Akonaki ʻa e Kau Palesitení
Vahe 17: Vahevahe ʻo e Ongoongoleleí


Vahe 17

Vahevahe ʻo e Ongoongoleleí

Te tau lava fēfē ʻo fakahoko hotau fatongia faka-ʻOtua ke vahevahe ʻa e ongoongoleleí ki he niʻihi kehé?

Talateú

Naʻe ʻai pē pea faʻa fononga fakataha holo ʻa ʻEletā Kōtoni B. Hingikelí ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu mā uá mo hono uaifí, Māselī, pea mo Palesiteni mo Sisitā Hāloti B. Lī. Naʻe pehē ʻe Sisitā Hingikelí, “Naʻe tuʻo ua ʻemau ō fakataha mo Palesiteni mo Sisitā Lī ʻi he ongo taimi mavahevahe pē ki ʻIngilani, Siamane, ʻAositulia, ʻĪtali, Kalisi pea mo Palesitaine ʻo mau feʻiloaki ai mo e kau faifekau, kāingalotu, kau talavou, pea mo e kau sōtia. Kuo teʻeki ai ha kaungā fononga angaʻofa, anga-fakaʻapaʻapa mo anga-lelei ʻo hangē ko kinauá.”

“ʻI he ʻaho Sāpate ʻe taha ne mau ʻi ʻIngilani ai. Ko e ʻaho femoʻuekina moʻoni ʻeni: fakatahaʻanga ʻe ua ʻo e konifelenisí pea mo e faeasaiti he pō ko iá. ʻI heʻemau foki mai ki homau hōtelé he taimi 9:30, kuo mau helaʻia ʻaupito mo fiekaia. Naʻa mau ō atu ki he falekai ʻo e hōtelé ke maʻu ha kiʻi meʻatokoni. Kuo ʻosi e ʻaho ko iá—te mau toki lava ʻeni ke mālōlō. Ko ʻeku fakakaukaú foki ia. Ko e meʻa pē naʻe hoko aí ko ʻeku fakatokangaʻi ʻa e tuʻu teuteu mai ʻa e fefine tali tēpilé mo ʻene pení ke hiki e meʻakai naʻa mau fie maʻú. Naʻe hanga hake ʻa Palesiteni Lī ki ai ʻo ne pehē ange, ‘Ko e siasi fē ʻokú ke kau ki aí?’ Kuo teʻeki ai pē ke ʻosi e ngāue ʻo e ʻahó ia ki ai. Kuo kamata ʻeni ʻene polokalama malangá ʻaʻana. ʻI he teʻeki ai ke ʻosi ʻemau maʻu meʻatokoní kuó ne ʻosi ʻilo ʻe ia e meʻa kotoa kau ki he fefiné ni. Kuo mole hono husepānití pea ʻokú ne taʻe lata mo manavahē. Kuó ne ʻosi palōmesi ange te ne feʻiloaki mo e kau faifekaú ʻo ako ke ne toe ʻilo lahi ange. Ko e meʻa fakaʻofoʻofa moʻoni ʻete vakai atu ki he palesiteni ʻo e Siasí ʻene fakaʻaongaʻi ʻa e meʻa naʻá ne malangaʻi he ʻaho kakato ko iá. Ko e taimi ko ē naʻe ʻilo ai ʻe he fefine tali tēpilé (mahalo ko hono taʻu tolungofulu mā nima ʻeni) ko e tangata ko ʻeni naʻá ne talanoa mo iá ko e palesiteni, palōfita, tangata kikite, mo e tangata maʻu fakahā ia ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí, naʻe ʻikai ke ne tui ʻe hanga ʻe ha tangata pehē ʻo fakamāʻulaloʻi ia ke ne talanoa mo ha taha hangē ko iá. Naʻe ongo ʻaupito ʻeni ki hono lotó.”1

Ko e meʻa ʻeni ʻa Palesiteni Lī ʻo kau ki hono vahevahe ʻo e ongoongoleleí, “Fakatau ange te [tau] ʻiloʻi ko e fatongia ʻeni kuo tuku mai ʻe he ʻEikí ki hono Siasí ʻi he kuonga kotoa pē, … ke malanga ʻaki ʻa e ongoongoleleí ki he kakai fulipē koeʻuhí ke ʻoua naʻa toe kumi ʻuhinga ha taha ʻi he ʻaho ʻo e fakamāú, pea ke lava ke huhuʻi ʻa e tokotaha kotoa pē mei he Hingá pea toe fakafoki mai kinautolu ki he ʻafioʻanga ʻo e ʻEikí.2

Ngaahi Akonaki ʻa Hāloti B. Lií

Ko e hā hono ʻuhinga ʻoku mahuʻinga ai kia kitautolu ke tau vahevahe ʻa e ongoongoleleí ki he kakai kehé?

ʻOku tau tauhi ʻa ʻetau ngaahi fakamoʻoní ʻaki ʻetau moʻui, lotu, ngāue mālohi ʻi he siasí pea mo tauhi e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá. Ko e toki taimi ia ʻe nofoʻia ai kitautolu ʻe he Laumālie fai fakahinohinó, ʻa ia ko e taha ʻo e ngaahi koloa mahuʻinga taha ʻoku lava ke maʻu ʻe ha taha ʻoku kau ki he siasí.

