Liahona
Ko Ha ʻAloʻofa Ongongofua Hili ha Taʻu ʻe 25
Māʻasi 2024


“Ko Ha ʻAloʻofa Ongongofua Hili ha Taʻu ʻe 25,” Liahona, Māʻasi 2024.

Ngaahi Leʻo ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní

Ko Ha ʻAloʻofa Ongongofua Hili ha Taʻu ʻe 25

ʻOku ou houngaʻia naʻe fakaʻaongaʻi ʻe he ʻOtuá ha tohi ne ngalo, ke fakahoko ʻaki ha taha ʻo ʻEne ngaahi ʻaloʻofa ongongofuá.

ʻĪmisi
tamai mo e ʻofefine ʻi Niagara Falls

Laʻitā ne maʻu ʻi he angalelei ʻa e tokotaha faʻutohí

Lolotonga ʻeku faiako semineli pongipongi ʻi ʻIulika, Kalefōnia, USA, naʻá ku kole ki heʻeku kau akó ke nau fakakaukau kiate kinautolu ʻi ha taʻu ʻe 10 he kahaʻú. Naʻá ku kole ange leva ke nau fai ha tohi ʻo vahevahe ai ʻenau fakamoʻoni ki he ongoongoleleí pea mo ha toe meʻa pē te nau fie vahevahe kiate kinautolu ʻi heʻenau motuʻa angé. Naʻá ku talaange te u meili ʻa e ʻū tohí ʻi ha ʻosi ha taʻu ʻe 10.

Ne ʻosi atu ha ngaahi taimi ʻoku teʻeki pē ke u meili ʻa e ʻū tohí. ʻI ha ʻaho ʻe taha hili ha taʻu ʻe 25 mei ai, naʻe maʻu ʻe hoku ʻofefine ko Haití ʻa e ʻū tohí peá ne fehuʻia ia. Hili ʻeku fakamatalaʻi ange ʻa e meʻa naʻá ku palaní, naʻá ne kumi ʻa e ʻū tuʻasila ʻo ʻeku kau ako kimuʻá ʻo ngāue ʻaki ʻa e ʻū mītia fakasōsialé.

ʻĪmisi
nima ʻe taha ʻokú ne ʻave ha ngaahi sila ki ha nima ʻe taha

Tā fakatātaaʻi ʻe Alex Nabaum

Hili ʻene meili ʻa e ʻū tohí, ne ma maʻu ha ngaahi tali lelei. Naʻe tohi mai ha taha ʻo ʻeku kau ako kimuʻá, ʻo pehē mai:

“ʻOku ou fiemaʻu ke ʻilo ʻe hoʻo tangataʻeikí naʻe ʻi ai pē ʻuhinga naʻá ne toki maʻu ai ʻa e ʻū tohi ko iá. Kuo fefaʻuhi hoku ʻofefine taʻu 18 mo ʻene fakamoʻoní mo e ongoʻi ko e hoko ko ia ko ha ʻtaʻahine haohaoa ʻo e ngaahi ʻAho Kimi Ní’ ʻoku ʻikai maʻana ia. ʻOku ʻikai ke ne vahevahe ʻene ngaahi ongó mo kimautolu. Ko ha meʻa faingataʻa ia.”

Naʻe tānaki mai ʻe he taha ʻo ʻeku kau ako kimuʻá haʻane loto-mamahi ʻi ha ngaahi meʻa naʻe tohi kimuí ni ʻe hono ʻofefiné ʻi he ʻinitanetí:

“Naʻá ku ʻiloʻi naʻe pau ke u lea kiate ia fekauʻaki mo e meʻá ni. Pea hangē ko e angamahení, ko e taimi ʻokú ma fakahoko ai ʻa e faʻahinga pōtalanoa ko ʻení, naʻá ne mata fefeka mo māfihunga, pea ʻikai ke ne lea ʻaki ha meʻa. Naʻá ku mono ange kiate ia ʻeku tohí peá u talaange ʻoku ou loto ke ne lau ia.

“Ne u fakatokangaʻi ʻene toutou lau ʻa e palakalafi ʻuluakí. Naʻá ku tohi ai naʻe ʻikai ke u ʻilo pe naʻe ʻi ai haʻaku fakamoʻoni, pea ʻoku fakamafasia ʻa e hoko ko ha taha haohaoa ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní pea mahalo ʻoku ʻikai moʻoku ia.

“Naʻe kamata ke tangi hoku ʻofefiné. Naʻá ku fiemaʻu ke ne ʻiloʻi ʻoku mahino kakato kiate au ʻa e meʻa ʻokú ne fefaʻuhi mo iá. Naʻe ʻikai ke mei tui ia ki ai ka ne taʻe-ʻoua ʻa e tohi ko iá! Kuo fakaʻau ke ʻataʻatā ha niʻihi ʻo ʻene loto-fefeká, pea ʻoku ou ongoʻi moʻoni ko e taimi ne aʻu mai ai ʻa e tohí ni ko ha ʻaloʻofa ongongofua ia. Kapau naʻá ku maʻu ia ʻi he taʻu ʻe 10 kuohilí, mahalo naʻá ku mei lī ia pe ʻe mole ia! Kātaki ʻo fakamālō ki hoʻo tangataʻeikí ʻi heʻene ʻai ke mau fakahoko ʻa e ʻū tohí pea mo ʻene fakapuliki ia ʻi he ngaahi taʻu lahi ko ʻení! ʻOku ʻikai ha meʻa ʻe tupukoso pē.”

ʻOku tokangaʻi ʻe heʻetau Tamai Hēvani ʻofá ʻa ʻEne fanga sipí kotoa, pea ʻi Heʻene taimi fakaofó, te Ne lava ʻo fakahoko ha ngaahi ʻaloʻofa ongongofua mo ha ngaahi mana ʻiate kitautolu takitaha ke fakafoki mai ʻa kinautolu kuo heé ki he tākangá.