Akonaki ʻa e Kau Palesitení
Vahe 7: Ko e Folofolá, ‘Ko ha Tānakiʻanga Maʻongoʻonga ʻo e Vai Fakalaumālié’


Vahe 7

Ko e Folofolá, “Ko ha Tānakiʻanga Maʻongoʻonga ʻo e Vai Fakalaumālié”

ʻOku fakatupulekina fēfē ʻe hono ako ʻo e folofolá hotau tuʻunga fakalaumālié mo taki kitautolu ki he moʻui taʻengatá?

Talateú

Ne fononga ʻa Palesiteni Hāloti B. Lī mo hono uaifi ko Filita Sōana Lií, ʻi ʻIulope mo Pālesitaine ʻi he 1972, ʻo akoʻi ʻa e kau faifekaú mo e kāingalotú ʻi he ngaahi tokāteline ʻo e ongoongoleleí. Ne kaungā-fononga ʻa ʻEletā Kōtoni B. Hingikeli mo hono uaifi ko Māsilī Pai Hingikelí, mo kinaua. Ne pehē ʻe Sisitā Hingikelí: “Ko ha meʻa mālie moʻoni ke te sio ki he ngāue ʻa Palesiteni Lī ki ha faʻahinga meʻa. ʻI heʻemau fakataha mo e kau faifekaú, naʻe anga ʻaki hono faʻa fai pongipongi ʻi ha falelotu mo e kau faifekau taimi kakató kae ʻumaʻā ʻa e kau faifekau fakataimi fakalotofonuá. Ka ʻi heʻene tuʻu ke lea kia kinautolú, naʻe tātātaha ke ne kamata ʻaki ha foʻi lea fakafeʻiloaki pe talateu, ka naʻá ne faʻa kamata ʻaki pē haʻane fakaava ʻa e folofolá ʻo kamata malanga. Naʻe hikihiki holo pē ʻi he folofolá ʻi ha founga faingofua pea ne faʻa faingataʻa ai ke te ʻilo pe ko e lea naʻá ne fakaʻaongaʻí ko ʻene lea pē ʻaʻana pe ko haʻane toʻo mei he folofolá. ʻI he ʻosi ʻo ha taha ʻo e ngaahi fakatahá, ne u fehuʻi ange leva ki ai pe naʻe anga fēfē ʻene maʻu loto ʻa e folofolá. … Naʻe kiʻi fakakaukau taimi nounou pea toki pehē mai, ‘ʻOku ʻikai ke u tui pe kuó u maʻuloto moʻoni ha potu folofola. Kae mahalo kuo fuʻu lahi pē ʻeku ngāue ʻakí pea kuo nau hoko ai ko e konga ʻo ʻeku moʻuí mo ʻeku leá.’ ”1

Ngaahi Akonaki ‘a Hāloti B. Lií

Ko e hā ʻoku totonu ke tau ako ai ʻa e folofolá?

Hangē ko e mahuʻinga ʻo e vaí ʻi he kuo hilí pea mo e lolotongá ni ki he moʻui fakamatelié …, ʻoku pehē pē mo e ongoongolelei ʻo e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí ki he moʻui fakalaumālie ʻa e fānau ʻa e ʻOtuá. ʻOku fokotuʻu mai ʻa e talafakatātā ko iá ʻe he folofola ʻa e Fakamoʻuí ki he fefine he veʻe vaitupu ʻi Samēliá, ʻi heʻene pehē: “… ka ko ia ʻe inu ʻi he vai te u foaki kiate iá, ʻe ʻikai ʻaupito toe fieinu ia; ka ko e vai te u foaki kiate iá ʻe ʻiate ia ko e matavai mapunopuna hake ki he moʻui taʻe ngatá” (Sione 4:14).