ʻI heʻetau maʻu ʻa e fakamoʻoni ko ʻení, ko hotau fatongia kotoa ia ke ʻiloʻi ʻa hotau ngafa ke fakamoʻoniʻi e misiona faka-ʻotua ʻa e ʻEikí ʻi he feituʻu kotoa pē ʻoku tau maʻu ai ha faingamālié. Kapau te tau ngāueʻi ʻa e fakamoʻoni ʻoku tau maʻú, ʻe lahi leva e ngaahi faingamālie ke malanga ʻaki ai e ongoongoleleí, ʻi he ʻaho mo e houa kotoa pē, ʻo tatau ai pē pe ko e fē ha feituʻu te tau ʻi ai. Kapau kuo tau moʻui ʻaki ia, kapau kuo tau teuteu ki ai pea kapau te tau fekumi ki ai, ʻe ngaohi kitautolu ʻe he Laumālie fai fakahinohinó ke tau lava ʻo malanga ʻaki ia. Manatu, ʻi hono malanga ʻaki ʻo e ongoongoleleí, ʻe kei ngaahi foʻi lea pē ʻa e ngaahi foʻi leá ia kae ʻoua leva pē ke nau ō fakataha mo e Laumālie ʻo e ʻEikí. …

Ko hotau fatongiá ia ke ʻoatu ki māmani ʻa e pōpoaki ʻo e moʻoní, ke fakahā ki māmani ʻoku lava ke maʻu ʻi he ngaahi akonaki ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ʻa e ngaahi tali ki he palōpalema kotoa pē ʻokú ne fakamamahiʻi e faʻahinga ʻo e tangatá.3

ʻOku totonu ke tau tali ʻa e faingamālie kotoa pē ke fakahā ai e ongoongoleleí ki he niʻihi kehé ke nau ʻilo ki ai—ki hotau ngaahi maheni ʻoku māmālohi he Siasí, ngaahi kaumeʻa teʻeki Siasi ʻi he ʻapiakó, sōtiá, mo e ngāueʻangá, pea ki hotau ngaahi kaungāʻapí mo e kaungā-meʻá.

Naʻe fai mai ʻe he ʻEikí e fakahā ko ʻení ki he Palōfitá: “He ʻoku kei ʻi ai ʻa e tokolahi ʻi māmani ʻi he ngaahi siasi mo e ngaahi faʻahi mo e ngaahi lotu kotoa pē ʻa ia kuo fakakuiʻi ʻe he kākā olopoto ʻo e tangatá, ʻa ia ʻoku nau toka tataʻo ai ke kākaaʻi, pea ʻoku taʻofi ʻa kinautolu mei he moʻoní koeʻuhi ko e ʻikai ai pē ke nau ʻilo ʻa e feituʻu ke ʻiloʻi ai iá” (T&F 123:12.)4

ʻOku ʻikai mo ha toe leʻo ʻe ongo lelei ange kia kinautolu ʻoku loto anga-tonú ka koe leʻo ʻo e tokotaha talafekau moʻoni ʻokú ne malanga ʻaki e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí.5

Te mou manatu ki ha fakamatala naʻe fai ʻe [ʻEletā Sālesi A. Kōlesi] ʻo kau ki ha taimi naʻá ne ʻalu ai ki Monitana ke talanoa mo ha tangata naʻe ngāue fakafaifekau ʻi ʻAilani. Hili ʻene fekumi ki he tangatá ni kuo toulekeleka ʻaupito he taimi ko ʻení, naʻa ne fakafeʻiloaki ange ia peá ne pehē ange, “Ko e faifekau koe naʻe ngāue ʻi ʻAilani he ngaahi taʻu kuohilí?” Naʻe ʻio ange ʻa e tangataʻeikí. “Ko koe koā naʻe fai hoʻo lea fakamāvae he malaʻe ʻo e ngāue fakafaifekaú peá ke pehē ai kuo ʻosi e taʻu ʻe tolu mo e ʻikai ke ke lava ha meʻa he ko e kiʻi tamasiʻi ʻAilani likoliko pē ʻe tokotaha kuó ke lava ke papitaisó? Ko e lea ia naʻa ke faí?” “ʻIo, ʻoku ou manatuʻi pē naʻá ku lea pehē.” Naʻe pehē ange ʻe ʻEletā Kōlesi, “ʻOku ou loto pē ke u fakafeʻiloaki atu au. Ko Sālesi A. Kōlesi au ʻo e Fakataha Alealea ʻo e Kau ʻAposetolo ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. Ko e kiʻi tamasiʻi ʻAilani likoliko au naʻá ke papitaiso ʻi hoʻo kei faifekau ʻi ʻAilaní.” Ko e kiʻi laumālie ʻe tahá naʻe hoko ia ko ha ʻaposetolo ʻi he Siasi mo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá.6

ʻOku ʻikai ha tangata ia te ne ala atu ke tokoniʻi ha tokotaha kehe ʻe taʻe ʻi ai haʻane totonu ke maʻu hono fakamoʻuí koeʻuhí ko ʻene loto fiemālie ke tokoni ki he niʻihi kehé. Mou manatuʻi foki ko e fānau kitautolu ʻa ʻetau Tamaí neongo pē pe ʻoku tau lolotonga kau ki he Siasí pe ʻikai. Ko e fānau kehe ko ʻeni ʻa ʻetau Tamaí kuo pau ke tau fuʻu tokanga lahi ki aí. He ʻoku nau mahuʻinga tatau pē kiate Ia mo kinautolu ʻoku lolotonga kau ki he Siasí. Kapau ʻe hanga ʻe hatau tokotaha ʻo fakahoko e ngāue ko ʻeni ko hono ʻomai ʻo e niʻihi kehé ki lotoʻā, ʻoku folofola ʻe he ʻEikí ʻo pehē ʻokú ne fakahoko ʻe ia ʻa e fakamoʻuí ki hono laumālie ʻoʻoná [vakai ki he T&F 4:4].7

Ko e hā hono ʻuhinga ʻoku hoko ai e loto fiemālie ke feilaulaú ko ha konga mahuʻinga ʻo hono vahevahe ʻo e ongoongoleleí?

