Liahona
Ko ʻEtau Konifelenisi Lahí ʻTōʻongá mo e Leá’
Māʻasi 2024


Fakaʻilekitulōnika Pē

Ko ʻEtau Konifelenisi Lahí ʻTōʻongá mo e Leá’

Toʻo mei he Sarah Jane Weaver, “Episode 24: Elder Bednar Shares His Pattern for Studying General Conference Messages,” Church News (podcast), 30, Māʻasi 2021, thechurchnews.com.

ʻI heʻetau fanongo, mamata, mo lau ʻa e ngaahi pōpoaki ʻo e konifelenisi lahí, ʻoku faleʻi kitautolu ʻe ʻEletā Petinā ke tau kumi ʻa e tokāteline ʻoku akoʻí, ngaahi fakaafe ʻoku ʻomaí, pea mo e ngaahi tāpuaki kuo talaʻofa maí.

ʻĪmisi
ko ha fefine ʻoku mamata ʻi he konifelenisi lahí ʻi ha tablet

Naʻe tapou ʻa Palesiteni Hāloti B. Lī (1899–1973) ki he kāingalotu ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ke ʻai ʻa e ngaahi pōpoaki o e konifelenisi lahí “ke hoko ia ko e faifakahinohino ki heʻenau tōʻongá mo e leá ʻi he māhina ʻe ono ka hokó.” Naʻá ne pehē, “Ko e ngaahi meʻa mahuʻinga ʻeni ʻoku ʻafioʻi ʻe he ʻEikí ʻoku feʻunga ke fakahaaʻi ki he kakaí ni ʻi he ʻahó ni”1

Hangē pē ko hono fakamamafaʻi ʻe Palesiteni Sipenisā W, Kimipolo (1895–1985), ʻa e mahuʻinga ʻo e fakafanongo mo ako ʻa e ngaahi pōpoaki ʻo e konifelenisi lahí. Naʻá ne akonaki ʻo pehē, “ʻOku totonu ke ʻoua naʻa toe ʻi ai ha tohi makehe mei he ngaahi folofola kuo fakangofua ʻe he Siasí ʻe toe mahuʻinga ange ke tuku ʻi hoʻo tukuʻanga tohí ʻi he laipeli fakatāutahá.”2

ʻI he fakaʻosinga ʻo e konifelenisi lahi ʻo ʻOkatopa 1977, naʻe pehē ai ʻe Palesiteni Kimipolo: “Ko ha konifelenisi lahi ʻeni pea ʻi hono fakahoko ʻa e ngaahi malanga fakaʻofoʻofa takitaha ko ʻení, kuó u fakafanongo tokanga lahi ki ai, peá u fakapapauʻi ʻi hoku ʻatamaí te u foki ki ʻapi ʻo hoko ko ha tangata lelei ange ʻi ha toe taimi kimuʻa. … ʻOku ou tapou atu ke mou fakakaukau lahi ʻi hoʻomou foki ki ʻapi mei he konifelenisi ko ʻení pea mou toe fakakaukau ki he ngaahi meʻa kuo mou fakatokangaʻí.”3

ʻI heʻeku ʻiloʻi naʻa mo e Kau Palesiteni ʻo e Siasí naʻa nau ako mei he ngaahi pōpoaki naʻe vahevahe ʻi he konifelenisi lahí, naʻe ongo moʻoni kiate au ʻi heʻeku kei talavoú. ʻI heʻeku kamata ke muimui ki heʻenau faleʻí, naʻá ku ʻilo ai ha ngaahi meʻa ʻe tolu:

1. ʻOku fakamamafaʻi ʻe he kau taki ʻo e Siasí ʻa e ngaahi tefitoʻi tokāteline mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻi heʻenau pōpoakí.

2. ʻOku meimei ke kau maʻu pē ʻi heʻenau pōpoakí ha ngaahi fakaafe ke ngāue ʻo felāveʻi mo e tokāteline pe ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻoku akoʻí.

3. Fakatatau mo e fakaafé, ʻoku ʻomi ʻe he kau taki ʻo e Siasí ha ngaahi tāpuaki kuo talaʻofa mai.

Naʻá ku fokotuʻu ha sīpinga ʻo e tā ha kōlomu ʻe tolu ʻi ha laʻipepa. Naʻá ku feinga leva ke ʻiloʻi mo fakamatalaʻi fakanounou ʻa e tokāteliné, ngaahi fakaafé, pea mo e ngaahi tāpuaki kuo talaʻofa mai ʻi he ngaahi pōpoaki ʻo e konifelenisi lahí. Ko hono moʻoní, naʻe hoko ia ko ʻeku tōʻonga mo e lea ʻi he māhina ʻe ono naʻe hokó.

