Liahona
ʻE Lava Nai Ke u Kau Ki ʻApi ʻi he Taimi ʻOku ʻIkai Tali Ai ʻe Hoku Fāmilí ʻa e Ongoongoleleí?
Māʻasi 2024


Fakaʻilekitulōnika Pē: Kakai Lalahi Kei Talavoú

ʻE Lava Nai Ke u Kau Ki ʻApi ʻi he Taimi ʻOku ʻIkai Tali Ai ʻe Hoku Fāmilí ʻa e Ongoongoleleí?

Te u kau fēfē nai ʻi ha fāmili ʻoku fakafepaki ki he Siasí?

ʻĪmisi
kūnima fakataha ʻa e ongo nimá

ʻOku ou ʻiloʻi ʻa e ongo ʻoku maʻu ʻe he kau mēmipa ʻo e fāmilí ʻi heʻenau fakakaukau kovi ki he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí. ʻOku ongo fakataʻelata. Puputuʻu Faingataʻaʻia. Te ne lava ʻo ʻai ke ke fifili pe ʻoku ʻofaʻi nai koe.

Ko e tokolahi hoku fāmilí ʻoku ʻikai ke nau tui ki he ongoongoleleí, pea lea tauʻatāina ha tokoua ʻe taha ʻo fakafepakiʻi [ʻa e Siasí]. Neongo ʻeku feinga ke u ongoʻi hangē ʻoku ou kau ʻi hoku ʻapí, ka kuó u kei fiefia pē ʻi he palani ʻa e Tamai Hēvaní maʻá e fāmilí.

Ko e niʻihi ʻeni ʻo e ngaahi meʻa kuó u akó.

ʻOua: ʻE Fakamavahevahe

ʻI he kamataʻangá, naʻá ku fakakaukau ko e founga pē ke fakaʻehiʻehi ai mei he ngaahi ongo faingataʻa ʻo e ʻikai ke u kaú ko hono tuʻusi ha fetuʻutaki mo e fāmili ʻoku ou ʻofa aí.

ʻOKU ʻIKAI MOʻONI IA!

Naʻe fakamanatu mai ʻe he Tamai Hēvaní kiate au ʻoku mahuʻinga ʻa e fāmilí ki Heʻene palaní. Naʻá Ne finangalo ke hokohoko atu ʻeku ʻofa ʻiate kinautolú. ʻOku pehē ai, ʻOku ʻikai ke Ne finangalo ke tau nofo kapau ʻe hoko hotau tūkungá ko ha ngaohikovia.

Ka ʻe lava ke faingataʻa ʻa e nofo vāofí ʻi he ngaahi ongo kehekehe ʻoku kau ki aí.

Kae: ʻOfa

Ko e taimi ʻe niʻihi ʻoku tau ongoʻi hangē ha taha ʻoku liʻekiná ʻi he lotolotonga ʻo e niʻihi ʻoku ʻikai ke nau saiʻia ʻi he meʻa ʻoku tau tui ki aí.

ʻI he ʻaho naʻe talamai ai ʻe hoku tokouá naʻá ne fehiʻa ʻiate au koeʻuhí ko ʻeku tui ki he ongoongoleleí ko e taha ia ʻo hoku ngaahi ʻaho faingataʻaʻia tahá. Mahalo ʻe ʻi ai ha kau mēmipa ʻi hotau fāmilí ʻoku ʻikai ke nau lava ʻo ʻofa ʻiate kitautolu. Ka te tau lava ʻo maʻu ha fiemālie ʻi he ngaahi lea ʻa Pitá “kapau ʻoku manukia ʻa kimoutolu koeʻuhí ko e huafa ʻo Kalaisí, ʻoku mou monūʻia; he ʻoku nofo kiate kimoutolu ʻa e laumālie ʻo e ongoongoleleí mo e ʻOtuá” (1 Pita 4:14).

Kuo kole mai ʻe he Fakamoʻuí ke tau fili ʻa e ʻofá (vakai Sione 15:17), neongo “kapau ʻoku fehiʻa ʻa māmani kiate kimoutolu … koeʻuhí ʻoku ʻikai ʻo māmani ʻakimoutolu” (Sione 15:18–19). ʻE lava ke fakasiʻisiʻi ʻa e ongoʻi tuenoá ʻi he tukutaha ʻa e tokangá ki he ʻofa ʻi he kau mēmipa ko ʻeni ʻo e fāmilí.

Mahalo ʻe ʻahiʻahiʻi ke tuku ā, kae manatuʻi ʻe lava ke liliu ʻe he faʻa kātakí mo e falala ki he ʻOtuá ʻa e ngaahi vā fetuʻutakí. Te Ne lava ʻo fakahoko ha ngaahi mana ʻiate koe.

Naʻe fuoloa, ka ʻi heʻeku falala ki he ʻOtuá mo fakahaaʻi ʻi he faʻa kātaki ʻa e ʻofa ʻi hoku tokouá, naʻe kamata ke ne sio fakalaka atu ʻi heʻene tāufehiʻa ki he Siasí. ʻOku ʻikai haohaoa hotau vā fetuʻutakí, ka ʻoku tali taha taha ʻeku ngaahi lotú ʻi heʻeku fakamuʻomuʻa ʻa e ʻofá.