Ko e ʻelito ʻo e Kalisitiané ʻoku maʻu ia ʻi he lekooti ʻa e tokotaha naʻá ne hiki e kōsipeli ʻa Sioné, ʻa ia naʻá ne toʻo mai ai e fakamoʻoni tonu pē ʻa e Fakamoʻuí ki Hono misiona fakaʻotua ʻi heʻene hoko ko e Fakamoʻui ʻo e māmaní. Ko ʻeni ʻa ʻene ngaahi leá:

“He naʻe ʻofa pehē ʻa e ʻOtuá ki māmani, naʻá ne foaki hono ʻAlo pē taha naʻe fakatupú, koeʻuhi ko ia kotoa pē ʻe tui kiate iá ke ʻoua naʻa ʻauha, kae maʻu ʻa e moʻui taʻengatá.” (Sione 3:16).

Kuo fakahā atu ʻeni ʻa e ngāue tokoni māʻolunga taha te tau lava ʻo fakahoko ʻi he moʻui fakamatelié ni, ʻa e loto fiemālie ke feilaulauʻi kitautolu koeʻuhí ko e lelei ʻa e niʻihi kehé. Naʻe fakamatala ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá ki he feituʻu ʻoku fakahoko ai e feilaulaú mo e ngāue tokoní ʻi ha founga māʻoniʻoni ʻi he moʻuí ni:

“Ko e tui fakalotu ko ia ʻoku ʻikai fie maʻu ai hono feilaulauʻi ʻo e meʻa kotoa peé kuo teʻeki ai pē ke ne maʻu ʻe ia ʻa e mālohi feʻunga ke fakatupu ʻa e tui ʻoku fie maʻu ki he moʻuí mo e fakamoʻuí. …

“Ko e feilaulaú ʻeni, pea ko ʻeni pē taha, naʻe fakahoko ʻe he ʻOtuá kae maʻu ʻe he tangatá e fiefia ʻi he moʻui taʻengatá.”[Lectures on Faith (1985), 69.]

Kapau te tau lava ke fakaʻaongaʻi kia kitautolu mo ʻetau moʻuí e tefitoʻi moʻoni te tau lava ke maʻu ai e meʻa-foaki mahuʻinga ko iá, pea ta ʻoku tau fakapotopoto. Naʻe akonaki ʻa e Tuʻi ko Penisimaní ki hono kakaí ʻi he lea māvae ko ʻení:

“ … ʻo ka mou ka ʻi he tauhi ʻo homou kāingá, ʻoku mou ʻi he ngāue pē ʻa homou ʻOtuá.” (Mōsaia 2:17.) …

Ko ia ai, ko e foakí ko hono fakahaaʻi ia ʻo ʻete ʻofá, pea ko e taimi pē ʻoku foaki moʻoni ai ha taha mei heʻene moʻuí, ko ha fakamoʻoni ia ʻo ha ʻofa pīkitai ʻi he tokotaha ko iá ʻoku loto fiemālie ke foaki atú. …

Naʻe ʻofa pehē ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻi he moʻoni naʻe fakahā mai kiate iá ʻo ne loto fiemālie ai ke feilaulauʻi ʻa e meʻa kotoa pē naʻá ne maʻu ʻi he māmaní, ʻo aʻu pē ki heʻene moʻuí, ke fai e meʻa kotoa ko e fakataumuʻa ke ne fakamoʻoniʻi ia pea lava foki ke ongoʻi ia ʻe he ngaahi puleʻanga ʻo e māmaní. …

ʻI he ngaahi māhina kuohilí ne u ʻalu ai ʻo ʻaʻahi ki ha siteiki ʻe taha pea naʻe kole mai ke u hanga ʻo fakaʻekeʻeke ha kau talavou naʻe teu ke ʻalu ʻo ngāue fakafaifekau. Naʻe fakahā mai ʻe he palesiteni ʻo e siteikí ko e taha ʻo e kau talavou ko ʻení naʻe fakatokoto fuoloa ia ʻi he falemahakí ko e meʻa naʻe hoko ki ai tupu mei heʻene ʻalu he taú, ka ko ʻeni kuo sai. ʻI heʻema fehangahangai mo e talavoú ni heʻema ʻinitaviú, naʻá ku fehuʻi ange, “Ko e hā hono ʻuhinga ʻokú ke fie ʻalu ai ʻo ngāue fakafaifekaú?”

