Liahona
Ngaahi Lea ʻo e Moʻoní
Māʻasi 2024


“Lea ʻo e Moʻoní,” Liahona, Māʻasi 2024.

Ngaahi ʻAta ʻo e Tuí

Ngaahi Lea ʻo e Moʻoní

Naʻe lahi ʻeku ngaahi fehuʻí, ka naʻe tokoniʻi au ʻe he tokotaha ne u teu mali mo iá pea mo e Siasí ke u ʻilo ha ngaahi tali.

ʻĪmisi
fefine mo ha tangata ʻi he vala papitaisó, ʻokú na tuʻu ʻi muʻa ʻi he ʻīmisi ʻo e Fakamoʻuí

ʻŪ tā ʻi he angalelei ʻa e tokotaha faʻu tohí

ʻI heʻeku tupu hake ʻi ha tukufakaholo naʻe ʻikai tui faka-Kalisitiane ʻi Taiuaní, naʻe ohi hake au ke u tui fakalotu. Naʻá ku tui ki he ʻOtuá, ka naʻe ʻikai ke u ʻilo ha meʻa fekauʻaki mo Sīsū Kalaisi. Naʻe hoko ʻa ʻeku ngāue maʻuʻanga moʻuí pea mo e moʻui fakasōsiale femoʻuekina naʻe ō fakataha mo iá, ko ʻeku tui fakalotú ia. Naʻe kau ai ʻa e inu kava mālohí mo e ifi tapaka lahí. Naʻe lahi foki mo ʻeku inu e kofí mo e tií. Ko e konga kotoa ʻeni ʻo homau tukufakaholo ʻi he pisinisí.

Naʻá ku maheni mo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻo fakafou ʻi hoku kaumeʻa ne ma teu malí pea mo hono fāmilí. Ko Seisí ko ha tangataʻi fonua ʻAmelika ia. Naʻe ohi hake ia ʻi he Siasí pea naʻá ne ngāue fakafaifekau, ka naʻe ʻikai ke ne mālohi [ʻi he Siasí] he taimi ko iá. Neongo ia, ka naʻe teuteu hono foha lahi tahá ke ʻalu ʻo ngāue fakafaifekau, pea naʻe poupouʻi ʻe Seisi ʻene filí.

Lolotonga ʻa e tāpuni ʻo e KŌVITI-19, ne mau maʻu houalotu sākalamēniti ʻi he ʻapi ʻo e ongomātuʻa ʻa Seisí, ʻo mamata ʻi ha ngaahi fakamafola mei honau falelotu faka-siasí. ʻI he ʻosi ʻa e ngaahi leá, naʻe tāpuakiʻi mo tufaki ʻe he ongo foha ʻo Seisí ʻa e maá mo e vaí.

Naʻe lahi ʻeku ngaahi fehuʻí. Naʻe tali tahataha pē ʻe hoku kaumeʻá ʻa e ngaahi fehuʻí ʻi he faʻa kātaki. Ko hai ʻa Sīsū? Ko e hā ʻa e ongo ko ʻeni ʻi hoku lotó ʻi he taimi kotoa pē ʻoku tau fakataha mai ai ke fai ʻa e ngaahi houalotu ʻa e siasí? Ko ha ongo ia naʻe teʻeki ai ke u maʻu kimuʻa. Ko e hā e meʻa naʻe fakafofongaʻi ʻe he maá mo e vaí? Ko e hā naʻá ku loʻimataʻia ai ʻi heʻeku maʻu ʻa e sākalamēnití? Ko e hā ʻa e nonga ko ʻeni naʻá ku ongoʻí?

ʻI ha pō ʻe taha ne u maʻu ai ha uepisaiti ʻi heʻeku lea fakafonuá naʻe fakamatalaʻi ai ko hai ʻa Sīsū pea naʻe fakamatala ai ki heʻene moʻuí. ʻI he ʻaho hono hokó, ne u talaange ki he faʻē ʻa hoku kaumeʻá kuo mahino kiate au ʻa Sīsū pea ʻoku ou tui kiate Ia.

ʻI ha Sāpate ʻe taha, naʻe haʻu ai ʻa e pīsopé ki honau ʻapí he naʻe ʻamanaki ke fakanofo ʻe he foha lahi taha ʻo Seisí hono kiʻi tehiná ke hoko ko ha taulaʻeiki. ʻI he taimi naʻe hilifaki ai ʻe he foha lahi tahá hono ongo nimá ki he ʻulu hono kiʻi tokouá, naʻe ʻikai ke lava ʻo taʻofi ʻeku tangí. Naʻe lomekina au ʻe ha faʻahinga ongo māfana mālohi, pea ʻikai ke u lava ʻo taʻofi ʻa e loʻimatá. Naʻe fakamatalaʻi kimui ange ʻe hoku kaumeʻá ko e meʻa naʻá ku ongoʻí ko e Laumālie Māʻoniʻoní Ia pea naʻá ne ongoʻi foki mo ia.

Naʻe lava ke u fakatokangaʻi naʻe toe ongoʻi ʻe hoku kaumeʻá ʻa ʻene ʻofa ki hono siasí. Hangē naʻá ku ʻiloʻi ko e meʻa kotoa naʻá ku ongoʻí naʻe fehokotaki ia mo e ʻOtuá pea ki ha meʻa ʻoku moʻoni. Naʻá ku ongoʻi ʻa e ʻofá ʻi ha founga kuo teʻeki ʻaupito ke u ongoʻi kimuʻa.

