Akonaki ʻa e Kau Palesitení
Ko e Ngāue ʻa Hāloti B. Lií


Ko e Ngāue ʻa Hāloti B. Lií

Ko ha fakamatala ʻeni ʻo Palesiteni Hāloti B. Lī, ne hiki ʻe ʻEletā Kōtoni B. Hingikelí, ʻi heʻene kei hoko ko e mēmipa ʻo e Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá, pea naʻe pulusi ia ʻi he Ensign ʻi Nōvema 1972 (“President Harold B. Lee: An Appreciation,” 2–11). Ne tokoni ʻa e fakamatalá ni ki he kāingalotu ʻo e Siasí ke nau ʻilo lahi ange ai kia Palesiteni Lī, ʻi heʻene toki hoko pē ko e Palesiteni ʻo e Siasí.

“ ʻE lava ke fakamatalaʻi ʻa e talanoa ʻo Hāloti B. Lií, ʻa e Palesiteni ʻo e Siasí, ʻi ha ngaahi ʻotu lea mahino ngofua moʻoni: Ne fanauʻi ia he ʻaho 28 ʻo Māʻasi 1899, ʻi Kilifitoni ʻi ʻAitahō, ko e foha ʻo Samuela Melioni mo Luʻisa ʻEmeline Pingihemi Lī, ko e taha ia ʻi heʻena fānaú ʻe toko ono. Ne ako pē he akoʻanga honau feituʻú, ʻi he Akoʻanga ʻOneitá he kolo ofi mai ko Pelesitoní, ʻi he Ako Fakafaiako Fakasiteiti ko ʻAlapaioní ʻi ʻAlapaioni ʻi ʻAitahō, pea ki mui ange ʻi he ʻUnivēsiti ʻo ʻIutaá. Ne kamata ngāue ko ha faiako ʻi hono taʻu 17, hoko ko ha puleako ʻi hono taʻu 18, pea hoko ki mui ko ha faiako ʻo ha ʻapiako ʻe ua ʻi he Potufonua Sōlekí ʻi ʻIutā. Ne mali mo Feni Lusinita Tena he ʻaho 14 ʻo Nōvema 1923. Ne mālōlō ia ʻi he ʻaho 24 ʻo Sepitema 1962. Pea mali hono uá mo Filitaa Soane Seniseni he ʻaho 17 ʻo Sune 1963.

“Naʻa ne puleʻi ʻa e kautaha Foundation Press, Inc., 1928–33. Hoko ko e Komisiona ʻo Sōleki Siti 1933–37, ʻi heʻene hoko ko ia ko e talēkita pule ʻo e polokalama uelofea ʻa e Siasí. Fokotuʻu ko e mēmipa ʻo e Fakataha Alēlea ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá he ʻaho 6 ʻo ʻEpeleli 1941, Palesiteni ʻo e Fakataha Alēlea ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá mo tokoni ʻuluaki ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí he ʻaho 23 ʻo Sānuali 1970, pea fakanofo mo vaheʻi ko e Palesiteni ʻo e Siasí he ʻaho 7 ʻo Siulai, 1972.

“Ko e faʻahinga meʻa ia ne hoko ʻi heʻene moʻuí. Ka ko e moʻui ko iá ʻoku taau ke lahi ange hono fakamatalaʻí.

“ ʻI hono fakafehoanaki ki he ngaahi kolo lalahi ʻaupitó mo e ngaahi kolo hoko haké, ʻoku fuʻu siʻisiʻi ʻaupito ʻa Kilifitoni, pea tuʻu mavahe mei he ngaahi hala lalahí. Ka ʻi he fakalau atu ʻo e ngaahi taʻú, kuo fakaʻau ke ʻilo lahia ko e feituʻu ne fāʻeleʻi ai e Palesiteni hono hongofulu mā taha ʻo e Siasí.

“Ne hiki mai ʻa e tangataʻeiki ʻa Palesiteni Lií, ʻa Samuela Melioni, ki Kilifitoni mei ha kolo tukuʻuta ʻe taha ko Panaka (Panaca), ʻi he fakatonga ʻo Nevatá. Ne mālōlō pē siʻi fineʻeiki ʻa Samuelá (ʻa e kui fefine ʻa Palesiteni Lií) ʻoku kei ʻaho valu pē, pea naʻe fuʻu valevale ʻa e kiʻi pēpē fanauʻi taʻe hokó ni ke lava e foʻi mama nima ia ʻo tuiʻi hake hono kiʻi nimá ʻo aʻu hake ki hono umá. Naʻe pau ai ke fafanga ʻaki ha kiʻi meʻa tuluʻi mata. Naʻe nofo ʻa e tokoua ʻo ʻene fineʻeikí ʻi Kilifitoni, pea ʻi hono taʻu 18, ne hiki fakatokelau leva ʻa e kiʻi tamasiʻí ni ʻo nofo mo hono fāmilí.