Kuo ʻomi he kuongá ni ha tānakiʻanga maʻongoʻonga ʻo e vai fakalaumālié, ʻoku ui ia ko e folofola, pea kou maluʻi ia ke lava ʻa e taha kotoa ʻo maʻu mei ai pea mo fafangaʻi fakalaumālie, ke ʻoua naʻa nau toe fieinua. ʻOku lau ʻa e ngaahi folofolá ni ʻoku mahu- ʻinga ʻaupito, pea ʻoku fakahaaʻi ia ʻi he ngaahi lea ʻa e Fakamoʻuí, “ʻOku mou kumi lahi ʻi he ngaahi tohi tapú; koeʻuhí ʻoku mou ʻamanaki ke maʻu ai ʻa e moʻui taʻengatá: pea ko ia ia ʻoku fakamoʻoni kiate aú” (Sione 5:39); pea ʻoku mātuʻaki mahuʻinga foki e meʻa ne hoko ki he kau Nīfai ne fekauʻi ke nau foki ʻo ʻomi ʻa e ngaahi peleti palasa ne ʻi ai ʻa e folofolá, ki he tuʻu mālie ʻa e kakaí. Ne fokotuʻu mai hono fakaʻaongaʻi ʻo e ngaahi folofola ko iá ʻi he lea ʻa Nīfai ʻo ne pehē, “… he naʻá ku fakatatau ʻa e folofolá kiate kimautolu, koeʻuhí ke ʻaonga ia pea mau poto ai” (I Nīfai 19:23) … Kuo maluʻi mai ʻa e ngaahi pōpoaki ko ʻeni mei heʻetau Tamaí ʻi he ngaahi toʻutangatá ni, pea ʻoku tonu ke mou toe fakatokangaʻi, ʻoku haohaoa taha ʻa e folofolá he kuongá ni ʻi hono maʻuʻangá, ʻo hangē ko e maʻa taha pē ʻa e vaí ʻi hono kamataʻanga ʻi he moʻungá; ʻa e folofola maʻa taha ʻa e ʻOtuá, pea ko e lea ʻoku siʻisiʻi taha hono fakakeheʻí, ʻa ē ʻoku haʻu mei he loungutu ʻo e kau palōfita moʻui ko ia kuo fokotuʻu ke nau tataki ʻa ʻIsileli ʻi hotau kuongá mo hotau taimí.2

Kuo hanga ʻe heʻetau Tamaí ʻi he kuonga fakakōsipeli kotoa pē ʻo foaki mai kia kitautolu ko ʻene fānaú, ʻa e ngaahi folofola mā- ʻoniʻoní ʻi Heʻene ueʻi fakalaumālié, ke ʻai ai kitautolu ke tau poto ʻi hono ikunaʻi ʻa e ngaahi ʻahiʻahí ʻi heʻetau tui kiate Iá. Ko e ngaahi folofolá ni ko ha meʻa “ʻoku ʻaonga ia ki he akonaki, mo e valoki, mo e fakatonutonu, mo e fakapoto ki he māʻoniʻoni: Koeʻuhí ke haohaoa ʻa e tangata ʻo e ʻOtuá, pea kakato hono teuteu ki he ngaahi ngāue lelei kotoa pē” (2 Tīmote 3:16–17). Ne mahuʻinga fau ʻi he palani ʻo e fakamoʻui ʻa e Tamaí e ngaahi folofolá ʻo iku lekooti ai ha ngaahi meʻa ne hoko ʻa ia ne fekau ai ʻe he ʻOtuá ke toʻo ha moʻui kae maʻu ha ngaahi tohi mahuʻinga he ka ʻikai ia ʻe tō mo humu pea mo fakakuihi ʻe he fakapoʻuli ʻo e māmaní [vakai, 1 Nīfai 4:13].3

Ne tau moʻulaloa ʻi ha kiʻi vahaʻa taimi ʻo tokanga lahi ange ki hono lau ʻo e ngaahi fakamatala kau ki he folofolá. Ka ʻoku ʻikai ha meʻa ia ʻe fuʻu mahuʻinga tatau mo hono toʻo mai ʻo e ngaahi folofolá ʻo lau kinautolú. … .ʻOku ʻi ai ha faʻahinga meʻa ʻoku ongo vivili ange, fakalaumālie lahi ange, pe ha meʻa ʻe fuʻu ʻuhinga lahi ange ʻi he taimi ʻoku ou lautohi ai ʻi he folofolá. … ʻOku ʻikai ha meʻa ia ʻe toe mahuʻinga ange, pe ʻe toe fiemaʻu lahi ange ʻi he ʻahó ni, ka ke fakatō ki heʻetau fānaú ha manako ki he folofolá.4

Kuo faleʻi mai ʻe he ʻEikí ke tau fakatotolo ʻa e folofolá, he te tau maʻu ai ʻa e founga ki he moʻui taʻengatá, koeʻuhí he ʻoku nau fakamoʻoni ki he founga kuo pau ke fononga ai ʻa e tangatá ke ne maʻu ʻa e moʻui taʻengatá mo Ia pea mo e “Tamai naʻá ne fekauʻi mai [Iá]“ (Sione 5:30).5

ʻOku tokoni fēfē ʻetau ako ʻa e folofolá ke fakatupulaki pea mo pukepuke ai hotau tuʻunga fakalaumālié?