Naʻá ne tangutu pē ʻo fakakaukau ʻi ha ngaahi miniti peá ne toki tali mai, “ʻI heʻeku ʻalu ko ia ki he taú, ko e toki fuofua taimi ia ke u mavahe ai mei ʻapi. Naʻe foʻou kiate au ʻa e ngaahi meʻa naʻe hoko aí. Naʻe fonu ʻahiʻahi ʻa e tafaʻaki kotoa pē pea pehē ki he fakatauele ko ia ke te fai angahalá. Naʻá ku fie maʻu ha ivi ke ʻoua naʻá ku fai angahala, pea naʻá ku ʻalu ʻo lotu ki heʻeku Tamai Hēvaní ʻi he tui ke ʻomai muʻa ha ivi ke u matuʻuaki ʻaki e koví. Naʻe fanongo e ʻOtuá ki heʻeku lotú peá ne foaki mai ʻa e ivi ko iá. Hili ʻemau ako taú pea kuo mau ofi atu ʻeni ki he feituʻu naʻe fai ai e taú, naʻa mau fanongo ki he pā ʻa e ngaahi meʻafaná ʻa ia naʻá ne tomuʻa ʻomai ʻa e pōpoaki ʻo e maté ʻo fuʻu panaki mai kia kimautolu. Naʻá ku ilifia mo tetetete. Naʻá ku lotu ki he ʻOtuá ke ʻomai ha loto-toʻa pea naʻá ne ʻomi pea naʻe ʻalu hake ʻiate au ha ongoʻi nonga ne teʻeki ke u aʻusia kimuʻa. … Naʻe vahe mai kiate au ha fatongia faka-mataki, ʻa ia naʻá ku muʻomuʻa ʻi he kau taú pea naʻe ʻi ai ha taimi ʻe niʻihi naʻe mei ʻātakaiʻi au ʻe he filí. Naʻá ku ʻiloʻi ko e mālohi pē ʻe taha ʻi he māmaní te ne lava ʻo fakahaofi aú, pea ne u lotu ke maluʻi au ʻe he mālohi ko iá, pea naʻe fanongo ʻa e ʻOtuá ki heʻeku ngaahi lotú ʻo ne toe fakafoki pē au ki heʻemau konga-kaú.”

Naʻá ne toki pehē mai leva kiate au: “Tangataʻeiki, ʻoku ou loto houngaʻia ʻi he ngaahi meʻa kotoa ko iá. Ko e kiʻi meʻa siʻi pē ʻeni ia ke u ʻalu atu ʻo hoko ko ha fakafofonga ʻo Sīsū Kalaisi he taimí ni, ke u akoʻi ki he faʻahinga ʻo e tangatá ʻa e ngaahi monūʻia ko ia ne u maʻu ʻi hoku ʻapí ʻi heʻeku kei siʻí.”

Ko e taimi naʻá ku fanongo ai ki hono fakahā ʻo ha tui pehē mei he talavoú ni, naʻá ku fakafehoanaki ia mo kinautolu kuó u ʻosi fanongo ki heʻenau pehē ko ʻenau ō ki he malaʻe ʻo e ngāue fakafaifekaú ke nau ako ai, sio ʻi māmani, mo aʻusia ha ngaahi meʻa mahuʻinga ʻa ia ʻe maʻu haʻanau lelei fakafoʻituitui mei ai. …

ʻOku ʻikai tupu mei he ngaahi akonaki ʻo e moʻoní ha kakapa siokita ki ha lelei fakatāutaha ka ʻoku tupu ia mei he ngaahi akonaki ʻaʻana ko e fili ki he moʻoní. …

Ko e tangata ko ia ʻokú ne feinga ke maʻu ha tupu pea mo ha lelei fakatāutahá, ʻoku ʻikai ke fiefia ia ha taimi he ʻoku hola maʻu pē meiate ia ʻa e ngaahi meʻa ʻokú ne fekumi ki ai ʻi he moʻuí pea ʻe hoko ko hono manukia ʻene faifeinga ke maʻu e ngaahi meʻa ko iá. Ko e tangata ko ia ʻoku ngāue taʻe siokitá ko ha tangata ia ʻoku fiefia.8

ʻOku tau mamata ʻi heʻetau ngāue fakafaifekaú ki he ngeia mo e fakaʻofoʻofa ʻo e kau talavou mo e kau finemui [ʻoku nau ʻalu atu] … ki he ngaahi ngataʻanga ʻo e māmaní, pea ʻi heʻenau ngaahi ngāue taʻe siokitá ʻoku nau tuʻu ai ko e kau fakamoʻoni ʻi he kuonga mo e feituʻu kotoa pē ki he fatongia fakaʻotua ʻoku maʻu ʻe he Siasí ke malangaʻaki ʻa e ongoongoleleí.9

Te tau lava fēfē ke akoʻi e ongoongoleleí ʻaki ʻa e mālohi mo e mafaí?

Naʻe ʻalu ʻa ʻAlamā … mo e ngaahi foha ʻo Mōsaiá ʻo ngāue fakafaifekau pea naʻa nau fakahoko ha ngāue fakafaifekau maʻongoʻonga … Naʻe mamata ʻa ʻAlamā ki he fononga ʻa hono kāinga, ko e ngaahi foha ʻo Mōsaiá ki he fonua ko Seilahemalá.