Ko e Mahuʻinga ʻo e Fakaafé

Kapau ʻoku fekumi totonu ʻa e kakaí ki he meʻafoaki fakalaumālie ʻo e tui ki he ʻEikí, ʻoku fiemaʻu ke nau ngāue ʻo fakatatau mo ʻEne ngaahi akonakí. ʻOku mahuʻinga ʻa e ngaahi fakaafé koeʻuhí ko e tui ki he Fakamoʻuí ko ha tefitoʻi moʻoni ia ʻo e ngāue mo e mālohi. Pea ʻi heʻeku hoko ko ʻEne tamaioʻeikí, ʻoku ou fāifeinga ke fakahoko ha ngaahi fakaafe ʻe lava ʻo tokoni ki he kakaí ke fakamālohia ʻenau tui mo e līʻoa kiate Iá.

ʻOku lahi ha ngaahi taimi ʻi heʻetau ngāue ʻi he Siasí ʻoku tau lea ʻaki ha ngaahi meʻa hangē ko e,“ʻOku ou fakatukupaaʻi kimoutolu ke mou fai ʻa e X.” Ka ʻoku ʻikai ke u maʻu ʻa e faʻahinga lea peheé ʻi he ngāue ʻa e Fakamoʻuí, ʻi he folofolá, pe ʻi he ngaahi akonaki ʻa e kau taki ʻo e Siasí. Naʻe fai ia ʻe he Fakamoʻuí, pea ʻoku totonu ke hanga ʻe he kau taki ʻo e Siasí ʻo fakaafeʻi, fakataueleʻi, fakalotolahiʻi, mo palōmesi mai ha ngaahi tāpuaki—ko ha founga faka-Kalaisi ange ia ki hono tokoniʻi ʻo e fakafoʻituituí mo e ngaahi fāmilí.

ʻI he hoko ʻa Palesiteni Tāleni H. ʻOakesi ko e mēmipa ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, naʻá ne fai ha fakaafe mahuʻinga ʻi ha pōpoaki ki he kau maʻu Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné. Naʻá ne vahevahe ha sīpinga ʻo e tefitoʻi moʻoni ʻo e ʻikai ke fakahohaʻá. Naʻá ne pehē, “Ko e tefitoʻi moʻoni ʻoku ou fokotuʻu atu ke puleʻi ʻaki ʻa kinautolu ʻoku ngāue ʻi he sākalamēnití—ʻo tatau ai pē pe ko hono teuteuʻi, tāpuakiʻi, pe tufaki—ʻoku ʻikai totonu ke nau fai ha meʻa te ne tohoakiʻi ha mēmipa mei heʻene moihuú mo fakafoʻou ʻene ngaahi fuakavá.”4

Mahalo ʻe fehuʻi ʻe ha taha maʻu Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒlone kiate ia, “Sai, ko e hā ʻa e vala ʻoku totonu ke u tui ʻi he taimi ʻoku ou kau ai ʻi he ouau ʻo e sākalamēnití?” Kapau ʻoku mahino ki ha talavou ʻa e tefitoʻi moʻoni faingofua ko ʻení, he ʻikai te ne feinga ke ne fai ha “fakamatala” fakatāutaha ʻaki hono valá pe fakafōtungá. Ka, te ne feinga ke ʻoua naʻá ne fakafeʻatungiaʻi pe tohoakiʻi e tokanga ʻa e kakaí ʻi hono fakafoʻou ʻenau ngaahi fuakavá ʻi he ouau ʻo e sākalamēnití—pe ʻi ha toe ouau kehe.

Naʻe toe pehē ʻe Palesiteni ʻOakesi, “He ʻikai ke u fokotuʻu atu ha ngaahi tuʻutuʻuni fakaikiiki.”5 Kiate au, ko ha fakaafe ia ki he kau maʻu lakanga fakataulaʻeiki kotoa pē ke nau fakakaukau ki he founga ʻe lava ke iku ai ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení ki ha founga māʻolunga mo māʻoniʻoni ange ki hono fakahoko ʻa e ngaahi fatongia ʻo e lakanga fakataulaʻeikí.