ʻOku hangē maʻu pē kiate au ko e ngaahi lea ko ia ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá, ʻi heʻene faleʻi ʻa e kau takí, ʻokú ne fakamamafaʻi hono mahuʻinga ʻo e Tohi ʻa Molomoná, pea ʻoku mahulu hake hono mahuʻingá ʻi ha meʻa ʻoku tau ʻai ki aí. Naʻe peheni ʻene leá: “Ne u fakahā ange ki he kau takí ko e Tohi ʻa Molomoná ko e tohi tonu taha pē ia he māmaní, ko e makatuʻuloto ia ʻetau tui fakalotú, pea ʻe ofi ange ai ha taha ki he ʻOtuá ʻi ha to e taha kapau ʻe talangofua ki hono ngaahi akonakí, ʻi ha toe tohi kehe(History of the Church, 4:461).

Ko hono ʻuhinga kiate au ʻo e meʻá ni, ʻoku ʻikai ngata pē ʻi heʻetau fakafōtunga ʻi he tohi ko ʻeni ʻo e folofolá ʻa e ngaahi moʻoni pau ʻo e ongoongoleleí, ka ʻoku tau toe lava ʻi he fakamoʻoni hono ua ko ʻení ke ʻilo pau lahi ange hono ʻuhinga ʻo e ngaahi akonaki ʻa e kau palōfita ʻo e kuonga muʻá pea, pehē foki ki he ʻEikí mo ʻEne kau ākongá ʻi he taimi ne nau moʻui mo faiako ai ʻi he faʻahinga ʻo e tangatá.6

Kapau ʻoku fie ofi ha taha ki he ʻOtuá, te ne lava ʻo fakahoko ia ʻaki haʻane lau ʻa e Tohi ʻa Molomoná.7

He ʻikai ke ke lava ʻe koe ʻo fai ha meʻa ke fakatupulekina ʻaki hoʻo ʻuakai ki he meʻa fakalaumālié pea mo pukepuke hoʻo ngaahi ongo fakalaumālié ka ko haʻo lau mo toe toutou lau ʻi he taʻu taki taha ʻa e ngaahi meʻa mahuʻinga ʻoku akoʻi ʻi he Tohi ʻa Molomoná. Naʻe foaki mai, ʻa e kakato ʻo e ongoongoleleí ʻi he ʻāngelo ko Molonaí ke ne foaki ki he tangatá. ʻOku tau maʻu ha talanoa ne fai ʻe Palesiteni Siamane E. ʻĒlisiuefi (German E. Ellsworth), ʻi heʻene fai ʻene fakamoʻoní ʻi he temipalé ʻi he ʻao ʻo e kau palesiteni fakamisioná kotoa. Ne ne pehē, ʻi he lolotonga ʻo ʻene tokangaʻi ʻa e Misiona ʻo e Ngaahi Siteiti Fakanoaté he ngaahi taʻu lahi kuo hilí, ne ne maʻu ai ha misi pe ko ha vīsone ʻoku ʻaʻahi ki he Moʻunga ko Komolá pea naʻe femoʻuekina ʻi he fakakaukau ki he ngaahi meʻa ne hoko ʻi he feituʻu toputapú ni. Ka ne hoko heni kiate ia ha tukupā taʻe toe fakaʻiloʻilongaua: “Malangaʻi ki māmani ʻa e Tohi ʻa Molomoná. Te ne taki ʻa māmani kia Kalaisi.”8

Kapau ʻokú ke fie teuteu ʻa e fānau akó ke malu mei he … ngaahi akonaki halá, mei he ngaahi fakaanga lalahi ko ia te ne fakafepakiʻi ʻenau tui ki he Tohi Tapú, ʻai ke mahino moʻoni kiate kinautolu ʻa e ngaahi akonaki ʻo e Tohi ʻa Molomoná. Toutou fakamanatu maʻu pē ia.

Ko e fē ʻa e taimi fakamuimui taha ne ke lau ai ʻa e Tohi ʻa Molomoná? Ne u kiʻi puputuʻu ʻi hano ʻinitaviu au ʻe ha ongo tangata ʻi ha taimi fuoloa atu, ka ne na ʻi heʻetau polokalama seminelí ʻi he ngaahi taʻu kuo hilí pea kuó na fakatou hiki atu ki ha ongo fatongia fakafaiako kehe, ka kuo ʻosi maʻu hona mataʻi tohi P.A. Kuó na mole atu mei he ngaahi moʻoni ʻo e ongoongoleleí pea kuó na fakafepakiʻi ʻeni mo fakafekiki mai pea mo feinga ke fakaʻauha mo fakaangaʻi ʻa e ngaahi akonaki ʻo e Siasí.

Ne u talanoa mo kinaua fakatouʻosi, pea ʻi he taimi ne u ʻeke ai fekauʻaki mo ʻena lau ʻa e Tohi ʻa Molomoná, ne pehē mai ha taha ʻo kinaua kiate au: “Ko e taʻu ʻeni ʻe hongofulu mā fā ʻoku teʻeki ke u lau ha meʻa ʻi he Tohi ʻa Molomoná.”

