Liahona
Ko e Hā ʻa e Meʻa Naʻe Hoko ʻi he Kuonga ʻo ʻĪsaiá?
Māʻasi 2024


“Ko e Hā e Meʻa Naʻe Hoko ʻi he Kuonga ʻo ʻĪsaiá?,” Liahona, Māʻasi 2024.

Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au

2 Nīfai 11–19

Ko e Hā ʻa e Meʻa Naʻe Hoko ʻi he Kuonga ʻo ʻĪsaiá?

ʻĪmisi
mape ʻoku hā ai e ngaahi feituʻu ʻi he kuonga ʻo ʻĪsaiá

Naʻe ongoʻi ʻe Nīfai naʻe ueʻi ia ke ne vahevahe ha konga lahi ʻo e ngaahi lea ʻa e palōfita ko ʻĪsaiá. ʻE lava ke tokoni atu ʻa e mahino e tuʻunga fakasiokālafi mo fakapolitikale ʻi he ngaahi kikite ʻa ʻĪsaiá ke ke muimui ʻi he ngaahi fakaʻilonga naʻá ne fakaʻaongaʻi ke kikite fekauʻaki mo hono kuongá pea mo hotau kuongá.

ʻOku fakahaaʻi ʻe he mape ko ʻení ʻa e ngaahi puleʻanga ʻi he kuonga ʻo ʻĪsaiá. Te ke lava ʻo fakaʻaongaʻi ia ke muimuiʻi hono fakaʻaongaʻi ʻe Nīfai ʻa e ngaahi lea ʻa ʻĪsaiá. ʻE lava ke lave ʻa ʻĪsaia ki ha feituʻu ʻi ha ngaahi founga kehekehe: ʻaki hono hingoá, kolomuʻá, tefitoʻi hako ʻo ʻIsilelí, taki fakapolitikalé, pe ko ha ngaahi fakaʻilonga kehe. Vakaiʻi ʻa e ngaahi futinouti ʻi he folofolá ke maʻu ha ʻilo lahi ange.

1. Sīlia

  • Kolomuʻá: Tāmasikusi

  • Tokoni ki ʻIsileli ʻi hono ʻohofi ʻo Siutá ʻi he ʻikai ke nau kau mo kinautolu ke tauʻi ʻa ʻAsīliá

  • Takí: Lēsini (vakai, 2 Nīfai 17:1, 4, 8)

2. ʻIsileli

  • Puleʻanga he Tokelaú

  • Kolomuʻá: Samēlia

  • Tefitoʻi hakó: ʻIfalemi (vakai, 2 Nīfai 17:8–9) pe ko e “faʻahinga kuo molé”

  • Takí: Peka, foha ʻo Lemaliá (vakai, 2 Nīfai 17:1, 4, 9)

3. Siuta

4. ʻAsīlia

  • Mālohi fakakautau ʻi he kuonga ʻo ʻĪsaiá

  • Ikunaʻi ʻa Sīlia, ʻIsileli, pea aʻu ki Siuta kotoa tuku kehe pē ʻa Selusalema

  • Fakamoveteveteʻi ʻa e faʻahinga ʻe hongofulú

  • Ikunaʻi kimui ange ʻe Pāpilone

  • Fakataipe ʻo e hīkisiá pea mo hono fakaʻauha ʻo e kau faiangahalá ʻi he Hāʻele ʻAnga Uá (vakai, 2 Nīfai 20)

5. Pāpilone

  • Ikunaʻi ʻa ʻAsīlia mo Siuta

  • Tuli ʻa e kakai Siú mei Selusalema

  • Fakataipe ʻo e māmaní mo ʻene faiangahalá