Liahona
ʻOkú Ke Kau
Māʻasi 2024


“ʻOkú Ke Kau,” Liahona, Māʻasi 2024.

Kakai Lalahi Kei Talavoú

ʻOkú Ke Kau

Te tau lava ʻo maʻu ʻa e ongoʻi ʻoku tau kau aí ʻi heʻetau fakatupulaki ha fetuʻutaki mahuʻinga mo e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisí.

ʻĪmisi
Ko e ʻOtua ko e Tamaí mo Sīsū Kalaisi ʻoku fakamafao Hona toʻokupú ke talitali ʻa e kakai ʻi Hona ʻaó

Toʻo mei he Ngaahi Tuʻunga ʻo e Nāunaú, tā ʻa Annie Henrie Nader

Naʻe fanauʻi kitautolu takitaha mo ha fiemaʻu fakanatula ke kau mai. ʻOku fakanatula pē ke tau fakaʻamua ʻa e kau ko iá ʻi heʻetau feohi mo hotau ngaahi fāmilí, kaungāmeʻá, kaungā-ngāué, uōtí mo e kakai kehe ʻi heʻetau moʻuí. ʻOku hangē ʻoku maʻu ʻe hotau lotó ʻa e ngaahi fakaʻānaua fakalangi ko ʻeni ke kau moʻoni mo tuʻuloá.

Naʻá ke hoko koe mo au—pea ʻoku kei pehē pē—ko ha konga ʻo ha fāmili taʻengata mo ʻetau Tamai Hēvaní, kimuʻa ia pea tau toki omi ki māmaní. ʻOku fakamatalaʻi kitautolu ʻe he folofolá ko ha “kau muli mo e kau ʻāunofo … ʻi he māmaní” (Hepelū 11:13; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 45:13). ʻI heʻetau mavahe mei hotau ʻapi fakalangí pea omi ki ha māmani fonu puputuʻu, taʻelata, mo e loto-mamahí, te tau lava ʻo ongoʻi hangē ha kau ʻauheé, ʻo fakaʻānaua ki hotau ʻapi mo e ngaahi feohi taʻengatá.

Kapau kuó ke ongoʻi ha kiʻi taʻelata koeʻuhí ko hēvani, mahalo koeʻuhí he ko hotau ʻapí mo hotau tuʻunga moʻoní ʻoku fekauʻaki ia mo ʻetau Tamai Hēvaní mo e Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí. Ko e ʻuhinga ia ʻoku fuʻu mahuʻinga ai ke ʻi ai ha fehokotaki mālohi mo Kinauá. Ko e taimi ʻoku tau fehokotaki ai mo Kinaua ʻi hotau vā fakafuakavá, te tau maʻu ʻa e ʻuhinga moʻoni ʻo e kau maí ʻoku fakaʻamua ʻe hotau laumālié.

Ko Hotau Vā Fetuʻutaki Fakafuakava mo e ʻOtuá

ʻOku hāsino ʻi heʻetau tōʻongá mo ʻetau fakakaukaú ʻa e vā fetuʻutaki ʻoku tau fakamahuʻingaʻí. Ko e meʻa tatau pē ʻoku moʻoni ʻi hotau vā fetuʻutaki fakafuakava mo ʻetau Tamai Hēvaní mo e Fakamoʻuí.

Ko e taimi ʻoku tau fakamahuʻingaʻi ai hotau vā fetuʻutaki fakafuakava mo e ʻOtuá, ʻoku liliu ʻa e meʻa kotoa. ʻOku ʻikai tākiekina kitautolu ʻe māmani, ka ʻokú Ne tākiekina kitautolu pea tau hoko ʻo tatau ange mo Ia. ʻOku kamata ke ʻuhingamālie ange ʻetau moʻuí pea pau mo mālohi fakalaumālie. Fakafokifā pē, kuo fakalaka ʻa e “kau maí” ʻi he mahuʻinga fakamatelie ʻo e meʻa ʻoku tau pehē ko e ʻuhinga ʻo e “kau maí.”

Ko e taimi ʻoku fakamuʻomuʻa ai ʻa e vā fetuʻutaki fuakava mo e ʻOtuá, ʻoku mole ʻa e mālohi ʻo e ngaahi fakahohaʻa taʻeʻaonga ʻo e māmaní pea tau maʻu ha nonga fakafoʻituitui mo e kau moʻoni maí. ʻI ha māmani ʻoku ʻikai ke ne faʻa foaki taʻetotongi ha meʻá, ʻoku foaki mai ʻe heʻetau Tamai Hēvani ʻofá ʻEne ngaahi tāpuaki ʻo e fuakavá neongo pe ko e hā hotau tuʻunga ʻi he māmaní (vakai, 2 Nīfai 9:50–51).