Kae: Hoko ko ha Tokotaha Faʻa Fakalelei

Neongo ʻoku ʻikai ke tau loto ke tekeʻi ke mamaʻo hotau ngaahi fāmilí, ka ʻoku totonu ke tau holomui ʻi he ngaahi fakaʻilonga ʻo e fakakikihí. ʻI he ʻosi ʻa e fakakikihí, te tau lava ʻo toe feinga pē. Naʻe faʻa tali ʻe Kalaisi ʻa e fakakikihí ʻaki ʻa e fakalongolongó (vakai, Mōsaia 14:7). Kae hangē ko ia naʻe akoʻi ʻe ʻEletā Lōpeti D. Heili (1932–2017) ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, “He ʻikai lava ke fai ha tali ʻi ha founga faka-Kalaisi, ʻi ha founga kuo hiki ʻo tuku pau. Naʻe kehekehe pē ʻa e tali ʻa e Fakamoʻuí ʻi he tūkunga kotoa.”1 Ko ia, muimui ki he fakahinohino ʻa e Laumālié.

ʻOku fakahaaʻi ʻe hoʻo fakalongolongo ʻo hangē ko e Fakamoʻuí hoʻo loto-fiemālie ke fakafanongó. Te ke lava ʻo feinga ke mahino kiate koe ʻa e fakakaukau ʻa e niʻihi kehé lolotonga hoʻo tauhi moʻoni ki hoʻo ngaahi tuʻunga moʻuí.

Hili hoʻo fakafanongó, feinga ke fakamatalaʻi ha niʻihi ʻo hoʻo ngaahi ongó. ʻI he taimi naʻá ku talaange ai ki hoku fāmilí ko e ngaahi meʻa ʻoku nau lea ʻakí ʻokú ne fakalotomamahiʻi aú, naʻa nau tali ia ʻi he ʻofa. Naʻa mau aleaʻi ʻa e founga ke mau fefakaʻapaʻapaʻaki lelei ange aí pea fakaʻehiʻehi mei he fakakikihi ʻi he kahaʻú.

Hangē ko e lea ʻa ʻEletā Uolotā F. Konisālesi ʻi heʻene hoko ko ha mēmipa ʻo e Kau Fitungofulú, “ʻE lava ʻe he fetuʻutaki ʻofa mo mahinó ʻo fai ha meʻa lahi ke fakasiʻisiʻi ʻaki ha faʻahinga fefusiaki ʻe ala hoko.”2

ʻOua: ʻE Mavahe [mei he Siasí]

Mahalo te ke ongoʻi ko e founga pē ke kau ai ʻi ho fāmilí ko hoʻo mavahe mei he Siasí.

ʻOKU ʻIKAI MOʻONI IA.

Kae: Ngāue ʻaki ʻa e Tuí

ʻE feinga ha kakai ʻe niʻihi ʻoku ʻikai ke nau tui ki he ongoongoleleí ke ʻai koe ke ke ongoʻi halaia ʻi hoʻo tuí. ʻI he mavahe hoku tokouá mei he Siasí, naʻe ongoʻi ʻe homau fāmilí hangē naʻá ne kole mai ke mau fili ʻiate ia mo e Siasí. Ko e tokolahi taha ʻi hoku fāmilí naʻa nau fili ia pea naʻe pehē pē mo ʻenau mavahé.

Neongo e faingataʻa ko ʻení, ka naʻá ku ako ke u pehē, “Ka ʻoku ʻikai te u mā: he ʻoku ou ʻilo ʻa ia kuó u tui ki aí” (2 Tīmote 1:12).

ʻOku ou ʻiloʻi ko hai ʻa e ʻOtuá, pea ʻoku ou fili ke falala kiate Ia. Kuo tokoni ʻa e tui ko iá ke fakamālohia au.

Kae: Kumi ha Kāinga ʻia Kalaisi

Hangē ko e lea ʻa ʻEletā Tieta F. ʻUkatofa ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, “ʻI he siasi ʻo Sīsū Kalaisí, te ke ʻilo ai ha fāmili ko ha kakai ʻoku tatau pē mo koe.”3

ʻOku mahino ki ho kāinga ʻia Kalaisí ʻa hoʻo ʻofa ki he ongoongoleleí pea ʻe lava ke nau poupouʻi koe ke ke ofi ange kiate Ia. Te nau lava ʻo ʻoatu ʻa e kau atu ʻokú ke fekumi ki aí.

Fai ʻeni: Falala ki he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi.

Naʻe toe akonaki foki ʻa ʻEletā Konisālesi: “Naʻa mo e Fakamoʻuí naʻe ʻi ai foki mo ha kau mēmipa ʻo e fāmilí naʻe ʻikai ke nau tui tatau. ʻOku tau lau ʻi he Tohi Tapú, ʻHe naʻe ʻikai tui foki ʻa hono kāingá kiate Ia’ (Sione 7:5).”4

ʻOku mahino lelei kia Sīsū Kalaisi homou ngaahi faingataʻaʻiá. Tafoki kiate Ia ke maʻu ha fakamoʻui. ʻI he Malangaʻaki Eku Ongoongoleleí, naʻe palōmesi ʻa ʻEletā Teili G. Lenilani ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá “ʻe lava ke fakaleleiʻi ʻa e meʻa kotoa pē ʻoku taʻe-fakafiemālie ʻi he moʻui ní, ʻo fakafou ʻi he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí.”5 Neongo ʻetau ngaahi holi ke kaú, ka ko hono moʻoní he ʻikai ke tau faʻa alāanga mo e niʻihi kehé ʻi he taimi ʻoku tau hoko ai ko e kau muimui ʻo e ʻOtuá. Kuó Ne ui kitautolu ko Hono kakai makehe ʻi ha ʻuhinga (vakai, 1 Pita 2:9; Teutalōnome 14:2). Ka koeʻuhí ko hotau vā fetuʻutaki ʻi he fuakavá mo Iá, te tau maʻu maʻu ai pē Ia. Pea ko e meʻa ia ʻoku mahuʻinga moʻoní.