“Ko e feituʻu ʻeni ne fetaulaki ai mo e taʻahine louʻulu ʻuliʻuli ko Luʻisa Pingihemí. Naʻá na mali he Temipale Lōkaní. Ko e ʻapi ne na langá, ʻa ia naʻe fanauʻi mai ki ai ʻena fānaú ʻe toko ono, ne tuʻu ia ʻi he halá, ʻo meimei maile ʻe tolu ki he tokelau ʻo e falekoloá.’ Ko hono moʻoní ko e falekoloá ni, ko e kautaha fakakomēsiale pē ia ʻe taha he koló. Ko e feituʻú ni ne kei hala kelekele pē—efua ʻi he taimi māfaná, mapuni he sinoú ʻi he faʻahitaʻu momokó, pea pelepela moʻoni ʻi he faʻahitaʻu failaú mo e faʻahitaʻu fakatōlaú. …

“Ko e feituʻu ʻeni ne tupu taʻe sū mo teunga ʻovalolo hake ai ʻa e kiʻi tamasiʻí ni ʻi he uhouhonga ʻo e fānau tangata ʻo e feituʻu ʻutá ni. Naʻe fai ha kaukau maʻu pē ʻi he Ano Tatilií, ka naʻe ʻikai fai ʻeni ʻi he ʻaho Sāpaté. Naʻe kau ʻa e tangataʻeikí ʻi he kau pīsopelikí, pea ko e fineʻeikí leva ʻi he [houalotu ʻo e Finemuí]—pea ko e Sāpaté naʻe toputapu. Ko e ano vai tatau pē ʻeni, ʻi he faama Paipií, ne papitaiso ai ʻa Hāloti B. Lií.

“Naʻe mātuʻaki hāhāmolofia moʻoni ʻa e paʻangá ʻi he ngaahi ʻaho ko iá. Ne lahi ʻa e fua ʻo e fāmá ka naʻe ʻikai fuʻu maʻu ha paʻanga fēfē mei he uité mo e patetá. Ne fakalahi ʻe he tangataʻeikí ʻa e kiʻi paʻanga hū mai ʻa e fāmilí ʻaki haʻane aleapau ngāue ki hono tā ʻo e uité, vili ha ngaahi vaitupu, pea mo langa ha ngaahi fakatafeʻanga vai ki he fuʻifuʻi ngoué. Ka naʻe ʻikai ʻilo ʻe he fānau ia ʻi he fāmili Lií naʻa nau masiva. Ne ʻomi ʻe honau ʻapí mo e Siasí ha ngaahi faingamālie ʻo e ʻekitivitií. Pea ko e meʻa mahuʻinga taha honau falé ʻa ʻenau pianó. Naʻe akoʻi ai ia he tā pianó ʻe ha fefine Sikotilani, ʻa ia ne ne ʻiloʻi lelei hono taaʻi e tukeʻi nima ʻo e taha tā pianó he taimi ʻoku hala ai ʻa e notá.

“Ne mātuʻaki poto moʻoni ʻa Hāloti ʻi he pianó. ʻOku mālie foki ke fakatokangaʻi ko e manako ko ia ʻi he mūsiká ne fakaili hake ʻi he ngaahi ʻaho ko iá, ne iku hāsino ia ki mui ange ʻi he taimi ne hoko ai ko e sea ʻo e Kōmiti Mūsika ʻa e Siasí. …

“Ne ʻi ai ha kiʻi saliote siʻisiʻi, ne faʻa angi ʻe he fineʻeikí, ko ia ne feʻaveaki ai ʻa e fānaú ʻi ha maile ʻe ua ki he akó mo foki mai. Naʻe ʻikai ūū fēfē ʻi he taimi ne angi mālohi ai ʻa e matangi ʻo Sānualí mei he tokelaú, pea toe hoko foki mo e pelepelá ko ha palopalema ʻi he taimi ʻoku molū ai ʻa e loto halá. Ka ko e moʻuí ia ʻi Kilifitoni. Hangē ko e fakamatala ʻa Palesiteni Lií, ‘Ne mau maʻu ʻa e meʻa kotoa pē naʻe ʻikai ke lava ʻe he paʻangá ʻo fakatau mai.’ Pea naʻe kau ʻi he ngaahi meʻá ni ha ʻū meʻa ne nau fetongi lelei ʻa e ngaahi meʻa naʻe ʻikai ke mau maʻú. Naʻe maʻa ʻa e ʻeá mo lelei, pea hangē ne ʻi ai ha meʻa ne namu kakala aí. Ne tasilo ʻa e vaí ʻo hangē ha sioʻatá, pea ne faingofua ke te vakai ki he makamaka ʻi he takele ʻo e kiʻi vai tafé. Naʻe ʻilongofua ʻa e ngaahi fetuʻú he poʻulí ʻo hangē ha kakai mo ha fanga monumanu he langí—pea ʻāvea ai e ʻatamai fakakei-iiki ʻo e tamaiki tangatá ʻi he meʻa ne nau mamata ki aí. Ne hoko ʻa e ʻuha ʻo e faʻahitaʻu māfaná ko ha mana ne tō ki he toafa ko ʻení, ʻo ne ʻomi ha moʻui ki he kelekelé. Ne hoko mai ʻa e faʻahitaʻu failaú ʻo ha faliki lanu mata e funga fonuá ʻi he feituʻu ko ē ne ueʻi ai ʻe he palaú ʻa e kelekelé, pea hoko ai mo hono keliʻi ke toó. Ne ʻoatu ʻe he ʻuʻulu mo e kohu ʻo e ngaahi mīsini ʻauʻaú ha mālohi ʻi he ngaahi fuʻu leta ki he mīsiní lava ai hono faʻo ʻo ha ngaahi ʻotu tangai uite, ʻouti, pea mo ha paʻale. …