Naʻe akoʻi lelei ʻe Palesiteni Nalesoni, “ko ʻetau fakahoko pē ha fuakava mo e ʻOtuá, ʻoku tau mavahe leva mei he tuʻu tauʻatāiná ʻo taʻengata. He ʻikai liʻaki ʻe he ʻOtuá Hono vā fetuʻutaki mo kinautolu kuo nau fokotuʻu ha faʻahinga vā fetuʻutaki pehē mo Iá. Ko hono moʻoní, ko kinautolu kotoa pē kuo nau fai ha fuakava mo e ʻOtuá, ʻoku nau lava ʻo maʻu ha faʻahinga ʻofa mo ha ʻaloʻofa makehe.”1

Ko kitautolu ʻoku tau fakapapauʻi pe ʻoku ʻi ai haʻatau fetuʻutaki vāofi mo e ʻOtuá—ʻokú Ne ʻafioʻi maʻu pē kitautolu, ka kuo pau ke tau fili ke tau tauhi maʻu pē kiate Ia. Pea ko e fili fakalangi ko iá ʻoku fakatou fakaivia mo fakatauʻatāina! ʻOku fakatauʻatāinaʻi kitautolu ʻe he fili ko ʻení mei he ngaahi fakakaukau hala ki hotau tuʻungá pea mo e ngaahi haʻi fakangatangata ʻo e ngaahi ʻamanaki ʻa e māmaní.

Pea ko e taimi ʻoku tau ʻilo ai ʻoku tau kau mo ʻetau Tamai Hēvaní, te tau toki lava leva ʻo vakai ki tuʻa ʻo mamata ki he niʻihi kehé ʻo hangē ko ia ʻokú Ne fakahokó. Ko e taimi ʻoku mahino ai kiate au ʻa ʻEne ongo fekauʻaki mo aú, ʻoku mahino lelei ange leva kiate au ʻa ʻEne ongo fekauʻaki mo koé, pea ʻoku mālohi ange ʻa hoku ivi malavá mo ʻeku loto-holi ke tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé.

ʻĪmisi
Temipale Nāvuú ʻi he tō ʻa e laʻaá

Tā fakatātaaʻi ʻo e Temipale Nāvuú ʻi he tō ʻa e laʻaá, ʻe Max D. Weaver

ʻOku Fakaʻatā ʻe he Ngaahi Fuakavá ʻa e Ngaahi Tāpuakí

ʻOku finangalo ʻa e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi ke tau fai ha ngaahi fuakava mo Kinaua ka Na lava ʻo tāpuakiʻi kitautolu ʻi he ngaahi founga ʻoku tau fiemaʻú pea mo liliu kitautolu ʻi ha ngaahi founga te tau lava ai ʻo foki ki Hona ʻaó.

ʻOku ou fie fakaafeʻi kimoutolu ke mou toutou ō ki he fale ʻo e ʻEikí, ʻi he lahi taha te mou lavá. ʻI heʻeku tukupā ke toutou ʻalu maʻu pē mo loto-ʻakí, ʻoku ou maʻu ha fakafiemālie mei he māmaní, pea ʻoku tupulaki ʻeku ngaahi fakakaukaú mo hoku natulá.

ʻI heʻetau tauhi ʻetau ngaahi fuakavá, ʻoku tau maʻu leva ʻa e mālohi ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻa ē ʻokú ne fakaava ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo e Fakalelei ʻa e Fakamoʻuí ʻi heʻetau moʻuí. ʻOku kau ʻi he ngaahi tāpuaki ko iá ʻa e fakamoʻuí, fakahinohinó, maluʻí, tokoní, iví, nongá, fakakaukau totonú, mo e fiefiá. ʻOku finangalo ʻa e Tamai Hēvaní ke tāpuakiʻi kitautolu ʻaki ʻa e ngaahi meʻá ni kotoa ʻo fakafou ʻi hotau vā fetuʻutaki fakafuakavá.

Kapau kuo teʻeki ai ke ke maʻu ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo e temipalé, ʻoku ou fakaafeʻi koe ke ke ako ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo e temipalé, mālohi ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, ngaahi fuakavá, mo e meʻa ʻoku finangalo ʻa e ʻOtuá ke ke maʻú. ʻOua te ke tatali ke toki maʻu ʻEne fakafiemālié, Hono mālohí, mo ʻEne tokoni ʻofá.