Ne tala mai ʻe he toko taha ia ʻe tahá, “ʻOku ʻikai ke u manatuʻi ʻe au pe ko e fē taimi fakamuimui taha ne u lau ai ʻa e Tohi ʻa Molomoná.” ʻE pehē tofu pē ha taha ʻia kitautolu, ʻo kapau he ʻikai ke tau hoko atu ʻi hono fakafemoʻuekinaʻi kitautolu ʻaki ʻa e ngaahi akonaki ʻo e tohi mātuʻaki mahuʻinga ko ʻeni kuo ʻomi ʻe he ʻEikí ʻi ha ʻuhinga—ʻa ia, ke fakatonutonu kotoa ʻa e ngaahi fehālaaki mo e ngaahi taʻe femahinoʻaki ʻi hotau kuongá ʻo hangē ko ʻEne talaʻofa te Ne fakahoko ʻi he ngaahi kuonga kehé.9

Ne u talanoa mo ha tangata ʻoku ʻiloa ʻi hotau ʻunivēsiti fakafonuá.. … Lolotonga ʻene kei hoko ko e mēmipa ʻo e Siasí, ne ne fakapotoʻi mo fakahāhā ʻa e ngaahi fakaveiveiua ne fakataumuʻa ke ne fakaʻauha ʻa e tui ʻa e fānau kei talavoú ni. Naʻá ne pehē, “Ka naʻe teʻeki ke u fai ia ʻi he māhina ʻe fā ki muí ni maí, ʻe Misa Lī.”

ʻI heʻeku fehuʻi ange, “Ko e hā naʻá ne liliu koé?” ne ne fai mai ha vete hia mālie moʻoni:

“Ko e taʻu ʻeni ʻe uofulu mo e ʻikai ke u teitei sio ki he Tohi ʻa Molomoná, ka ne ʻomi kiate au ha ngāue ʻi he Siasí ke u fakahoko. Ne ʻave au ʻe he fatongia ko iá ʻo u ako ai ʻa e Tohi ʻa Molomoná mo e ongoongoleleí, peá u toe kamata foʻou ʻeku toe kau kakato mai ki he Siasí ʻi he ngaahi māhina siʻi kuo maliu atú. ʻI he omi ko ia ʻeku fānau akó kiate aú, kuo nau hohaʻa ʻi hono uesia ʻi he ngaahi akonaki fakapoto ʻo e tangatá, ʻoku ou talaange fakapulipuli kia kinautolu, ‘ʻOua te mou hohaʻá. ʻOku tau ʻiloʻi ko e ongoongoleleí ʻoku moʻoni pea ʻoku tonu mo e Siasí.’ ”10

Ko e hā ha ngaahi founga ʻoku ʻomi ai ʻe he folofolá ha tuʻunga pau ʻo e moʻoní?

Kuo hanga ʻe he ngaahi taʻu ki muí ni maí ʻo ʻomi ha ngaahi fakakaukau fakaako mo ha ngaahi fakakaukau fakapoto ʻo ne fehuʻia ʻa e ngaahi tuʻunga mahuʻinga kotoa ki muʻa ʻo e tui fakalotú, anga-maʻá mo e feohi fakafāmilí. Kuo ngāue ʻa e kau fakaanga ʻo onopōní … ke fakaʻauha ʻa e tui ki he mafai motuʻa mo falalaʻia ʻo e ngaahi akonaki ʻi he folofolá pea mo [fetongi ʻaki kinautolu] ʻaki ʻa e ngaahi tokāteline naʻe ʻikai fakahinohino fakalaumālie pe faʻu pē ʻe he tangatá, ʻa ia ʻoku liliu mo e taimí pea mo e feituʻú.11

Te u pehē ʻoku fie maʻu ke tau akoʻi hotau kakaí ke kumi ʻenau talí ʻi he folofolá. Kapau pē ā ne tau fakapotopoto feʻunga ke tau taki taha pehē ʻoku ʻikai ke tau lava ʻo tali ha fehuʻi kae ʻoua kuo tau maʻu ha tali fakatokāteline ʻi he folofolá! Pea kapau te tau fanongo ki ha taha ʻokú ne akoʻi ha faʻahinga meʻa ʻoku fehangahangai mo e meʻa ʻoku ʻi he folofolá, te tau taki taha lava pē ʻo ʻilo pe ko e ngaahi meʻa ʻoku lea ʻakí ʻoku hala—he ʻoku faingofua pehē pē. Ka ko e meʻapangó, he ko hotau tokolahi ʻoku ʻikai ke tau lau ʻa e folofolá. ʻOku ʻikai ke tau ʻilo pe ko e hā ʻoku ʻi aí, pea tupu ai ʻetau fakamahamahalo ʻi he ngaahi meʻa ʻoku totonu ke tau ʻilo tonu ʻi he folofolá. Te u pehē ko e taha ʻeni ʻo e ngaahi meʻa fakatuʻutāmaki lahi taha he ʻahó ni.