“ ʻI he kakato ʻo e ngaahi maaka ʻo e akoʻanga honau feituʻú, ne mavahe leva ʻa e fānau tangatá mei honau ʻapí ke hū ki he Akoʻanga ʻOneitá, ko ha ako māʻolunga ne fakalele ʻe he Siasí ʻi Pelesitoni ʻoku maile ʻe hongofulu mā nima ki ai. ʻI he taimi ko ʻení ʻoku kei taʻu 13, pea ko e feituʻu ʻeni ne fuofua fetaulaki ai mo ʻĒsela Tafu Penisoní [ʻa ē ne hoko ko e Palesiteni hono hongofulu mā tolu ʻo e Siasí]. Ne hoko atu ai mo e Ako Fakafaiako Fakasiteiti ʻAlapaioní, ʻi he tafaʻaki pē ʻe taha ʻo ʻAitahoó. Ko e feituʻu ʻeni ne maʻu ai ʻe Hāloti B. Lī ʻi hono taʻu 17, ʻene tohi fakamoʻoni faiakó. Ko ha ʻaho lāngilangiʻia moʻoni ia ki ai pea mo hono fāmilí. Ne ʻoange ai ʻe he poate fakavahe ʻo e akó haʻane ngāue ke hoko ko ha faiako ʻi he ʻapi ako loki taha ko ia ko e Fetuʻu Silivá (Silver Star), ʻi he vahaʻa ʻo Teitoni mo Uesitoní, ‘ʻi he fakahokohoko atu pē ko ia’ mei Kilifitoní. Ko e vāhengá ko e paʻanga ʻe onongofulu ki he māhina. Ne feʻaluʻaki hoosi ai ʻi ha maile ʻe hongofulu he fakaʻosinga ʻo e uike kotoa pē.

“ … ʻI he taʻu hono hokó, ne fokotuʻu ai ia ʻe he poaté ke ne hoko ko e puleako ki he ʻApiako ʻOkisifōtí ʻa ia ne ʻi ai ha loki ako ʻe fā. Ko ha faingamālie lelei ʻeni ki ha tamasiʻi kei taʻu 18. Ne fefonongaʻaki maile ʻe fā ki ai mo foki mai ʻi ha maile ʻe fā fakaʻaho ʻi ha hoosi, ʻo tatau ai pē ʻuha mo e laʻā, lelei e matangí pe kovi. ʻI hono fakatupulaki hono talēniti hivá mo e sipoti pasiketipoló, ne kau ai ʻi he ngaahi ʻekitivitī fakakoló ʻi hono taimi ʻataá. Ko e ngaahi ʻaho ʻeni ne kei pīsope ai ʻene tamaí, pea fuofua fakatoka-ngaʻi ai ʻe Hāloti e polokalama uelofea ʻa e Siasí, ʻo hangē ko ia ne ui ʻaki ki muí. Ne hangē pē foki e taimi ko iá ko e taimi ní, ʻo fatongia ʻaki ʻe he pīsopé hono tokangaʻi ʻo e kau masivá. Ne fakalele ʻe Pīsope Lī hano fale tukuʻanga koloa pē ʻoʻona, pea ko e ngaahi koloa aí ne maʻu pē ia mei hono feleokó. ʻI he poʻulí, ne fakatokangaʻi ai ʻe he fāmilí haʻane ʻave ha tangai mahoaʻa, naʻe ʻikai ke nau ʻilo pe ko e ʻavé ki fē, koeʻuhí he naʻe fai pau ki he tuʻutuʻuni ke ʻoua naʻa fakahāhāholó, telia naʻa ʻi ai ha talanoa ʻe sasala ʻo fakatupu mā kia kinautolu ʻoku fie maʻu tokoní.

“Pea ne tatau pē taimi ko iá mo e taimí ni, ne hoko ko e fatongia mo e meʻa ʻuluaki ki he pīsopé ke ne fakaongoongoleleiʻi ʻa e kau talavoú ki he ngāue fakafaifekaú. Kuo aʻu ʻeni ʻa Hāloti ʻo taʻu 21, hili ia haʻane faiako ʻi ha taʻu ʻe fā. Ne fakahoko mai ha ui meia Palesiteni Hiipa J. Kalānite ke ngāue fakafaifekau ʻi he Misiona ʻo e Ngaahi Siteiti Fakahihifó.

“ ʻOku ʻi he ngaahi faile ʻoku lokaʻi ʻa e Potungāue ʻo e Ngāue Fakafaifekau ʻa e Siasí ha lipooti ki he Kau Palesitenisī ʻo e Siasí fekauʻaki mo ʻEletā Lī. ʻOku fokotuʻu ai ʻa e ʻaho 30 ʻo Tīsema 1922, pea fakamoʻoni ai ʻa Palesiteni Sione M. Mekinaiti. ʻOku hā ai ʻa e vahaʻa taimi ʻo ʻene ngāué—ʻAho 11 ʻo Nōvema 1920, ki he ʻaho 18 ʻo Tīsema 1922. Pea ʻoku tali ai ha ngaahi fehuʻi kehekehe: ‘Ngaahi Meʻa ʻOkú Ne Lavá—Tokotaha lea, ”Fuʻu lelei ʻaupito.” Ko ha ʻōfisa pule, “Lelei.” ʻOkú ne maʻu ha ʻilo feʻunga ki he Ongoongoleleí? ”Fuʻu lelei ʻaupito. “ ʻOku ngāue kīkīvoi? ”Lahi moʻoni. “ ʻOku fakapotopoto mo hoko ko ha taha fakatupunga ha lelei? “ ʻIo.” Fakamatalá: “Ne tokangaʻi ʻe ʻEletā Lī ʻa e Konifelenisi ʻi Tenivaá ʻo fuʻu makehe moʻoni ʻo kamata mei he ʻaho 8 ʻo ʻAokosi 1821 ki he ʻaho 18 ʻo Tīsema 1922. Ko ha faifekau mātuʻaki makehe moʻoni.”

