaní ʻi he loto-fakatōkilalo ki ha tokoni ki hono ikunaʻi ʻo e ngaahi vaivai ko iá. ʻOku fakafou ʻi he ʻEikí ʻa hono ikunaʻi ʻo e ngaahi vaivaí mo e veiveiuá, ʻoku maʻu ai ʻa e mahuʻingá, pea tupulaki mo ʻetau mahinó. Neongo he ʻikai ke u maʻu kotoa ʻa e ngaahi talí pea mahalo te u kei fāinga pē, ka ʻoku ou falala ʻe tokoniʻi au ʻe he ʻEikí, te Ne tokoniʻi au ke u ikunaʻi hoku ngaahi vaivaí mo fakatupulaki ha ngaahi mālohinga.

ʻOku nofo ʻa e tokotaha naʻá ne faʻú ʻi ʻAitahō, USA.