Kuo pehē ʻe Palesiteni Nalesoni:

“Te u tapou atu ke ʻoua te ke tatali kae ʻoua kuó ke mali ka ke toki maʻu ʻenitaumeni ʻi he fale ʻo e ʻEikí. Kamata he taimí ni ke ke ako mo aʻusia e ʻuhinga ʻo e fakamahafu ʻaki ʻa e mālohi ʻo e lakanga fakataulaʻeikí.

“Pea kiate kimoutolu kotoa kuo mou fai e ngaahi fuakava fakatemipalé, ʻoku ou kōlenga atu ke mou feinga—ʻi he faʻa lotu pea maʻu ai pē—ke mahino ʻa e ngaahi fuakava mo e ngaahi ouau fakatemipalé. ʻE ava ʻa e ngaahi matapā fakalaumālié. Te ke ʻilo ʻa e founga ke fakaava ai ʻa e veili ʻi he vahaʻa ʻo langi mo māmaní, founga ʻo e kole ki he kau ʻāngelo ʻa e ʻOtuá ke tauhi koé, mo e founga ke maʻu lelei ange ai ʻa e fakahinohino mei he langí. ʻE fakamālohia mo fakaivia ho tuʻunga fakalaumālié ʻi hoʻo feinga faivelenga ke fakahoko iá.”2

Ko e Kau Mai ʻo fakafou ʻi he Fakatomalá

Ko e fakatomala maʻu peé ko ha founga fakaʻofoʻofa mo mālohi ia ʻe taha ke nofo ofi ai ki he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisí. Ko e taimi lahi ʻoku tau faʻa maʻuhala ʻo pehē kapau ʻoku lahi ʻetau fakatomalá, pea tā ʻoku tau mamaʻo meiate Kinaua. Ka ko hono fehangahangaí ia!

ʻOku ʻikai ke ʻunuakiʻi koe ʻe he fakatomalá ke mamaʻo ange meiate Kinaua—ʻokú ne ʻomi koe ke ke ofi ange kiate Kinaua!

Te ke lava ʻo kau lahi ange mo fetuʻutaki lahi ange mo Kinaua ʻo fakafou ʻi hoʻo ngaahi feinga ke tafoki kiate Kinaua ke maʻu ha tokoni pea mo maʻu ha fakamolemolé.

ʻE lava ke tau takitaha ongoʻi mamaʻo ange mei he haohaoá ʻi he meʻa ʻoku tau loto ki aí, ka ʻoku ʻikai ke u tui ʻoku tokanga ʻa e Tamai Hēvaní ki he meʻa ko iá ʻo hangē ko ʻEne tokanga ki heʻetau holi mo e feinga ke toe ʻahiʻahi peé. ʻOkú Ne ʻofa ʻiate kitautolu, ʻokú Ne ʻafioʻi e feituʻu ʻoku tau huʻu ki aí, pea te Ne tataki kitautolu ʻi he ʻofa.

ʻOku fiemaʻu ʻa e tuʻunga vaivaingofuá ke fakamoʻoniʻi hotau ngaahi vaivaí mo e ngaahi fehalākí, ka ʻi heʻetau fakatomalá, ʻoku tau fakaafeʻi ai ʻa e Tamai Hēvaní ke takaofi ki hotau tafaʻaki vaivai ko iá. ʻI he tuʻunga ko iá ʻoku fakaʻatā ai Ia ke Ne fakaaʻu mai ʻEne ʻofa maʻongoʻongá kiate kitautolu pea foaki ʻa e fakamoʻui, fakamolemole, mo e malu ʻoku tau fiemaʻú. ʻOku makatuʻunga ʻi he fetuʻutaki ko ʻeni mo e ʻOtuá ʻa ʻetau fakatupulaki ʻa e falalá pea maʻu mo e fakalotolahi pea kau moʻoni maí.

ʻĪmisi
ko e Fakatupú

Ko e Fakatupú, tā fakatātaaʻi ʻe Annie Henrie Nader

Ko e Fekumi ki ha Fakakaukau Māʻolunga Angé

ʻE lava ke tokoni ʻetau fakakaukaú ki heʻetau ongoʻi kau mai ki he Siasi ʻo e ʻEikí. Te tau lava ʻo fili ʻa e fakakaukau ʻe lava ke tokoni ʻetau ngāue pē ʻatautolú ki hotau uōtí, ki heʻetau Fineʻofá, pe ko ʻetau kōlomu ʻo e kaumātuʻá ke hoko ko ha feituʻu ʻo e ʻofa ke kau ki aí. ʻOku fakatupulaki ʻe he feinga ko ia ke tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé ke nau kau maí ʻa ʻetau ongoʻi ʻoku tau kau maí.