“Naʻe ʻi he misioná foki ʻi he taimi tatau pē ha finemui mei Sōleki Siti ko Feni Lusinita Tena. Naʻe lau ia ʻe hono kaungāngāué ʻoku poto, hoihoifua, pea mataotao makehe ʻi he folofolá. ʻI he taimi ne tukuange ai ʻa ʻEletā Lií, ne foki taimi nounou pē ki Kilifitoni pea haʻu leva ki Sōleki Siti ke kumi mo fakakaumeʻa ki he taʻahine ne ne fakatokangaʻi ʻi he malaʻe ʻo e ngāue fakafaifekaú. Naʻá na mali ʻi he Temipale Sōlekí ʻi he ʻosi nai ha meimei māhina ʻe hongofulu mā taha mei hono tuku ange iá.

“Ne fanauʻi ʻi he malí ni ha ongo ʻofefine fakaʻofoʻofa ʻe toko ua, ko Hēleni [ne hoko ki mui ko Mīsisi L. Peleni Koatesí (L. Brent Goates)] pea mo Maulini [ne hoko ki mui ko Mīsisi ʻĒnesi J. Uilikiní (Ernest J. Wilkins)]. Ne hoko ʻa e ʻapi ʻo e fāmili Lií ko ha fakapitenga ʻanga ʻo e toʻu tupu honau feituʻú. Pea ne hoko ʻa e anga malū mo pōtoʻi ʻa Sisitā Lī ʻi hono fakaleleiʻi ha faʻahinga meʻa faingataʻa peé, ke ne puke ai ʻa e tokanga ʻa e tokotaha kotoa pē naʻá ne ʻiloʻi ʻia. ʻI ha meʻa ʻe taha naʻá ne ʻai ai ʻo fakalongomate ha ongo tangata ne na fakaangaʻi ha taha ʻo hona kaungā-ngāué, ʻaki ʻene tala ange, ‘ʻI hoʻomo feinga ke fakamaau totonú, ʻoua naʻa ngalo ke mo anga-ʻofa foki.’ …

“Ko e faʻahinga meʻa naʻá ne ʻai ʻa [Hāloti B. Lī] ke hoko ko e puleako ʻo ha ʻapi ako ʻe ua ʻi hono taʻu 18, naʻe toe fakatokangaʻi mo ia. ʻI he hoko atu ʻo ʻene akó he ʻUnivēsiti ʻo ʻIutaá, ne ui ai ia ko e puleako, ʻo ʻuluaki puleako ki he Akoʻanga Huaitiá (Whittier School) pea toki hoko ai mo e Akoʻanga Utolou Uilisioní (Woodrow Wilson) ʻi he Potufonua Sōleki Sití. …

“Ne nofo he Siteiki Paioniá ʻi he hili ʻo ʻene malí, ʻa ia ne taʻe motu ai hono ui ia ʻi he ngaahi fatongia faka-Siasí. Pea ʻi he 1929, ne ui ai ia ke hoko ko e tokoni ʻi he kau palesitenisī fakasiteikí. ʻI he taʻu hono hokó ne ui ai ia ke hoko ko e palesiteni fakasiteiki. ʻI he taimi ko iá ne kei taʻu 31 pē, ko e palesiteni fakasiteiki siʻisiʻi taha ʻi he Siasí.

“Ne kapu heni ʻe he Tō Lalo Faka-ʻekonōmiká ʻa e puleʻangá ni mo māmani. Holafa e mahuʻinga ʻo e ngaahi sitoká ʻo hangē ha ngaahi pine he tolo pulú. ʻIkai toe maʻu ha nō. Tāpuni e ngaahi pangikeé pea mole mo ha paʻanga ʻe lauimiliona ʻi he ngaahi paʻanga ne fakahuú. Fakatuputupulangi e tokolahi ʻo e taʻe maʻu ngāué. Pea ʻi he mole ʻa e ola ʻo ʻenau ngāue ʻi he ngaahi taʻu lahí, ne taʻonakita leva ʻa e kakaí. Ne ʻi ai siʻa ngaahi fale kai taʻe totongi pea mo ha ngaahi feituʻu ke maʻu ai ha mā taʻe totongi. Ne lahi ʻa e loto foʻí mo e ngaahi meʻa fakamamahí. Ka ʻi he Siteiki Paioniá ne laka hake ʻi he vaheua ʻe tahá ʻa e kāingalotu ne ʻikai haʻanau ngāué.

“Ko ha faingataʻa ʻeni, ko ha tukupā faingataʻa fakamanavahē, ki ha palesiteni fakasiteiki kei siʻi. Naʻe hohaʻa, ne tangi, ne lotu, ʻi heʻene mamata ki he kakai tangata, ne laukau mo koloaʻia ʻi ha taimi, ka kuo holoki ʻi he taʻe maʻu ha ngāué ki ha tuʻunga kuo ʻikai ai ke nau toe lava ʻo fafanga honau fāmilí. Ne hoko mai heni ha fakahinohino fakalaumālie ke fokotuʻu ʻa e fale tukuʻanga koloá ke lava ʻo tānaki ki ai ʻa e meʻakaí mo e ngaahi koloá pea ʻe lava ʻo tufaki mei ai ki he kau masivá. Ne fakahoko leva ha ngaahi ngāue, ʻo ʻikai ngata pē ki hono fakaleleiʻi ʻo e koló, kae mahuʻinga angé, ke ʻoange ki he kakai tangatá ha faingamālie ke nau ngāueʻi ʻa e meʻa ʻoku nau maʻu maí. Ne holoki leva ha fale pisinisi motuʻa kae fakaʻaongaʻi hono nāunaú ke langa ʻaki ha fale vaʻinga fakasiteiki ke maʻu ai ha fale fakasōsiale mo fakafiefia ki he kakaí.