Naʻe fakahoko ʻe Lāsolo M. Nalesoni ha fakaafe tatau ʻi he konifelenisi lahi ʻo ʻEpeleli 2015, ʻi heʻene akoʻi kitautolu “ʻoku fakafiefia ʻa e ʻaho Sāpaté.”6 Naʻá ne pehē, “ʻOku tau fakaʻapaʻapaʻi fēfē nai ʻa e ʻaho Sāpaté? ʻI hoku ngaahi taʻu kei talavou siʻi angé, naʻá ku ako ai ki ha ngāue ʻa ha kakai kehe ʻa ia naʻa nau fakatahaʻi ha ngaahi lisi ʻo e ngaahi meʻa ke fai pea mo ha ngaahi meʻa ke ʻoua ʻe fai ʻi he ʻaho Sāpaté. Naʻá ku toki ako kimui ange mei he folofolá ʻoku hoko hoku ʻulungāngá mo ʻeku fakakaukau ʻi he Sāpaté ko ha fakaʻilonga ʻi hoku vā mo ʻeku Tamai Hēvaní [vakai, ʻEkesōtosi 31:13; ʻIsikeli 20:12, 20]. ʻI he mahino ko iá, ʻoku ʻikai ke u toe fiemaʻu ʻa e ngaahi lisi ʻo e ngaahi meʻa ke fai pe ʻoua ʻe faí. Ko e taimi kuo pau ai ke u fai ha fili pe tuʻutuʻuni pe ʻoku taau ʻa e ʻekitivitī ko iá pe ʻikai mo e Sāpaté, ʻoku ou fehuʻi pē kiate au, ʻKo e hā ʻa e fakaʻilonga ʻoku ou fie foaki ki he ʻOtuá?’ Naʻe fakamahinoʻi ʻaupito ʻe he fehuʻí ni ʻeku ngaahi fili kau ki he ʻaho Sāpaté.”7

ʻI he fehuʻi ʻa Palesiteni Nalesoní mo e sīpinga ʻa Palesiteni ʻOakesí, te tau lava ai ʻo ʻiloʻi ʻa e ngaahi fakaafe ke ngāueʻí. Pea ʻi heʻetau ngāueʻí, ʻoku muiaki mai maʻu pē ha ngaahi tāpuaki fisifisimuʻa.

Ngāue pea Tāpuekina

ʻE lava ʻe he Kāingalotú ʻo fai ha ngaahi meʻa lahi ke teuteu ai ki he konifelenisi lahí. Te u fakaʻilongaʻi atu ha meʻa pē ʻe ua.

ʻUluakí, ʻoku fiemaʻu ke tau teuteu ke ngāue. ʻI heʻetau femoʻuekina ʻi he kole, kumi, mo tukitukí, ʻoku tau ngāue ʻaki ai ʻa e tui ki he Fakamoʻuí mo fakaafeʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ke hoko ko ʻetau faiako. ʻE ʻomi ʻe he Laumālié ha ngaahi fakakaukau ki hotau ʻatamaí mo e ngaahi ongo ki hotau lotó, pea ʻe akoʻi fakafoʻituitui mo fakatāutaha kitautolu ʻe he Laumālié ki he ngaahi meʻa ʻoku fiemaʻú.

ʻE faingataʻa ange hono maʻu e meʻa ʻoku tau fiemaʻú kapau ko hotau ʻatamaí, “Te u fanongo pē ki he ngaahi pōpoakí mo ʻamanaki ʻe tokoniʻi au ʻe ha meʻa.” ʻOku fiemaʻu ʻe he founga ʻo e fakahaá ʻa e femoʻuekina loto-vēkeveké kae ʻikai ko e kau noaʻia pē.

ʻOku muʻomuʻa ʻa e teuteú ʻi he ngāue leleí, pea ko e founga pau ʻe taha ke teuteu ai ki he konifelenisi lahí ko hono fakakaukauʻi ha fehuʻi pe ngaahi fehuʻi ʻi heʻetau fanongo ki he ngaahi pōpoaki ʻo e konifelenisi lahí.

Ko e ʻelemēniti hono ua ʻo e teuteú ke fakaafeʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ke hoko ko hotau takaua, ʻa ia ko e taha ia ʻo e ngaahi taumuʻa ʻo e lotú. ʻOku ʻikai hoko maʻu pē ʻa e takaua ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní koeʻuhí he kuo hilifaki ʻa e nimá ki hotau ʻulú pea kuo naʻinaʻi mai ke tau “maʻu ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní.” ʻOku fiemaʻu ke tau fai hotau fatongiá ka tau maʻu ʻa e meʻa foakí.

ʻOku tau fakaafeʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi he taimi ʻoku tau lotu fakamātoato aí mo fai ʻa e meʻa totonu ʻi he ngaahi ʻuhinga totonu. ʻOku tau fakaafeʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi heʻetau keinanga ʻi he ngaahi folofola ʻa Kalaisí ʻi he folofolá. ʻOku tau fakaafeʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi heʻetau muimui ki he faleʻi ʻoku fai mai ʻe hotau kau taki ʻi he Siasí. ʻOku fakaafeʻi ʻe he faʻahinga tui pehē ki he Fakamoʻuí ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ke hoko ko hotau takaua. Pea ʻoku ou tui ʻokú Ne finangalo lelei ke hāʻele mai ʻi he taimi ʻoku pau ai ʻetau fakaafeʻi Iá.

ʻOku fiemaʻu foki ke tau ako mo ʻiloʻi ʻoku ʻikai maʻu ʻa e ngaahi tāpuakí ʻi heʻetau moʻuí ʻi he taimi mo e founga ʻoku tau fiemaʻú. Ka ʻoku foaki ia kiate kitautolu ʻo fakatatau mo e finangalo mo e taimi ʻa e ʻEikí.