Koeʻuhí ko e fānau koe ʻa e ʻOtuá, ʻokú ke kau mai—tatau ai pē pe ko e hā ʻa e fakakaukau atu ʻa e kakai kehé pe ko hoʻo fakakaukau kiate koé. ʻOku fakataumuʻa ʻa e palani ʻa e Tamaí ki he fiefiá maʻau, pea ʻoku ʻi ai haʻo tufakanga mahuʻinga ke fakahoko ia. ʻOku mou takitaha maʻu ha ivi ke tokoni makehe mo kau ki he puleʻanga ʻo e ʻOtuá, tatau ai pē pe ko e hā ho tuʻunga fakamalí, fakaakó, pe puipuituʻá.

Ko ha foʻi fakakaukau kuo toutou haʻu ki hoku ʻatamaí ko e ngaahi kupuʻi lea “kau taautaha kei talavoú,” “kakai lalahi kei talavoú,” mo e “kakai lalahi tāutahá” ʻoku ʻikai ko hoʻomou tuʻunga moʻoní ia. Ko ha ngaahi foʻi lea fakasitetisitika ia ʻoku tokoni ke fakamatalaʻi ʻa e taʻu motuʻá mo e tuʻunga fakamalí, ka ʻoku ʻikai ko ha fakamatala feʻunga ia ʻo e tuʻunga, taumuʻa, pea mo e ivi malava moʻoni ʻoku taʻengatá.

ʻE lava ke fakangatangata ʻe he fakahingohingoá pe fakafehoanakí ʻa e founga ʻoku tau vakai ai kiate kitautolú mo hotau mahuʻingá pea mo hotau tuʻunga te tau lava ʻo aʻusia ʻi he puleʻanga ʻo e ʻOtuá. Ko hono moʻoní, ko e mēmipa kimoutolu ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. Kuo mou fai ha ngaahi fuakava mo e ʻOtuá. ʻOku lava ke mou maʻu ʻa e mālohi ʻo Hono lakanga fakataulaʻeikí. Ko ha mēmipa koe ʻo e Fineʻofá pe kōlomu ʻo e kaumātuʻá. Ko koé, hHangē ko e akonaki ʻa Palesiteni Nalesoní, ko ha fānau koe ʻa e ʻOtuá, ko ha fānau ʻo e fuakava, mo ha ākonga ʻa Sīsū Kalaisi. Ko e meʻa ia ʻoku ʻuluaki mo muʻomuʻa taha kiate koé, pea ko e meʻa ia te ne “tataki koe ki he moʻui taʻengata ʻi he puleʻanga fakasilesitiale ʻo e ʻOtuá.”3

Naʻe fakafoki mai ʻa e ongoongoleleí ʻi ha palōfita kei talavou—ko Siosefa Sāmita. Ko ha foʻi fakakaukau mahuʻinga ia ke fakalaulaulotoa. Naʻe tuku ʻe he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi ʻEna falalá ki he Palōfitá mo hono kaungā-ngāué ʻi he toʻu ko iá ke fakafoki mai ʻa e Siasí. ʻOku falala atu foki ʻa e ʻOtuá ke ke hoko ko ha konga ʻo e ngāue maʻongoʻongá ni ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní.

Kapau ʻokú ke fie ʻilo pe ko hai koe pea ʻoku ʻofaʻi mo fakamahuʻingaʻi nai koe, fehuʻi ki hoʻo Tamai ʻi Hēvaní. Te Ne fakahā atu maʻu pē ʻa e moʻoni fekauʻaki mo koé. Te Ne tokoni atu ke ke vakai kiate koe ʻo hangē ko ʻEne ʻafioʻi koé—ʻi he ivi mo e ʻofa faufaua. Te Ne lava ʻo tataki koe ki ha ngaahi faingamālie mo ha tupulaki maʻongoʻonga he ʻikai ke ke mafakakaukaua!

Fakatauange ke tau maʻu kotoa ha mata ke mamata ki he niʻihi kehé mo kitautolu, ʻo ʻikai ʻi he tuʻunga ʻo e taʻu motuʻá pe tuʻunga fakamalí kae fakafou ʻi he sioʻata ʻo ha kakai tauhi fuakava, ko e kaungā ākonga ʻa Sīsū Kalaisi, ko e ngaahi kaungāmeʻa, ngaahi tuongaʻane mo e tokoua, mo e ngaahi foha mo e ngaahi ʻofefine ʻo e ʻOtuá. Pea ʻi he ngaahi tufakanga mo e ngaahi fetuʻutaki taʻengata ko iá, te tau maʻu ai ʻa e ongo māʻolunga mo moʻoni taha ʻo e kau maí.