“Ne kau mo ha ngaahi siteiki kehe ʻi ha ngaahi ngāue meimei tatau pē, pea ʻi ʻEpeleli 1936 ne fakafekauʻaki ai kinautolu ʻo fokotuʻu ʻa e meʻa ne ʻuluaki ui ʻe Palesiteni Hiipa J. Kalānite ko e polokalama maluʻi ʻa e Siasí, ka ʻoku ʻiloa he taimí ni ko e polokalama uelofea ʻa e Siasí.

“Ne ui ʻa Hāloti B. Lī, ko e taki kei siʻi ʻo e Siteiki Paioniá, ke ne fakaʻutoʻuta ʻa e polokalama foʻou ko ʻeni ne kamatá ʻi he kanongatāmaki ʻo e ngaahi ʻaho holiholivale mo faingataʻa ko iá. Ne fuʻu hulufau ʻa e ngaahi palopalemá. Ne feʻunga pē faingataʻa ai hono feingaʻi ke tātanaki ha ngaahi faama ke nau ʻomi ha meʻakai mo langa ha ngaahi fale ke ngaohi mo tauhi aí. Pea toe koviange foki ʻa e feinga ke kukuta e ngaahi fakaanga ʻa e kakaí ki he meʻa ʻoku fakahoko ʻe he Siasí mo pehē ʻoku totonu ke tuku pē ʻa e uelofeá ia ki he puleʻangá.

“Ka ʻi he lotu mo e fakaʻaiʻai, ʻi he pupuha mo e loʻimata, pea fakataha mo e tāpuaki ʻa ia ʻokú ne finangalo ke hoko ko e palōfitá, ne feʻaluaki fano ai he ngaahi siteiki ʻo Saioné, pea tuʻu ai ʻa e polokalamá ni ʻo tupulekina mo ola lelei.

“Ko e ngaahi maʻuʻanga tokoni lahi ʻo e polokalama uelofea ʻo e ʻaho ní—ko ha ngaahi faama lelei ʻe uofulutupu, ngaahi fale ngaohiʻanga mo faʻokapaʻanga ʻo e fua ʻo e fonuá, ngaahi feleoko lalahi mo ha ngaahi ngaohiʻanga mahoaʻa, pea mo ha ngaahi ngāueʻanga kehekehe lahi ʻoku mafola ʻi he konga lahi ʻo ʻAmelika— ko e ola lelei ia mo e tupulekina ʻo e ngaahi fuofua feinga ki muʻá. Neongo ʻoku fakaangaʻi maʻu pē ʻa e ngaahi polokalama tokoni ʻa e puleʻangá, ka ko e polokalama ʻa e Siasí ʻoku kei hokohoko atu ai pē hono fakahīkihikiʻi ʻe he kakaí he funga ʻo e mā- maní. Kuo fakahaofi ʻe he kau totongi tukuhaú ha paʻanga ʻe lauimiliona tuʻunga ʻi he ngaahi kavenga fakauelofea kuo toʻo mai ʻe he Siasí. Kuo maʻu ha ngaahi ngāue lelei maʻa ha kakai tangata mo ha kakai fefine ʻe lauiafe, kau ai mo ha tokolahi ʻo e kau faingataʻaʻia fakaesino kuo ʻoange hanau faingamālie ke nau ngāueʻi ʻa e meʻa ʻoku nau fie maʻú. Ko kinautolu kuo nau kau ʻi hono maʻu ʻo e tokoni he polokalamá ni, kuo fakahaofi kinautolu mei he ‘malaʻia ʻo e fakapikopikó mo e ngaahi kovi ʻo e moʻui kainikaveá.’ Kuo maluʻi honau ngeiá mo hono fakaʻapaʻapaʻi kinautolú. Pea ko e kakai tangata mo e kakai fefine taʻe faʻalaua ko ia ʻoku teʻeki ke nau maʻu fakahangatonu ʻa e ngaahi tokoní ni, ka ne nau kau ʻi hono tō mo hono fakatolonga ʻo e meʻakaí ʻi ha ngaahi ngāue lahi faú, kuo nau fakamoʻoni ki he fiefia ʻe maʻu ʻi he tokoni taʻe siokita ki he kakai kehé.

