Liahona
Naʻe ʻĀkilotoa Au ʻe he Kakaí ka Naʻá ku Kei Ongoʻi Tuenoa Pē
Māʻasi 2024


“Naʻe ʻĀkilotoa Au ʻe he Kakaí ka Naʻá ku Kei Ongoʻi Tuenoa Pē,” Liahona, Māʻasi 2024.

Kakai Lalahi Kei Talavoú

Naʻe ʻĀkilotoa Au ʻe he Kakaí ka Naʻá ku Kei Ongoʻi Tuenoa Pē

ʻI he taimi naʻá ku hiki ai ʻo nofo mamaʻo mei ʻapí, naʻe tokoni ʻeku fetuʻutaki mo e langí ke u ikunaʻi ʻa e taʻelatá.

ʻĪmisi
ko ha fefine ʻoku hulungia takai ia ʻe ha maama, lolotonga ʻoku lue takai ha kakai kehekehe ʻiate ia

ʻOkú ke ʻiloʻi ʻa e ongo ko ia ʻoku ʻākilotoa koe ʻe he kakaí ka ʻokú ke kei ongoʻi tuēnoa ʻaupito peé?

Talu ʻeku mavahe mei hoku fonua tupuʻanga ko ʻIukanitaá ʻo hiki ki Tūpai koeʻuhí ko e ngāué, mo ʻeku meimei ongoʻi tuēnoa maʻu pē. ʻI hoku fonuá, pea ʻi hoku koló, ʻoku fefakaleaʻaki ʻa e kakaí ʻi he halá. ʻOku mau feʻilongaki. ʻOku mau fetokoniʻaki. Naʻe tokolahi hoku ngaahi kaungāmeʻa mo e fāmili naʻa mau siasi fakataha.

Ka ʻoku ʻikai pehē ia ʻi heni. ʻOku ou nofo ʻi ha anga fakafonua ʻoku mātuʻaki kehe ʻaupito, ʻi ha kolo lahi pea ʻoku ʻākilotoa au ʻe ha kakai ʻoku femoʻuekina he ngāué. Pea neongo ʻoku ou ʻalu ki hoku uōtí mo feinga ke maheni mo ha kakai lalahi kei talavou kehe pea mo e kāingalotu ʻo e uōtí, ka ʻoku hanga ʻe he femoʻuekina ʻo ʻemau taimi ngāué ʻo ʻai ke ʻikai ke mau meimei lava ʻo fesiofaki ka ʻi he ngaahi houa siʻi pē ʻoku mau fakaʻaongaʻi ke ʻalu ai ki he lotú he uike takitahá.

ʻOku lahi mo fakaʻofoʻofa ʻa Tūpai, pea ʻoku ou houngaʻia ke u ʻi heni. Ka ʻe lava pē ke fakamafasia ia, tautautefito ki he taimi ʻokú te taʻelata aí. ʻOku koloaʻia ʻa e kakaí ʻi heni pea ʻoku hangē ʻoku nau ʻosi fiemālie pē ʻi heʻenau moʻuí. Neongo ia, ka ʻi heʻeku nofo ko ʻeni ʻi he lotolotonga ʻo e ngaahi meʻa matamataleleí mo e ngaahi fale fakaʻofoʻofá, ʻoku ou faʻa fifili ʻi he taimi ʻe niʻihi:

Ko e hā ʻeku meʻa ʻoku fai ki heʻeku moʻuí? Ko e feituʻu totonu nai ʻeni kiate aú?

Ko Hono Toe ʻIloʻi ʻOkú Te Kau Maí

Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻEletā D. Toti Kulisitofasoni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻo pehē “ʻoku mahuʻinga ʻa e ongo ʻo e kau maí ki heʻetau moʻui lelei fakatuʻasinó, fakaeʻatamaí mo fakalaumālié.”1 Naʻe teʻeki ai ke u fakatokangaʻi ʻa e mahuʻinga ʻo e ongoʻi kau mai ko iá kae tālunga mo e ʻikai ke u toe ongoʻi moʻoni ia—ʻi he lotú pea ʻi ha toe feituʻu peé.

Te u maʻu fēfē nai ia he taimi ní, ʻi heʻeku mamaʻo mei he tokotaha kotoa pē ʻoku ou ʻofa aí?

ʻI he fakalau ʻa e taimí, naʻe kamata ke u fakatokangaʻi ʻa hono “mahuʻinga ʻo Sīsū Kalaisi ki he kau maí.”2

Neongo ʻeku kei ʻofa ki hoku ngaahi kaungāmeʻá mo e fāmilí, ka naʻe kamata ke u fakatokangaʻi naʻe ʻikai ke u mavahe mei he taha kotoa ʻi heʻeku moʻuí ʻi he taimi naʻá ku hiki aí—naʻá ku kei maʻu pē ha Fakamoʻui mo ha Tamai Hēvani ʻofa ʻokú Na finangalo maʻu pē ke kei fetuʻutaki mo au.