“Naʻá Ku Ui ki he ʻOtuá”

Naʻe ʻosi ʻeku visa folau ʻeveʻevá pea naʻe pau ke u foki ki Taiuani. Lolotonga ʻeku nofo toko taha ʻi he ngaahi māhina hono hokó, naʻá ku fakaʻānaua ki he meʻa naʻá ku ongoʻí. Naʻe fakafonu au ʻe he loto-foʻí mo e fakapoʻulí ʻi ha vahaʻa taimi. Naʻe taulōfuʻu ʻa e ngaahi ongo ko iá naʻá ku fakaʻamu ai ke u foʻi. Naʻe ʻikai ke u loko ʻiloʻi moʻoni ʻa e founga ke lotú, ka naʻá ku tautapa ki he ʻOtuá peá u fakahā ange ʻa e meʻa kotoa naʻá ku ongoʻi mo fakakaukau ki aí. Naʻá ku maʻu ha ongoʻi nonga—ko e ongo tatau pē naʻá ku maʻu ʻi he taimi naʻá ku ʻalu ai ki heʻemau lotu ʻi ʻapí. ʻOku ou ʻilo ko e Laumālie Māʻoniʻoní ia. Naʻá Ne fakafiemālieʻi au.

Hili ʻení, ne fetuʻutaki mai hoku kaumeʻá ki he ongo faifekaú ke na akoʻi au. Naʻá ku talaange kia kinaua kuó u ʻosi ʻiloʻi ʻe au ʻoku moʻoni ʻa e ongoongolelei kuo fakafoki maí pea ʻoku mahino kiate au ʻa e ongo ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. Ka naʻá ku hohaʻa naʻa faingataʻa ke tuku ʻeku ifi tapaká mo e inu kofí mo e tií.

Naʻe kamata ke u ʻalu ki he lotú, lau e Tohi ʻa Molomoná, pea talanoa tuʻo tolu pe fā he uike mo e ongo sisitaá. Naʻe faifai pea tokoniʻi au ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ke tuku ʻeku ifí mo e inu kofí mo e tií.

Naʻe kamata ke fakatokangaʻi ʻe hoku kaungāmeʻa mei heʻeku kei siʻí ʻa e ngaahi liliu naʻe hā meiate aú. Naʻá ku fakaafeʻi ia ki heʻeku talanoa fakauike mo e ongo faifekaú. ʻI heʻene fanongó, naʻá ne ongoʻi mo ia ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní peá ne maʻu ha fakamoʻoni. ʻI he holo hifo ʻa e KŌVITI-19, naʻe faifai pea lava hoku kaumeʻá, kuo mālohi ʻeni ʻi he Siasí, ʻo haʻu ki Taiuani. Naʻá ma mali, pea naʻá ne papitaiso au. Naʻá ku hoko ko ha tokotaha foʻou.

ʻĪmisi
falukunga kakai ʻoku nau tuʻu ʻi muʻa ʻi he ʻīmisi ʻo e Fakamoʻuí

Ko Sisitā Ueilingi Seni Kenifila (Uini) mo e ongo sisitaá mo e kāingalotu ʻo e uōtí naʻa nau akoʻi mo fakafeohi kiate iá. ʻOkú ne pehē, “ʻOku mau kei talanoa pē he uike kotoa mo ngāue fakataha ʻi hoku uiuiʻi foʻou he Siasí ʻi he Fineʻofá.”

Naʻe pehē ʻe hoku ngaahi kaungāmeʻa fuoloá mo e kaungā-pisinisí, kau ai ha kau ngāue pangikē mo ha kau fakafofonga ʻi he fefakatauʻaki sitoká, ʻoku nau lava ʻo sio ʻoku ou kehe mo fiefia ange. Naʻá ku fakaafeʻi kinautolu ki hoku papitaisó, pea naʻá nau omi. Hili iá, naʻa nau talamai ne nau ongoʻi ha meʻa kuo teʻeki ai ke nau ongoʻi kimuʻa.

ʻOku ʻikai ke u ilifia ke tala ki he niʻihi kehé ʻa e meʻa ʻoku ou ʻilo mo ongoʻi fekauʻaki mo Sīsū Kalaisí—ko e meʻa ʻoku ou ʻiló ʻoku moʻoni. ʻOku ou ʻilo ʻoku mālohi mo taʻeueʻia ʻeku fakamoʻoní. ʻOku ʻilo ʻeni ʻe ha niʻihi kehe kuo nau ʻiloʻi au ʻi he kotoa ʻo ʻeku moʻuí. Kuo hoko ʻenau fakaʻapaʻapaʻi ʻeku tuí ke taʻofi ai ʻenau ifí mo e inu kava mālohí ʻi he lolotonga ʻa e ngaahi fakataha mo e maʻu meʻatokoni fakapisinisí. Ko ha meʻa makehe ʻeni ʻi heʻemau tukufakaholo fakapisinisí.

ʻĪmisi
ongo fafine ʻokú na tuʻu ʻi muʻa ʻi ha fale ʻo e Siasí

Ko Sisitā Kenifila mo Sini Hua, ko ha kaungāmeʻa fuoloa naʻe fie ʻilo ki he Siasí tuʻunga ʻi he ului ʻa Sisitā Kenifilá.

ʻOku ʻikai ke u ilifia ke ʻai ke ʻilo, fanongo, mo ongoʻi ʻe he niʻihi kehé ʻa ʻeku fakamoʻoní. ʻOku ou tui ko e kakai tokolahi ʻoku ʻikai ke nau ʻilo ʻa e founga ke ʻilo ai ʻa e ʻOtuá mo Sīsū Kalaisí, te nau maʻu ʻa e ongo tatau naʻá ku ongoʻí ʻi he taimi te nau fanongo ai ki he ngaahi lea ʻo e moʻoní. Te u mateuteu maʻu pē ke vahevahe ʻa e ngaahi lea naʻá ne liliu ʻeku moʻuí.