“He ʻikai ha taha ia kuo siotonu ʻi hono lahi fau ʻo e polokalamá ni pea mo hono ʻaonga kāfakafá, ʻe toe fakaveiveiua ʻi he laumālie ʻo e fakahā ne ne fakatupu iá pea kuo toe fakalahi ange hono ivi ke fakahoko ha leleí. Kuo pau ke fakalāngilangiʻi ʻa Palesiteni Hāloti B. Lī, ko e ʻuluaki talēkita pule mo e sea taimi lōloa ʻo e Kōmiti Uelofea ʻa e Siasí, ʻi hono tataki fakalaumālié. ʻI heʻene anga fakaʻakiʻakimuí, he ʻikai ke loto ia ki ai, pea ʻoku tuha pē ia, he te ne ʻoange pē ʻe ia ʻa e fakalāngilangí ki he ʻEikí. Kuo hanga ʻe he ʻEikí ʻi heʻene fakahīkihikiʻi ʻene tamaioʻeikí, ʻo ʻafioʻi ʻene līʻoá pea mo ʻene tuí. …

“Hili hono siviʻi ia ʻi he ngaahi kanongatāmaki ʻo e ngaahi ʻaho paionia ko ia ʻo e polokalama uelofea ʻa e Siasí, ne ui leva ʻa ʻEletā Lī ki he tuʻunga faka-ʻaposetoló ʻe Palesiteni Hiipa J. Kalānite pea fokotuʻu ia ko e mēmipa ʻo e Fakataha Alēlea ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá he ʻaho 6 ʻo ʻEpeleli 1941.

“ ʻI he fakahoko hono fokotuʻú ne faʻu ai ʻe ʻEletā Sione A. Uitisou ha fakamatala fakanusipepa fekauʻaki mo hono kaungāngāue foʻoú ni ʻo pehē: ‘ʻOku fonu ia ʻi he tui ki he ʻEikí; tōtuʻa ʻene ʻofa ki hono kaungā-tangatá; mateakiʻi e Siasí mo e Puleʻangá; fakangaloki maʻu pē ʻene ngaahi fiemaʻú ʻi heʻene līʻoa ki he Ongoongoleleí; maʻu ha poto, ivi, mo loto fie ngāue; pea mo fakakoloaʻi ʻaki ha mālohi masani ke akoʻi ʻa e folofola mo e finangalo ʻo e ʻOtuá. ʻE hanga ʻe he ʻEiki ʻoku punou ki ai ke maʻu ha tokoní, ʻo ngaohi ia ke hoko ko ha meʻangāue mālohi ʻi hono ʻoatu ʻa e palani taʻengata ki he fakamoʻui ʻo e laumālie ʻo e tangatá… ʻE foaki ange ha ivi ʻo mahulu atu ʻi ha tuʻunga kuó ne ʻiloʻi, ʻi he taimi ʻe ʻalu hake ai ʻa e ngaahi lotu ʻa e kakaí ki he ʻEikí koeʻuhí ko ia.’ (Improvement Era, Mē 1941, p. 288.)

“Ko ha ngaahi lea fakahīkihiki moʻoni pē ʻeni ia, pea mo ha ngaahi lea ʻo e kikite.

“Ko hono talanoá … ʻoku nofotaha pē ʻi he koloa toputapu maʻongoʻonga ʻo e ʻaposetoló ni, ʻa ia ko hono uiuiʻí ke hoko ko e fakamoʻoni makehe ki he huafa ʻo Kalaisí ʻi māmani kotoa pē.’ [T&F 107:23.]

“ ʻI heʻene tūlifua ki he fatongia ko iá, ne ne fefonongaʻaki ai ʻi he ngāué ni ʻi he fekau ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí, ki ha ngaahi potu kehekehe ʻo māmani, mo hiki hake hono leʻó ʻi he leʻo lahi, ʻi hono talaki hono fakalangi e Huhuʻi ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá.

“Naʻá ne faʻa fakaʻaongaʻi e lea ʻa Paula ki he kakai Kolinitoó: ‘He kapau ʻoku ongonoa mai ʻa e meʻaleá, ko hai te ne teu ia ki he taú?’ (1 Kolinitō 14:8.) Kuo teʻeki ai ha meʻa ʻe taʻe pau ʻi he pōpoaki ʻa Hāloti B. Lií. Kuó ne fakamoʻoni ʻo ʻikai ha fakaʻuliʻulilātai, pea ʻaki e faʻahinga fakapapauʻi ko ē ʻoku tupu mei he ʻilo paú, ki he kakai māʻolunga mo e māʻulalo ʻo māmaní. … Kuo teʻeki ai ke ne teitei holomui mei hono fatongia ko e tamaioʻeiki ʻa e ʻOtuá ʻi hono fakamoʻoniʻi ʻa e moʻoní. ʻI heʻene fakaongo atu ʻene fakamoʻoní, kuo fakalotolahiʻi ai ʻa e kau faifekaú ke nau vilitaki lahi ange, tupulekina mo e kāingalotu ʻo e Siasí ʻo tukupā ke moʻui ʻaki ʻa e ongoongoleleí, mahuhuhuhu mo e loto ʻo e kau fie-fanongó ʻi heʻene fakaongo atu ʻene fakamoʻoní. Kuo teʻeki ke ne kumi fiemālie ka kuó ne femoʻuekina lahi ʻo aʻu ai pē ki he tuʻunga ʻoku fakatuʻutāmaki ki heʻene moʻuí. Kuo ʻilo ʻe kinautolu ne ofi kiate iá ne aʻu ʻo lau-māhina mo e hāhāmolofia ke nonga ʻene felāngākí…. Kuo hanga ʻe heʻene feangainga mo e mahamahakí ʻo fakamālohia ʻene ongoʻi siʻi faingataʻaʻia ʻa e kakai kehé. Ko ha taha ia kuo fefonongaʻaki ʻi ha ngaahi feituʻu ofi pea mo toe mamaʻo foki ʻi hono fakalotolahiʻi mo tāpuakiʻi ʻo e Kāingalotú. ʻOku ʻi ai ha niʻihi ʻi ha ngaahi fonua lahi ʻoku nau fakamoʻoni ʻi he loto hounga ki he mālohi fakaofo ʻo e lakanga fakataulaʻeiki kuo fakaʻaongaʻi kia kinautolu ʻe he tamaioʻeiki ko ʻeni ʻa e ʻEikí.