“Ko ʻeni, naʻe ʻia ʻAlamā ʻa e ngaahi fohá ni ʻo Mōsaiá ʻi he fua hā mai ʻa e ʻāngeló kiate iá; ko ia naʻe fuʻu fiefia lahi ai ʻa ʻAlamā ke mamata ki hono ngaahi kaumeʻá; pea ko e meʻa naʻe fakalahi ai ʻo lahi ange ki heʻene fiefiá, naʻa nau kei kaungā ngāue mo ia maʻá e ʻEikí; ʻio, pea kuo nau tupulaki ʻo mālohi ʻi he ʻiloʻi ʻo e moʻoní; he ko ha kau tangata faʻa fakakaukau lelei ʻa kinautolu, pea kuo nau kumi fakamātoato ʻi he ngaahi tohi tapú ke nau ʻiloʻi ʻa e folofola ʻa e ʻOtua.

“Ka ʻoku ʻikai ngata ai; ka kuo nau tuku ʻ a kinautolu ki he fuʻu lotu lahi mo e ʻaukai; ko ia naʻa nau maʻu ʻa e laumālie ʻo e kikité pea mo e laumālie ʻo e fakahaá, pea ʻo ka nau ka akonaki ʻoku nau akonaki ʻi he mālohi mo e mafai mei he ʻOtuá.” [ʻAlama 17:2–3.]

ʻOku [mahino] nai kia kimoutolu he taimí ni ʻa e founga te mou lava ke akonaki ʻaki ai ʻa e mālohi pea mo e mafai ʻo e ʻOtuá? Tupulaki ʻo mālohi ʻi he ʻiloʻi ʻo e moʻoní, hoko ko e kau tangata faʻa fakakaukau lelei, fekumi fakamātoato ʻi he ngaahi tohi tapú ke tau ʻiloʻi ʻa e folofola ʻa e ʻOtuá. Ka ʻoku ʻikai ko ia pē. Kuo pau ke tau lotu, ʻaukai, mo maʻu ʻa e laumālie ʻo e kikité, pea ʻi he hili ʻetau fai ʻa e ngaahi meʻá ni hono kotoa, te tau toki lava leva ke akonaki ʻaki ʻa e mālohi pea mo e mafai ʻo e ʻOtuá.10

Naʻe folofola ʻa e ʻEikí. … ʻo pehē: “Pea ʻoku ou fai kiate kimoutolu ʻa e fekau ke mou feakoʻiʻaki ʻiate kimoutolu ʻa e akonaki ʻo e puleʻangá,” peá ne toki tānaki atu ki ai, “Ke mou akoʻi faivelenga, pea ʻe ʻiate kimoutolu ʻa ʻeku ʻofá” (T&F 88:77–78). Kuó u ʻosi feinga ke u hanga ʻo fakaʻuhingaʻi ʻa e ongo foʻi lea ko ʻeni ko e “faivelenga” pea mo e “ʻofa.” ʻOku fakamatalaʻi ʻe he tikisinalé ʻa e “faivelengá” ʻo pehē “ko e vilitaki ʻoku fai ʻaki ʻa e fuʻu tokanga moʻoni,” ʻa ia ʻoku fehangahangai ia mo e fakapikopikó, taʻe tokangá, pe taʻe mahuʻingaʻiá. …

… ʻOku ou tui ko hono fakaʻuhingaʻi ʻo e “ʻofá” [ʻaloʻofá] ʻoku fakahoko mai ia ʻi he vahe fā ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá ʻi he talaʻofa e ʻEikí kiate kinautolu te nau ngāue tōtōivi ʻi he ngāue fakafaifekaú: “. … pea vakai, ko ia ʻokú ne ʻai ʻene helepikó ʻaki hono tūkuingatá, ʻokú ne tokonaki ke ʻoua naʻá ne mate, kae fakahoko ʻa e fakamoʻuí ki hono laumālié.” [T&F 4:4.] ʻE aʻu atu ʻa e “ʻofa” fakamoʻui ʻo e mālohi ʻo e fakalelei ʻa e ʻEikí ki he tokotaha ʻokú ne ʻoatú pea mo kinautolu ko ia ʻoku nau tali ʻa e ngaahi ouau fakamoʻui ʻo e ongoongoleleí.11

Pea ko hono fakaʻosí, ko e meʻa ko ʻeni ʻoku hangē kiate au ʻoku mahuʻinga tatau pē mo e ngaahi meʻa kehé pe toe mahuʻinga ange ia ʻiate kinautolu:

“Pea ʻe foaki ʻa e Laumālié kiate kimoutolu ʻi he lotu ʻo e tuí; pea kapau ʻe ʻikai te mou maʻu ʻa e Laumālié ʻoua te mou faiako.” [T&F 42:14.]

Te mau lava ke ʻoatu leva kia kimoutolu he taimí ni ʻa e ngaahi meʻangāue ʻi he palani ko ʻeni ʻo e ngāue fakafaifekaú ki he anga hono akoʻi pea mo hono ako ʻo e ongoongoleleí; ʻoku kātoa ia ʻi ai. Ka ʻo kapau he ʻikai ke lotu fakamātoato ʻa e faifekaú, ʻe ʻikai ʻaupito ke ne maʻu ʻa e Laumālie te ne lava ke malangaʻi ʻaki ʻa e ongoongoleleí. Ko e meʻa ia naʻe ʻuhinga ki ai ʻa Nīfai [ʻi heʻene] pehē:

“Pea ko ʻeni, ko au Nīfai, ʻoku ʻikai te u malava ke tohi ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ʻa ia naʻe akonaki ʻaki ʻe hoku kakaí; pea ʻoku ʻikai foki te u loko poto ʻi he fai tohí ʻo hangē ko e leá; he ʻo ka lea ha tangata ʻi he ivi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻoku fakahū ia ʻe he ivi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ki he loto ʻo e fānau ʻa e tangatá.” (2 Nīfai 33:1.)