ʻI he taimi ʻoku ou fakataha ai mo ʻetau kau faifekaú pea nau fehuʻi ʻi he ngaahi meʻa fekauʻaki mo e temipalé, ʻoku ou tala ange, ʻi heʻeku fakangata ʻemau talanoá, “He ʻikai ke u teitei tali ha taha ʻo e ngaahi fehuʻí kae ʻoua kuó u maʻu ha tali ʻi he ngaahi folofola ʻoku fakaʻaongaʻi ʻe he Siasí pe ʻi ha taha ʻo e ngaahi fanongonongo moʻoni ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí.“

Kuo ʻosi ʻomi ʻe he ʻEikí ʻi he ngaahi folofola ʻoku fakaʻaongaʻi ʻe he Siasí ha founga ke tau lava ʻo fakafuofuaʻi ai ʻa e moʻoní mei he taʻe moʻoní. Tau talangofua muʻa ki heʻene folofolá: “Ke ke maʻu ʻa e ngaahi meʻa kuó ke maʻú, ʻa ia kuo foaki kiate koe ʻi heʻeku ngaahi tohi tapú ke hoko ko e fono, ke hoko ko e fono ke puleʻi ʻaki hoku siasí” (T&F 42:59).12

ʻOku ʻi ai maʻu pē ha faʻahinga ʻahiʻahi ke tau fakalaka atu ʻi he meʻa kuo ʻosi fakahā mai ʻe he ʻEikí, ʻo tau feinga ke fai ʻetau fakafuofuá ʻi ha ngaahi meʻa ʻe niʻihi pe fakamahamahalo fekauʻaki mo e ngaahi akonaki ko ʻení. ʻOku ou fakaʻamu ke mou manatuʻi ʻeni. ʻOua naʻá ke teitei feinga ke fakalaka atu ʻi he meʻa kuo fakahā ʻe he ʻEikí. Kapau ʻoku ʻikai ke ke ʻiloʻi, tala ange pē ʻoku ʻikai ke ke ʻilo; kae ʻoua te ke tala ange ʻoku ʻikai ke ke ʻilo he taimi ʻoku tonu ke ke ʻilo aí, koeʻuhí he ʻoku totonu ke mou hoko ko ha fānau ako ʻo e folofolá. Ko e ngaahi fifili fekauʻaki mo e ngaahi akonaki ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ʻoku totonu ke tali, ʻi he taimi ʻe lava aí, mei he ngaahi folofolá.13

ʻOku tau maʻu ha meʻa ʻoku ʻikai maʻu ʻe he ngaahi siasi kehé: ko ha tohi maʻongoʻonga ʻe fā, ʻa ia ko hono moʻoní, kapau te tau lau kotoa kinautolu, ʻoku mahino he ʻikai ke tau fehālaaki. Hangē ko ʻení, ko e taimi ʻoku tau fie maʻu ai ʻa e fakaʻuhinga ki he talafakatātā ʻo e teá ʻo hangē ko ia ne fakataumuʻa ki ai ʻe he ʻEikí, ko e meʻa pē ʻoku fie maʻu ke tau faí ko hono lau ʻa e fakahā ʻoku ʻiloa ko e vahe 86 ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá pea te tau maʻu ai ʻa e fakaʻuhinga ʻa e ʻEikí. Kapau ʻoku tau fie ʻilo ki ha meʻa ʻi he Malanga he Moʻungá pe Lotu ʻa e ʻEikí, te tau lava ʻo lau hono fakalea totonu angé ʻi he Tolu Nīfaí. ʻOku ʻi ai ha ngaahi tefitoʻi fakakaukau lahi ne mei ʻata nenefu ka ʻoku fakamaama mo fakapapauʻi ai ki heʻetau fakakaukaú.14

Ko e hā ʻoku totonu ai ke tau fakaʻaongaʻi ʻa e folofolá ʻi heʻetau akoʻi ʻa e ongoongoleleí?