“ ʻOku pehē ʻene ongoʻi ʻa e taʻe lata, ʻa e manavahē, kae ʻumaʻā ʻa e ngaahi faingataʻa ʻoku fehangahangai mo e kau tangata ʻi he ngāue fakakautaú. ʻI he lolotonga ʻo e ngaahi taʻu ʻo e Tau Lahi hono II ʻa Māmaní, Tau ʻi Kōleá, pea mo e tau ʻi [Vietinemí], naʻá ne tokangaʻi ai ʻa e polokalama ʻa e Siasí ki he kau tangata ngāue fakakautaú. Kuo tuʻo lahi haʻane faʻa fakamatala ki hono kaungā-ngāué ʻa e fie maʻu ke ʻave kia kinautolu ʻi he ngāue fakakautaú ʻa e polokalama kakato ʻo e Siasí, fakataha mo e ngaahi tāpuaki ʻoku maʻu mei aí. Kuó ne fononga ʻi he funga ʻo e fonuá mo e fukahi tahí ke feʻiloaki mo e kāingalotu ʻo e Siasí ʻi he ngāue fakakautaú. ʻI he 1955, ne ʻaʻahi ai ki Kōlea ʻi he taimi ne kei hoko ai ko ha feituʻu lakuʻanga pomú… He ʻikai toe ngalo ʻia kinautolu kuo nau fetaulaki mo iá ʻa ʻene anga-ʻofá, ʻene tokangá, pe ko ʻene fakamoʻoni ki he mālohi taʻe liua ʻo e ʻOtuá ki he ngaahi ngāue ʻa e tangatá. Naʻá ne fakafiemālieʻi kinautolu, fakapapauʻi ange kia kinautolu, mo ne fakahaofi ha tokolahi mei he tō atu ki he ngaahi tuʻunga fakatuʻutāmakí.

“Kuó ne fakanonga ʻa e mamahí. Pea ʻi he meʻa ne hoko tonu kiate iá, kuó ne ʻilo ai ʻa hono fakamamahi ʻo e mole ʻo e ngaahi ʻofaʻangá. Ne lolotonga mavahe mei Sōleki Siti ke kau ʻi ha konifelenisi fakasiteiki ʻi he taimi ne tuʻu taʻe pau ai e moʻui siʻono hoa ʻofeiná. Ne fononga poʻuli mai ai, ʻo fakavave atu ki hono veʻe mohengá, ʻo maʻu atu pē ʻa siʻene tauʻakí. Ko kinautolu ne ofi kiate ia ʻi he ngaahi ʻaho fakamamahi he hili siʻene mālōloó, ne nau lava ʻo ongoʻi ha kihiʻi konga e lahi ʻo e mamahi ne ne fouá. Ko e taʻu 1962 ia. ʻI he 1965 ne mālōlō ai siʻono ʻofefine ʻofeina ko Mauliní ʻoku kei ʻi Hauaiʻi ʻa ʻEletā Lī ia ke fai ha ngāue ʻa e Siasí. Ne moʻui pē siʻene kiʻi fānaú ʻe toko fā.

“Ne hoko ʻa e ngaahi meʻa fakamamahí ni, ʻa ia ne faingataʻa ke mafuesiá, ke fakatupulaki ai ʻa ʻene ongoʻi e ngaahi kavenga mafasia ʻa e kakai kehé. Ko kinautolu ko ia kuo hoko tonu ki ai ʻa e ngaahi mole pehení kuo hoko ia ko hanau kaungā-meʻa loto mahino pea mo ha taha kuo hoko hono siviʻi ʻo ʻene tuí ko ha maʻuʻanga ivi kia kinautolu.

“ ʻI he 1963 ne mali ai mo Filita Soane Seniseni, ʻa ia ne fenāpasi moʻoni mo ʻene moʻuí ʻi ha founga fakaofo moʻoni. Ko ha taha poto fakaʻatamai mo mateuteu, ka naʻe nofo pē ʻi ʻapi ʻi he sōsaieti lelei tahá. Ko ha fefine lavameʻa makehe ʻeni ʻi he anga ʻo ʻene tuʻú. Ne akoʻi ia ko ha taha ngaue fakaako, ʻo ne faiako ʻi ha ngaahi ʻapi ako, pea fakalakalaka hake ai ʻi ha ngaahi tuʻunga fakapule lahi ʻo hoko ko e supavaisa ʻo e ako lautohi puleʻangá ʻi he Vāhenga Fakaako Soataní ʻi he Potufonua Sōlekí. Naʻe toe ngāue foki ʻi he poate lahi ʻo e Houalotu Palaimelí. Ne hoko ʻa e ʻapi naʻá ne tokangaʻí ko ha ungaʻanga ʻo e nonga ki hono husepānití pea mo ha potu ʻo e fiefia kia kinautolu kotoa kuo monūʻia ke hū ki aí.