… Ko e taimi ʻoku mou maʻu ai ʻa e Laumālié pea mou fakaongoongo ki ai pea fakahinohino kimoutolu mo mou maʻu ʻa e laumālie ʻiloʻilo ko ia ʻoku ʻi ai e totonu ʻa e tokotaha kotoa pē ʻiate kimoutolu ʻi Heʻene ngāueʻangá ke ne maʻú, te mou toki ʻiloʻi leva mo fakahinohinoʻi kimoutolu ʻe hoʻomou ngaahi leá fakataha mo e mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻa ia kapau ʻe ʻikai ke maʻu ʻe ha taha, ʻe ʻikai ʻaupito ke ne hoko ia ko ha faiako lelei ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí.12

Ko e hā hono ʻuhinga ʻoku hoko ai ʻa hono moʻui ʻaki ʻo e ongoongoleleí ko e konga mahuʻinga ʻo hono vahevahe ʻo e ongoongoleleí?

Ko e founga lelei taha ʻ i he māmaní ke fie ʻilo ai ʻa e kakaí ki he ongoongoleleí ko hono moʻui ʻaki ʻo e ngaahi sīpinga pea mo e ngaahi tuʻunga ʻulungāanga ko ia ʻoku tau ʻamanaki atu ke maʻu ʻe kinautolu ʻoku nau pehē ʻoku nau kau ki he Siasí. Ko e ʻuluaki meʻa pē ia ʻoku fakatokangaʻi ʻe ha taha foʻou. Ko e hā leva ʻa e ʻulungāanga ʻoku tau fakaʻaliʻali atu ʻe kitautolu ʻoku tau pehē ko e kāingalotu kitautolu ʻo e Siasí? …

… He ʻikai ke lava ʻe ha tangata pe ha fefine ʻo malangaʻi ʻa e ongoongoleleí ʻo kapau ʻoku ʻikai ke ne moʻui ʻaki ia. Ko e fuofua meʻa pē te ke fai ke ke taau mo feʻunga ai ke ke hoko ko ha faifekaú, ko hoʻo moʻui ʻaki ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ia ʻokú ke akoʻí. Kuo ʻi ai ha taimi ʻokú ke pehē ai ʻe hoko ha taha fai angahala ko ha faiako lelei ke ne akoʻi ʻa e fakatomalá? ʻOku mou pehē ʻe ʻaonga hono akoʻi ʻe ha taha ʻa e niʻihi kehé ke nau tauhi ʻa e ʻaho Sāpaté ke māʻoniʻoni ʻo kapau ʻoku ʻikai ke ne tauhi ʻe ia? ʻOku mou pehē te mou lava ʻo akoʻi ha taha ʻo e ngaahi tefitoʻi moʻoni kehe ʻo e ongoongoleleí ʻo kapau ʻoku ʻikai te mou tui feʻunga kimoutolu ki ai ke mou hanga ʻo fakaʻaongaʻi ia ʻi hoʻomou moʻui ʻamoutolú?13

Naʻe [folofola] ʻa e ʻEikí ʻo pehē: “Ko ia, hiki hake hoʻomou māmá ke ulo ia ki māmani. Vakai, ko au ko e maama ke mou hiki haké—ʻa e meʻa kuo mou mamata ki heʻeku faí. Vakai ʻoku mou vakai kuó u lotu ki he Tamaí, pea kuo mou fakamoʻoni kotoa pē.” (3 Nīfai 18:24.) Ko ʻetau ngāué ia ke “hiki hake” ki māmani ʻa e meʻa kuo fai ʻe Sīsū maʻá e tangatá: ʻa e fakaleleí, ʻa e sīpinga kuó Ne taá, pea mo e ngaahi akonaki kuó Ne tuku mai kia kitautolu fakatāutaha pea fakafou mai ʻi Heʻene kau palōfitá, ʻo tatau ai pē ki he kau palōfita ʻo e kuonga muʻá mo kinautolu ʻi onopōní. Naʻe toe naʻinaʻi mai foki ʻa e ʻEikí kia kitautolu ʻo pehē: ”Tuku ke ulo pehē hoʻomou māmá ʻi he ʻao ʻo e kakaí, koeʻuhí ke nau mamata ki hoʻomou ngaahi ngāue leleí, pea fakamālōʻia ʻa hoʻomou Tamai ʻa ia ʻoku ʻi he langí.” (Mātiu 5:16.) …

ʻI he ngaahi meʻa fakataki kotoa pē ʻoku hoko ʻo tau feinga ai ke fakaleleiʻi ʻa e ʻulungāanga ʻo e tangatá, ʻoku ʻikai ha taimi ia te tau pehē ʻoku fuʻu lahi ai hono fakamamafaʻi ʻa e mālohi ʻo e faʻifaʻitakiʻangá, ʻo tatau ai pē pe ʻi hono fakaʻaliʻali ange pea mo hono akoʻi ʻe he mātuʻá ki heʻenau fānaú ʻa hono mahuʻinga ʻo e mali temipalé, pe ko e hoko ʻa ha faifekau kuo ʻosi mai ko ha maama, ko e fua ʻo e ngaahi liliu mo e anga fakamatuʻotuʻa kuo fakahoko ʻiate ia ʻe he ongoongoleleí.14