Ko e fatongia ʻo kinautolu te nau akoʻi ʻEne fānaú ke nau akoʻi ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí. ʻOku ʻikai vaheʻi kitautolu ke tau akoʻi ha ngaahi fakakaukau pe ngaahi fakamahamahalo ki he moʻoní. ʻOku ʻikai vaheʻi kitautolu ke tau akoʻi ha ngaahi fakakaukau fakapoto pe ko e saienisi ʻo e māmaní. ʻOku vaheʻi kitautolu ke tau akoʻi ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí ʻa ē ʻoku ʻi he ngaahi folofola ʻe fā ʻo e Siasí—ʻa e Tohi Tapú, Tohi ʻa Molomoná, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá, pea mo e Mataʻi Tofe Mahuʻingá.

ʻI heʻetau fakakaukau ko hotau ngataʻangá iá, ʻoku hoko leva ko hotau faingamālie ke ʻilo ʻa e ngaahi moʻoni ko iá pea mo ʻai ʻa e ngaahi folofolá kakato ke ʻilo ʻe māmani. Ko e kāingalotu pē ʻo e Siasí ʻoku nau maʻu ʻa e faingamālie ko iá.15

ʻOku mau tui ʻoku fiekaia hotau kāingalotú ki he ongoongoleleí, ʻo ʻikai toe fakalahiʻi, kae kei kakato ai hono ngaahi moʻoní mo e ngaahi ʻilo tonú. … ʻOua muʻa naʻa tau fai ʻa e fehālaaki ko ia ʻi hono ʻai ke taʻe oliʻia [hotau kāingalotú] … ʻi hotau ngaahi ʻapí pe ʻi he ngaahi kalasi he Lotú ʻaki haʻatau ʻoange ha fanga kiʻi tulutā ʻo e ongoongoleleí ʻi he taimi ʻoku totonu ke nau inu fieinua ai mei he matavai ʻo e vai ʻo e moʻuí! … ʻOku ʻi ai ha niʻihi ʻoku hangē kuo ngalo ʻiate kinautolu ko e ngaahi meʻatau mālohi taha kuo foaki mai ʻe he ʻEikí ke fakafepakiʻi ʻaki ʻa e meʻa kotoa pē ʻoku koví, ʻoku ʻi heʻene ngaahi fakahaá, mahino, mo faingofua ʻi he ngaahi tokāteline ʻo e fakamoʻuí ʻo hangē ko ia ʻoku ʻi he folofolá. ʻOku mau ʻohovale ʻi he taimi ʻoku mau fanongo ai ʻoku ʻi ai ha niʻihi hotau kāinga ʻi he ngaahi kolo ko ia ʻoku lau ʻoku koloa- ʻiá … kuo nau fili kinautolu ke siʻaki ʻa e ngaahi fakahinohino ke tau ako aí, kae fili ki ha ngaahi fakatotolo fakapoto ʻi ha ngaahi kaveinga ʻa ia ʻoku meimei faitatau mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí.16

Ko e ngaahi meʻa kotoa pē ʻoku tau akoʻi ʻi he Siasí ni, ʻoku totonu ke fakahaaʻi ia ʻi he folofolá. … ʻOku totonu ke fili ʻetau leá mei he folofolá, pea ko e meʻa kotoa pē, toʻo hoʻo fakamahinó mei he folofolá pe mei ha fakahā mei he Tohi ʻa Molomoná, faka- ʻaongaʻi ia, kae ʻoua ʻe toʻo mei ha toe ngaahi maʻuʻanga fakamatala kehe, lolotonga iá te ke lava pē ke maʻu ia ʻi he ngaahi tohí ni. ʻOku tau ui ʻeni ko e ngaahi folofola pau ʻo e Siasí koe ʻuhí he ʻoku pau. Kapau ʻokú ke fie fuatautau ʻa e moʻoní, fua ʻaki ia ʻa e ngaahi folofola pau ʻo e Siasí. … Kapau ʻoku ʻikai ke ʻi he ngaahi folofola pau ʻo e Siasí, ʻe sai ange ke ke lau ia ko ha fakamahamahalo. Ko e fakakaukau pē ia ʻa e tangatá, ke fakalea ʻi ha founga kehe; pea kapau ʻoku fehangahangai mo ia ʻi he folofolá, te ke lava ke ʻilo ʻi he founga ko iá ʻoku ʻikai ke moʻoni. Ko e faʻahinga tuʻunga pau ʻeni ke ke fuatautau ai ʻa e moʻoni kotoa pē. Ka ʻo kapau ʻoku ʻikai ke ke ʻilo ʻa e ngaahi folofola pau ʻo e Siasí, te ke kei fakafuofua ai pē ʻe koe hono fuatautau ʻo e moʻoní.17