“ ʻI hono fakatokangaʻi ʻe Palesiteni Tēvita O. Makei hono meaʻi kānokato ʻe ʻEletā Lī ʻa e ngaahi polokalama ʻo e Siasí pea mo hono pōtoʻi fakapule kuo ʻiloá, ne ne fokotuʻu ai ia ke hoko ko e sea ʻo ha kōmiti fakafetuʻutaki ke ne fakafekauʻaki ʻa e ngaahi nāunau fakalēsoni ʻa e Siasí. Ne tupu mei heni hano toe fakaleleiʻi fakaʻāufuli e ngaahi lēsoni kuo taʻu lahi hono fakaʻaongaʻí, fakataha pea mo hano toe vakaiʻi fakaʻāuliliki ʻo e ngaahi faʻunga fakafaiakó mo e ngaahi nāunaú. Ko e ngāue kāfakafa ko ia ne fakahoko ʻi heʻene fakahinohinó, ne iku ʻo maʻu ai ha nāunau fakalēsoni ne fakafekauʻaki mo fokotuʻutuʻu ke ne ʻoatu ʻa e ngaahi tapa kotoa pē ʻo e ngaahi ʻekitivitī ʻa e Siasí mo e tokāteliné, pea mo langa hake mo e tuʻunga fakalaumālie ʻo e kāingalotú. Ne mahino ʻa e mālohi ʻo ʻene takí ʻi he ngāué ni. Ne tuʻu maʻu e mālohi e ngāue hono nimá, mahino mo ʻene ngaahi kaveinga ngāué. Kuo hoko ʻo ʻaonga ki he Siasí kotoa ʻa ʻene tokoní.

“ ʻI he pekia ʻa Palesiteni Makei pea hoko hake ki he kau palesitenisií ʻa Siosefa Filitingi Sāmitá, ne hoko leva ʻa ʻEletā Lī ko e Palesiteni ʻo e Fakataha Alēlea ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá pea toe fili pē ia ʻe Palesiteni Sāmita ke hoko ko hono tokoni ʻuluaki. Neongo ne fie maʻu ʻi he meʻá ni ke tukuange ai mei hono tuʻunga koe sea ʻi he ngaahi ngāue ne ne fakahoko ki muʻá, ka ne kei tūlifua pē ki he ngaahi kaveinga ngāue tatau ʻo fakatatau mo ʻene tatakí. Ne fokotuʻu ha ngaahi polokalama ke fakaleleiʻi e tuʻunga ʻo e kau faiakó he Siasí kotoa. Ne fokotuʻu mo ha ako ki he kau pīsopé ke fai. Ne fakamālohia mo e polokalama ngāue fakafaifekaú ʻi māmani kotoa…

“Pea ʻi he hiki fakalongolongo atu ʻa Palesiteni Siosefa Filitingi Sāmita mei he moʻuí ni he efiafi ko hono 2 ʻo Siulai 1972, naʻe ʻikai ha toe veiveiua ʻi he fakakaukau ʻa e kau mēmipa ʻo e Fakataha Alēlea ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá ʻi he toko taha ʻoku totonu ke ne fetongi ia ko e Palesiteni ʻo e Siasí. ʻI he pongipongi Falaite ko hono ʻaho 7 ʻo Siulaí, ne nau fakataha ai ʻi ha feituʻu toputapu he Temipale Sōlekí. Pea ʻi he potu lōngonoa mo mā- ʻoniʻoni ko ʻení, ne nau kolea ai ʻi he loto māʻulalo e fanafana ʻa e Laumālié. Ne taha ʻa e loto kotoa pē ʻi heʻenau tali ʻa e fanafana ko iá. Ne ui ai ʻa Hāloti Pingihemi Lī, ko e fili ʻa e ʻEikí, ʻa ē ne akoʻi mei heʻene kei siʻí ʻi he ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongolelei kuo fakafoki maí, ne ʻosi teuteuʻi mo fakalekesi ʻi ha taʻu ʻe tolungofulu mā taha ʻi heʻene ngāue ʻi he tuʻunga faka-ʻaposetoló, ko e Palesiteni ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní pea ko e Palōfita, Tangata Kikite, mo e Tangata Maʻu Fakahā. Ne hilifaki heni e nima ʻo e tokotaha kotoa pē ne ʻi aí, ʻo fakanofo ia ko e tokotaha kuo pani ʻa e ʻEikí ki he uiuiʻi māʻolunga mo taʻe fakatatauá ni.

“Ne pouaki ia ʻe he tui mo e ngaahi lotu ʻa e Kāingalotú ʻo e māmaní kotoa, ʻo ne tuʻu ko e taulaʻeiki lahi pule ʻi he puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻi he māmaní.”

Ne hoko ʻa Palesiteni Hāloti B. Lī ko ha palōfita ʻa e ʻEikí ʻi ha māhina ʻe 17 mo e ʻaho ʻe 19. Pea ʻi he lolotonga ʻo e vahaʻa taimi ko ʻeni ʻo e feliliuaki mo e fakalahí, ne tokangaʻi ai ʻe Palesiteni Lī hono fokotuʻu ʻo e ngaahi fuofua siteiki ʻi Silí pea pehē ki Kōlea ʻi he fonua lahi ʻo ʻĒsiá. Naʻá ne tokangaʻi ʻa e ngaahi fuofua konifelenisi fakaʻēlia ne fakahoko ʻi Mekisikou Siti ʻi Mekisikoú, pea mo Miuniki ʻi Siamané. Naʻá ne fakamafola atu ʻa e polokalama uelofea ʻa e Siasí ki māmani kotoa. Ne pekia ʻi he ʻaho 26 ʻo Tīsema 1973, ʻi hono taʻu 74.

Palesiteni Hāloti B. Lī