Neongo pe ko e hā hono tuʻungá pe tūkungá ka ko ha mēmipa pē ʻo e Siasí ni—kapau ʻokú ne feinga ke moʻui taau mo fekumi ki he takaua ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní—ʻe lava ke ne kole, kumi, mo tukituki (vakai, Mātiu 7:7; 3 Nīfai 14:7) pea maʻu ha ngaahi tali mo ha tataki fakalaumālie.

Fokotuʻutuʻu ʻe he Langí

ʻI he taimi ʻoku fakakaukau ai ʻa e Kāingalotu ʻo e Ngaahi ʻAho Kimui Ní ki he fehokotaki mo e fengāueʻaki fakataha ʻa e ngaahi pōpoaki naʻe fai lolotonga ʻa e konifelenisi lahí, ʻe fifili ha niʻihi pe ʻoku vahe ange koā ha ngaahi tefito pea palani mo ha ngaahi kaveinga. ʻOku palani kinautolu—ʻe he langí, kae ʻikai ʻe kinautolu ʻoku kau ʻi he konifelenisí, ʻiate kinautolu pē.

Kuó u kau ʻi he konifelenisi lahí ʻi ha meimei taʻu ʻe 20, pea ʻi he ngaahi meʻa hāhāmolofia ʻoku faʻa hokó, naʻe ʻoange ai ha ngāue pau ki ha tokotaha lea ke ne lea ʻi ha tefito pau. Ka kuo ʻi ai ha ngaahi taimi lolotonga ʻeku tangutu mei muʻá ʻo ʻiloʻi ʻe vavé ni pē haʻaku leá pea kuó u fakatokangaʻi ha tupulaki hokohoko ʻi he ngaahi pōpoaki ʻoku ʻomaí. ʻOku tokoni ʻa e kau taki ʻo e Siasí kuo teʻeki ai ke nau fetalanoaʻaki fekauʻaki mo e kakano ʻo ʻenau ngaahi pōpoaki fakafoʻituituí ʻoku tokoni takitaha ki ha konifelenisi lahi ʻa ia ʻoku fakaofo. Ko ia, ʻio, ʻoku fokotuʻutuʻu ʻa e konifelenisi lahí—ka ʻe he langí, kae ʻikai ʻe kinautolu ʻoku kau maí.

ʻI he vahe 52 ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá, ʻoku fakahā ai ʻe he ʻEikí te Ne foaki kiate kitautolu “ha sīpinga ʻi he ngaahi meʻa kotoa pē” (veesi 14). Ko e taha ʻo e ngaahi sīpinga ko iá ko e founga ʻoku ngāue fakaetauhi mai ai ʻa e Fakamoʻuí kiate kitautolú. ʻI Heʻene hā ki he fuʻu kakai tokolahi ʻe toko 2,500 ʻi he temipale ʻi he fonua ko Mahú, naʻe ʻikai ke Ne fakaafeʻi ha toko taha pe toko ua ke nau omi ʻo ala ki he matakafo ʻi Hono toʻukupú, Hono toʻukupu kelekelé, mo Hono vakavaká. Naʻá Ne ʻoange ʻa e faingamālie ko iá ki he kakai kotoa pē “taki taha” (3 Nīfai 11:15).

ʻOku folofola ʻa e ʻEikí ʻi he konifelenisi lahí ki ha haʻofanga fakamāmani lahi ʻo fakafou ʻi Heʻene kau tamaioʻeikí, pea ʻokú Ne folofola mai kiate kitautolu “taki taha” ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. ʻE lava ke ʻaonga ʻa e sīpinga fakalaumālie ko ʻení kiate kitautolu kotoa ʻi heʻetau fakafanongo, ako, mo feinga ke hoko ko e kau ākonga mateaki ʻa e Fakamoʻuí.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Harold B. Lee, ʻi he Conference Report, ʻEpeleli. 1946, 68.

  2. Spencer W. Kimball, In the World But Not of It, Brigham Young University Speeches of the Year (14 Mē, 1968), 3.

  3. Spencer W. Kimball, “Jesus the Christ,” Ensign, Nōvema1977, 75.

  4. (Dallin H. Oaks, “The Aaronic Priesthood and the Sacrament,” Ensign, Nōvema. 1998, 39.

  5. Dallin H. Oaks, “The Aaronic Priesthood and the Sacrament,” 39.

  6. Russell M. Nelson, “ʻOku Fakafiefia ʻa e ʻAho Sāpaté,” Liahona, Mē 2015, 129–32.

  7. Russell M. Nelson, “ʻOku Fakafiefia ʻa e ʻAho Sāpaté,” 130.