ʻOku foki ʻeku fakakaukaú … ki hono founga akoʻi mai ʻo e folofolá ʻi heʻeku kei ʻi he Palaimelí. … Manatuʻi, ko e tuí ʻoku haʻu ia mei he fanongo ki he folofola ʻa e ʻOtuá, ʻo hangē ko hono fakamatala ʻe Paulá [vakai, Loma 10:17]. … Ne ʻi heʻeku kalasi Palaimelí ha faiako maʻongoʻonga moʻoni—ʻo ʻikai maʻongoʻonga koeʻuhí he ne ʻalu ki ha ako mo maʻu hano ngaahi mataʻitohi ʻi he saienisi ʻo e faiakó, ka naʻe ʻi ai haʻane faʻahinga tui … ko e founga pē te ne lava ai ʻo fakatupulaki ʻa e tuí ʻia kimautolu ko haʻane akoʻi mai ʻa e folofolá.18

ʻOku tupulaki nai ʻetau fakamoʻoní mo hotau tuʻunga fakalaumālié ʻi heʻetau ako ʻa e folofolá?

ʻOkú ke … fakatupulekina maʻu pē hoʻo fakamoʻoní ʻaki haʻo ako fakamātoato ʻa e folofolá? ʻOkú ke angaʻaki hono lau fakaʻaho ʻo e folofolá? Kapau he ʻikai ke tau lau fakaʻaho ʻa e folofolá, ʻe fakaʻau ke vaivai ange ʻetau fakamoʻoní, pea ʻikai fakatupulekina e loloto ʻo hotau tuʻunga fakalaumālié. Naʻa mo kitautolu, kuo pau ke tau ako ʻa e folofolá, ke hoko ʻo tau anga fakaʻaho ʻaki ia.19

Ko e founga ke ke fakatupulekina ai e tuʻunga fakalaumālié [ke] ke ako ʻa e ongoongoleleí.20

Feinga ʻi ho ʻapí, pea akoʻi ʻa e kakai kehé, ke nau tuku ha taimi ʻi he ʻaho taki taha ke fakalongolongo ai ʻi ha houa ʻe taha ʻi he ʻahó ʻo fakakaukau loto. Tuku ke ako ʻa e folofolá ʻi ha miniti ʻe tolungofulu he ʻaho kotoa pē. ʻO tatau ai pē pe ʻi he hengihengí, pe fuoloa ʻo e poʻulí, ko e fē pē ʻa e taimi ʻe lelei taha kia koé, ke ke fakaʻaongaʻi ai ha houa ke ke fakakaukau loto ʻi he lotu lahi ʻi ha feituʻu te ke lava ke feongoongoi ai mo e ʻOtuá mo aleaʻi ʻa e ngaahi palopalema ʻoku fuʻu tōtuʻa ki he ivi ʻo e tangatá.21

ʻOua naʻa tuku ke ʻalu ha ʻaho taʻe te ke laukonga ʻi he ngaahi tohi toputapú ni. Ka ʻoku ʻikai foki feʻunga ke te ʻilo ʻataʻatā pē ki Heʻene moʻuí mo ʻEne ngaahi ngāué ʻaki haʻate ako. Ko e ʻEikí tonu pē naʻá ne tali ʻa e fehuʻi fekauʻaki mo e founga ʻe lava ai ʻe ha taha ʻo ʻilo Ia mo ʻEne tokāteliné: “Pea ko ia ia ʻe fai ki hono finangaló, te ne ʻilo” (Sione 7:17). Te ke pehē ka ʻi ai ha taha poto ʻi he saienisí, ko ha taha ia ʻoku teʻeki ke ne fai ha faʻahinga fakatotolo ʻi he fale faiʻanga fakatotoló? Te ke tokanga nai ki ha ngaahi fakaanga ʻi he mūsiká kapau ʻoku ʻikai ke ne ʻilo ha meʻa ki he mūsiká … ? ʻOku pehē pē mo kitautolu, ko e toko taha ʻokú ne “ʻilo ʻa e ʻOtuá” kuo pau ko ha taha ia ʻokú ne fakahoko Hono finangaló mo moʻui ʻaki ʻa e ngaahi ʻulungaanga lelei ne fai ʻe Sīsuú.22

ʻOku tau ʻi he ngāue ʻa e ʻEikí. ʻOku tau maʻu ha totonu ki ha fakahinohino fakalaumālie, ʻo kapau ʻoku tau moʻui taau. Fakatauange ke tokoni ʻa e ʻOtuá ke tau moʻui taau pea mo ako ʻa e folofolá, pea hoko ʻo tau angaʻaki hono lau fakaʻahó, koeʻuhí ke ʻoua naʻa tau tōnounou ʻi he ngaahi tuʻunga māʻolunga kuo ui kitautolu ki ai ʻi he puleʻanga ʻo ʻetau Tamaí.23

Ngaahi Fokotuʻu ki he Akó mo Hono Aleaʻí

  • Ko e hā ha ngaahi founga ʻoku mahuʻinga tatau ai ʻa e folofolá ki heʻetau moʻui fakalaumālié ʻo hangē ko e vaí ki heʻetau moʻui fakatuʻasinó? ʻOku tokoni fēfē ʻetau ako ʻa e folofolá ke tau ikunaʻi ai ʻa e ʻahiʻahí?