“Ko e maama ʻo māmani ʻa kimoutolu; ko e kolo ʻoku tuʻu ʻi ha moʻunga.” [vakai, Mātiu 5:14.] ʻOku ʻuhinga ʻeni ki he hā? …

… ʻI he ʻaho ní, ʻoku ʻikai ke lau ko ha tokotaha fakafoʻituitui pē ʻa e tokotaha Siasí ia ʻi he ngaahi ʻekitivitī faka-Siasi ʻoku faí, ʻi he ngāue fakakautaú, pe ʻi he moʻui fakasōsialé, pe ʻi he malaʻe ʻo e pisinisí, ka ʻoku lau ia ko e Siasí ʻi heʻene hā mai ki tuʻá. Naʻe ʻi ai ha tokotaha naʻá ne pehē: “Tokanga ki hoʻo tōʻonga ʻoku faí, he mahalo ko e faʻifaʻitakiʻanga pē koe ʻe taha ʻo e Siasí ʻe lava ke mamata ki ai ha kakai ʻe niʻihi.” ʻOku fakatokanga mai heni ʻa e ʻEikí kia kitautolu kuo pau ke māʻolunga ange ʻa e meʻa ʻoku hā atu ki tuʻa mei he tuʻunga moʻui ʻoku fai ʻi he Siasí, ʻi he tuʻunga ko ia ʻo e moʻui ʻi he māmaní.15

Naʻá ku ʻi Soulu ʻi Kōlea kimuí ni mai [1954], pea ko e taha ʻo e kau tangata lelei taha ʻoku tau maʻu ʻi he fonua ko ia ko e tangata ko Toketā Hō Siki Kimi. … ko ha tokotaha fai faleʻi ia ki he puleʻanga Kōleá. Ko ha taki ia ʻo e taha ʻo e ngaahi akoʻanga ʻi aí, pea kuó ne ʻosi maʻu ʻeni ha kau papi ului ʻe toko tolungofulu mā fā ai he taimí ni, pea ko honau tokolahí kuo nau ʻosi ako lelei. Naʻa mau talanoa mo ia ʻi ha houa ʻe ua, ʻo mau feinga ke fokotuʻu ha faʻahinga meʻa ʻe lava ke kamata ai hano fai ha ngaahi ʻekitivitī fakafaifekau ʻi he fonua ko Kōleá. Naʻá ne tala mai ʻa e founga naʻá ne ului aí. Naʻá ne fakamatala mai ʻo pehē, “Ko e meʻa naʻá ne fakatupu ʻeku fakatokangaʻi e Siasí ko hono fakaafeʻi au ki he ʻapi ʻo ha ongo tangata Siasi naʻá na faiako ʻi he ʻUnivēsití Kōnelí. … Ko e meʻa naʻá ku tokangaʻi lahi tahá ko e faʻahinga moʻui fakaʻapi naʻá na maʻú. Kuo teʻeki ai ke u ʻalu ki ha ʻapi ʻoku fakaʻofoʻofa pehē ai ʻa e fetuʻutaki ʻi he vā ʻo e husepānití mo e uaifí, pea mo e tamaí mo e faʻeé mo e fānaú. Kuó u mamata ʻi heʻenau fai ʻa e lotu fakafāmilí. Naʻá ku fuʻu fakaʻofoʻofaʻia ʻaupito ai ʻo kamata leva ke u fekumi ki heʻenau tui fakalotú. Pea ʻi he pō ʻe taha hili haʻaku lautohi fuoloa ʻou fakapapauʻi ai ʻa hono lelei ke te kau ki ha faʻahinga kakai pehē, naʻá ku ʻiloʻi kuo pau ke u tomuʻa maʻu haʻaku fakamoʻoni. Naʻá ku tūʻulutui hifo ʻo lotu he meimei pō kakato ko iá pea naʻá ku maʻu ha fakamoʻoni ki hono fakaʻotua ʻo e ngāue ko ʻení.“ Kae manatu naʻe kamata kotoa ʻeni koeʻuhí pē ko e faʻifaʻitakiʻanga lelei ʻa ha fāmili naʻa nau moʻui ʻaki ʻa e faʻahinga moʻui ko ia ʻoku ʻamanaki mai ʻe he ongoongoleleí ke moʻui ʻaki ʻe he kāingalotu moʻoni ʻo e Siasí.16

Ngaahi Fokotuʻu ki he Akó mo Hono Aleaʻí

  • Ko e hā e niʻihi ʻo e ngaahi faingamālie ʻoku tau maʻu ke tau malangaʻi ai ʻa e ongoongoleleí “ʻi he ʻaho kotoa pē … ʻo tatau ai pē pe ko e fē ha feituʻu te tau ʻi ai”? Ko e hā e niʻihi ʻo e ngaahi ʻulungāanga lelei ko ia ʻoku maʻu ʻe kinautolu ʻoku nau vahevahe ʻa e ongoongoleleí ki he niʻihi kehé?

  • Ko e hā e ngaahi lēsoni ʻoku lava ke tau ako mei he meʻa naʻe fai ʻe Palesiteni Lī ʻi heʻene vahevahe ʻa e ongoongoleleí ʻi he falekai ʻo e hōtelé?