Ko ia naʻá ku kamata leva ke fai ʻa e meʻa te u lavá ke fetuʻutaki lelei ange ai mo Kinaua ʻi he ʻaho kotoa pē. Naʻe kamata ke u fanongo ki he ʻū fakamatala fakaako ʻi he ʻinitanetí (podcasts) ʻo e Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Aú ʻi he taimi naʻá ku ʻalu ai ʻo lele fakamālohisinó. Naʻá ku tui ʻeku meʻa-fanongo fasí ʻi he ngāué ʻo fanongo ki he folofolá lolotonga ʻeku fakakakato ha ngaahi ngāué.

Ko e mahuʻinga tahá, naʻá ku ʻilo ʻa e meʻafoaki fakaofo ko ia ʻo ʻete malava ke lotu fakahangatonu ki he Tamai Hēvaní. ʻOku ou fakataufolofola maʻu pē pea mo faʻa fakakaukau lahi ange kiate Ia ʻi ha toe taimi kimuʻa. ʻI he taimi ʻoku ou ongoʻi taʻelata aí, ʻoku ou lotu pea ongoʻi ʻEne fakafiemālié. ʻI he taimi ʻoku ou taipeʻi ai ha ʻīmeili mo feinga ke kātakiʻi hoku kaungā-ngāué, ʻoku ou lotu ʻo kolea ʻEne tokoní.

ʻOku ou saiʻia ʻi he lea ʻa Palesiteni Tōmasi S. Monisoni (1927–2018) fekauʻaki mo e lotú: “Kiate kimoutolu … ʻoku mou fefaʻuhi mo e ngaahi ʻahiʻahí mo e faingataʻá, ʻo tatau pē pe ʻoku lahi pe siʻisiʻi, ko e lotú ko e maʻuʻanga ivi fakalaumālié ia; ko e paasipooti ia ki he nongá. Ko e lotú ʻa e founga ʻoku tau lava ʻo hū ai ki heʻetau Tamai Hēvani ʻofá. Fakataufolofola kiate Ia ʻi he lotu peá ke fakafanongo leva ki he talí. ʻOku hoko mai ʻa e maná ʻo fakafou ʻi he lotú.”3

ʻI heʻeku fakaʻatā ha taimi Maʻanaua ʻi heʻeku moʻuí, ʻo tautautefito ʻi he lotu-fakamātoató, ʻoku kamata leva ke u fakatokangaʻi neongo naʻe ʻikai ʻākilotoa au ʻe hoku kakaí mo hoku anga fakafonuá, ka ʻoku kei lava pē ke ʻākilotoa au ʻe he Laumālié peá u ongoʻi ʻa e ʻofa ʻa e ʻOtuá.

Te Tau Kei Lava Pē ʻo Fehokotaki Maʻu Pē

ʻOku kei faingataʻa pē ʻa e meʻa kotoa, ka ʻoku ou ʻamanaki lelei ki he kahaʻú. Pea kuó u tui ki he meʻa naʻe akoʻi ʻe Brother Militoni Kamākoú, ko e Tokoni ʻUluaki ʻi he Kau Palesitenisī Lahi ʻo e Lautohi Faka-Sāpaté: “ʻOku moʻui ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí ʻi he ʻahó ni. ʻE lava ke Ne kau mai mo tokonia fakaʻaho kitautolu ʻi heʻetau moʻuí. Ko e fakalelei Ia ki heʻetau ngaahi palopalemá, ka kuo pau ke tau tokanga taha mo sio kiate Ia.”4

ʻOku ou kei taʻelata pē he taimi ʻe niʻihi, ka ʻoku ou ʻiloʻi te u lava maʻu pē, maʻu ai pē ʻo lotu ki heʻeku Tamai Hēvaní mo maʻu ʻa e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí.

Te u lava ʻo lotu, [ʻo tatau ai pē] pe ʻoku ou tuʻu pe tūʻulutui, pe toko taha pe ʻi ha kulupu.

Te u lava ʻo tautapa ki he Tamai Hēvaní.

Te u lava ʻo fai ha fakamālō.

Te u lava ʻo kolea ha fakahinohino mo ha maluʻi.

Pea ʻoku ou ʻiloʻi ko ha ʻofefine au ʻo ha Tamai Hēvani ʻofa, pea ʻoku ou kau maʻu pē mo Ia ʻo fakafou ʻi heʻeku vā fetuʻutaki fakafuakavá. ʻI Heʻene fakahinohinó, te u lava ʻo ongoʻi falala ai ʻoku ou ʻi he feituʻu totonú, ʻo fakahoko ʻa e meʻa ʻokú Ne finangalo ke u faí.