  • Ko e hā ha ngaahi founga ʻoku tataki ai kitautolu ʻe he Tohi ʻa Molomoná kia Sīsū Kalaisi? ʻOku tokoni fēfē ʻa e Tohi ʻa Molomoná ke tau ʻilo ai ʻa e moʻoní mei he meʻa ʻoku halá? Kuo tokoniʻi fēfeeʻi ʻe hoʻo ako ʻa e Tohi ʻa Molomoná hoʻo moʻuí?

  • Ko e hā ha meʻa kuo hoko ʻi hoʻo kumi ʻi he folofolá ʻa e ngaahi tali ki hoʻo fehuʻí?

  • ʻI he taimi ʻoku tau faiako aí, ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke tau fakafalala ki he folofolá mo e ngaahi akonaki ʻa e kau palōfitá?

  • Ne anga fēfē hoʻo lava ʻo ʻai ʻa e ako folofolá ke hoko ko e meʻa mahuʻinga taha ia ʻi hoʻo moʻuí? Ne anga fēfē hoʻo lava ʻo faka- ʻaiʻai hoʻo fānaú pe kau mēmipa kehe ʻo ho fāmilí ke nau ako ʻa e folofolá?

  • ʻOku fakatupulekina fēfeeʻi ʻe heʻetau ako ʻo e folofolá ʻa ʻetau malava ke fakahoko ʻa e “ngaahi tuʻunga māʻolunga kuo ui kitautolu ki ai ʻi he puleʻanga ʻo ʻetau Tamaí.”?

Maʻuʻanga fakamatalá

  1. Glimpses into the Life and Heart of Marjorie Pay Hinckley, ed. Virginia H. Pearce (1999), 21.

  2. ʻI he Conference Report, ʻOkatopa 1943, 101.

  3. Stand Ye in Holy Places (1974), 370.

  4. The Teachings of Harold B. Lee, ed. Clyde J. Williams (1996), 152–53.

  5. The Teachings of Harold B. Lee, 150.

  6. The Teachings of Harold B. Lee, 154.

  7. The Teachings of Harold B. Lee, 155.

  8. “Restoration of the Gospel,” 1954, ʻĀkaivi ʻo e Potungāue Hisitōliá, Siasiʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, 19–20.

  9. The Teachings of Harold B. Lee, 157.

  10. Ye Are the Light of the World (1974), 105.

  11. Decisions for Successful Living (1973), 11.

  12. The Teachings of Harold B. Lee, 153.

  13. The Teachings of Harold B. Lee, 154.

  14. Ye Are the Light of the World, 109.

  15. Ye Are the Light of the World, 96.

  16. The Teachings of Harold B. Lee, 450–51.

  17. The Teachings of Harold B. Lee, 148–49.

  18. “How Primary Teachers Can Strengthen Their Testimonies,” Konifelenisi Fakataʻu ʻa e Palaimelí hono 47, ʻaho 3 ʻo ʻEpeleli 1953, ʻĀkaivi ʻo e Potungāue Hisitōliá, Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, 9.

  19. Seminā ʻa e kau Fakafofonga Fakavahelahí, ʻaho 12 ʻo Tīsema 1970, ʻĀkaivi ʻo e Potungāue Hisitōliá, Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, 10.

  20. Fakatapui ʻo e faama Uelofea Fakavahelahi ʻo e Fakatonga ʻo Kalefōniá, ʻAho 6 ʻo Siulai 1950, ʻĀkaivi ʻo e Potungāue Hisitōliá, Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní.

  21. The Teachings of Harold B. Lee, 152.

  22. The Teachings of Harold B. Lee, 150.

  23. The Teachings of Harold B. Lee, 152.

Naʻe manako ʻa Palesiteni Hāloti B. Lī ʻi he folofolá mo ne fakaʻaongaʻi ia ki hono akoʻi ʻo e Kāingalotú. Naʻá ne pehē, “Kapau ʻoku ʻikai ke tau lau fakaʻaho ʻa e folofolá, ʻoku fakaʻau ʻetau fakamoʻoní ke vaivai, pea ʻoku ʻikai ke tupulekina e loloto ʻo hotau tuʻunga fakalaumālié.”