  • Ko e hā ha ngaahi tāpuaki kuo mou maʻu ʻi hoʻomou moʻuí ko e tupu mei haʻamou feinga ke vahevahe ʻa e ongoongoleleí ki he niʻihi kehé?

  • Ko e hā ʻa e ngaahi feilaulau ʻoku kole mai ke tau fakahoko kae lava ke tau vahevahe atu ai ʻa e ongoongoleleí? Ko e hā e tōʻonga ʻoku totonu ke maʻu ki he faʻahinga feilaulau peheé? Ko e hā e meʻa ʻokú ke fakaʻofoʻofaʻia taha ai ʻi he ʻulungāanga ʻo e talavou naʻe foki mai mei he taú pea ʻalu ʻo ngāue fakafaifekaú?

  • Ko e hā ʻoku lava ke tau ako mei he tohi ʻAlamā 17:2–3 ʻo kau ki he founga ʻo hono vahevahe ʻo e ongoongoleleí ʻaki ʻa e mālohi mo e mafaí?

  • Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai e feohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻo kapau ʻoku tau fie hoko ko ha kau faifekau lelei? Ko e hā ʻe lava ke tau fai ke tau maʻu kakato ange ai ʻa e fakahinohino ʻa e Laumālié ʻi heʻetau vahevahe atu ʻa e ongoongoleleí?

  • Te tau lava fēfē ke ikunaʻi ʻa ʻetau veiveiua mo ʻetau manavasiʻi ke vahevahe ʻa e ongoongoleleí?

  • Ko e hā hono ʻuhinga ʻoku hoko ai ʻa ʻetau faʻifaʻitakiʻanga ʻo e moʻui anga-tonú ko ha meʻangāue mālohi ki he faiakó?

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Glimpses into the Life and Heart of Marjorie Pay Hinckley, ʻātitaʻi ʻe Virginia H. Pearce (1999), 21–22.

  2. ʻI he Conference Report, ʻEpeleli 1961, 35.

  3. “Directs Church; Led by the Spirit,”Church News, 15 Siulai 1972, 4.

  4. Ye Are the Light of the World (1974), 24–25.

  5. ʻI he Conference Report, ʻEpeleli 1961, 34.

  6. “ ‘Wherefore, Now Let Every Man Learn His Duty, and to Act in the Office in Which He Is Appointed in All Diligence,’ ” lea naʻe fai ʻi he fakataha ʻa e Poate Lahi ʻa e Lakanga Fakataulaʻeikí, 6 Nōvema 1968, ʻĀkaivi ʻa e Potungāue ki he Ngaahi Meʻa Fakahisitōliá, Ko e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, 10.

  7. Lea naʻe fai ʻi he fakatahaʻanga ʻa e kau faifekaú ʻi he konifelenisi ʻa e siteiki ʻUnivēsiti Pilikihami ʻIongí, 19 ʻOkatopa 1957, ʻĀkaivi ʻa e Potungāue ki he Ngaahi Meʻa Fakahisitōliá, Ko e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, 3.

  8. ʻI he Conference Report, ʻEpeleli 1947, 47–50.

  9. ʻI he Conference Report, ʻEpeleli 1951, 33.

  10. Lea naʻe fai ki he kau faiako ʻo e ako- ʻanga fakalotú, 34 Fēpueli 1962, ʻĀakaivi ʻa e Potungāue ki he Ngaahi Meʻa Fakahisitōliá, Ko e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, 7–8.

  11. ʻI he Conference Report, ʻEpeleli 1961, 34–35.

  12. Lea naʻe fai ʻi he fakatahaʻanga ʻa e kau faifekaú ʻi he konifelenisi ʻa e siteiki ʻUnivēsiti ko Pilikihami ʻIongí, 5–6.

  13. Lea naʻe fai ʻi he fakatahaʻanga ʻa e kau faifekaú ʻi he konifelenisi ʻa e siteiki ʻUnivēsiti ko Pilikihami ʻIongí, 2, 5.

  14. “ ‘Therefore Hold Up Your Light That It May Shine unto the World’ ” lea naʻe fai ʻi he seminā ʻa e kau fakafo-fonga fakavahelahí, 1 ʻOkatopa 1969, ʻĀkaivi ʻa e Potungāue ki he Ngaahi Meʻa Fakahisitōlia, Ko e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, 3.

  15. Ye Are the Light of the World, 12–13.

  16. By Their Fruits Shall Ye Know Them, Ngaahi Lea ʻo e Taʻú ʻa e ʻUnivēsiti ko Pilikihami ʻIongí (12 ʻOkatopa 1954), 5.

Ko ʻEletā Hāloti B. Lī ʻi heʻene ngāue fakafaifekau ʻi he Misiona ʻo e Ngaahi Siteiti Hihifó. Naʻá ne ngāue mei Nōvema ʻo e 1920 ki Tīsema ʻo e 1922.

ʻOku “tuʻu [taʻe siokita ʻi māmani kotoa ha kau talavou mo ha kau finemui] ko ha kau fakamoʻoni ʻi he kuonga kotoa pē pea ʻi he feituʻu kotoa pē ki hono faka-ʻotua ʻo e fatongia ʻoku maʻu ʻe he Siasí ke malangaʻaki ʻa e ongoongoleleí.”