Akonaki ʻa e Kau Palesitení
Vahe 4: Ko e Ngaahi ʻUluaki Tefitoʻi Moʻoni mo e Ngaahi Ouau ʻo e Ongoongoleleí


Vahe 4

Ko e Ngaahi ʻUluaki Tefitoʻi Moʻoni mo e Ngaahi Ouau ʻo e Ongoongoleleí

Te tau lava fēfē ke faivelenga ange ʻi he talangofua ki he ngaahi ʻuluaki tefitoʻi moʻoni mo e ngaahi ouau ʻo e ongoongoleleí mo kātaki ʻo aʻu ki he ngataʻangá?

Talateú

Ko e fakaʻamu ʻa e Kau Māʻoniʻoni kotoa pē ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ke hoko ʻo maʻa mo māʻoniʻoni ʻenau moʻuí mo honau ʻulungāangá. Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Hāloti B. Lī ko e founga ki he maʻá mo e māʻoniʻoní ke tali ʻa e ngaahi ʻuluaki tefitoʻi moʻoni mo e ngaahi ouau ʻe fā ʻo e ongoongoleleí—ke tui ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí, fakatomala, papitaiso, pea maʻu mo e meʻa- foaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní—pea toki kātaki ai ʻo aʻu ki he ngataʻangá ʻi hono tauhi ʻo e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá. Naʻá ne pehē:

“Ko e ngaahi fono ʻa e ʻOtuá kuo foaki ki he faʻahinga ʻo e tangatá ʻoku kātoi ia ʻi he palani ʻo e ongoongoleleí, pea tuku ai ʻa e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí ke ne fatongia ʻaki hono akoʻi ʻa e ngaahi fonó ni ki māmani. Naʻe foaki kinautolu ʻe heʻetau Tamai Hēvaní ʻi he taumuʻa pē taha, ke maluʻi kimoutolu ʻoku puleʻi ʻe he fonó mo ne fakahaohaoaʻi mo fakamāʻoniʻoniʻi (vakai, T&F 88:34). Ko e lahi taha ʻi he ngaahi meʻaʻofa maʻongoʻonga ʻa e ʻOtuá kia kitautolú ko e meʻaʻofa ʻo e fakamoʻui ʻi Hono puleʻangá.”1

Naʻá ne toe akoʻi foki, “ʻOku fie maʻu ki he moʻui taʻengatá ʻa e ʻilo ʻo e ʻOtuá mo Sīsū, ko Hono ʻAló, ka kuo pau ke muʻomuʻa ange hono tauhi e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá ʻi hono maʻu ʻo e ʻiló pe potó.”2

ʻE fakamatalaʻi ʻe he vahé ni ʻa e founga ʻe hanga ai ʻe he ngaahi ʻuluaki tefitoʻi moʻoni mo e ngaahi ouau ʻe fā ʻo e ongoongoleleí pea mo e kātaki ki he ngataʻangá ʻi he māʻoniʻoní, ʻo taki atu ki-tautolu ki he moʻui taʻengatá.

Ngaahi Akonaki ‘a Hāloti B. Lií

Ko e hā ʻa e tui, pea ʻokú ne tataki fēfeeʻi kitautolu ʻi heʻetau feinga ke maʻu ʻa e moʻui taʻengatá?

ʻOku hoko ʻa e tuí ʻi heʻene fekauʻaki mo e tui fakalotú ko e tefitoʻi moʻoni mahuʻinga taha pea mo e maʻuʻanga foki ʻo e māʻoniʻoni kotoa pē ʻokú ne tataki ʻa e tangatá ʻi heʻene ngaahi feinga ke maʻu ʻa e moʻui taʻengatá ʻi he maama ka haʻú. ʻOku fakatefito ia ʻi he ʻOtua ko ia ʻoku ʻiloʻi ʻi he tuí, ko e maʻuʻanga ʻo e mālohi mo e poto kotoa ʻi he ʻunivēsí pea mo e maʻu ʻAtamai pule “ʻo e ngaahi meʻa kotoa pē ʻoku lava ʻo fai ha sio ki ai pe ʻikai lava ʻo sio ki ai ka ʻoku fakahaaʻi ai hono potó.” ʻI he tui ki he ʻOtuá, te ke lava ai mo koe … ʻo hoko ʻo feangainga mo e Taʻengatá ʻi he mālohi mo e poto ʻoku maʻu mei hoʻo Tamai Hēvaní pea utu ai ʻa e ngaahi mālohi ʻo e ʻunivēsí mo ʻai ke nau tokoniʻi koe ʻi he taimi ʻo hoʻo faingataʻaʻiá ke fakaleleiʻi ai hoʻo ngaahi palopalema ʻoku fuʻu hulutuʻa ki ho ivi fakaetangatá pe potó.

ʻE anga fēfē haʻatau fakatupulaki ʻa e tuí? Ko e talí ke ako, ke ngāue pea mo lotu. Naʻe fai ʻe he ʻAposetolo ko Paulá ʻa e fehuʻi ko ʻení, “Pea ʻe fēfē ʻenau tui kiate ia naʻe ʻikai ke nau fanongo ki aí? pea ʻe fēfē ʻenau fanongo taʻe ha taha ʻe malangá?” (Loma 10:14.) Kuo pau ke tau tali he ʻikai ke nau lava. ʻI heʻene peheé ʻe toki lava pē ʻa e tuí ʻo hoko ʻi haʻate fanongo ki he folofola ʻa e ʻOtuá mei he kau malanga ʻo e moʻoní. Ne fakatatau hono malangaʻi ʻo e moʻoni fekauʻaki mo e ʻOtuá pea mo ʻene ngaahi taumuʻá ki hono lulu ʻo e tengaʻi ʻakaú, he kapau ko ha tengaʻi ʻakau lelei ʻe kamata ia ke tupu pea moʻui ʻi homou ngaahi lotó ʻi he ngaahi tūkunga ko ʻení: ʻUluakí, ke tō ia ʻi he kelekele lelei, mo moʻui ʻo e loto fakamātoató mo e loto moʻoní; uá, ke tanumaki ʻaki ia ʻa e ako mo e fekumi fai velengá; pea ko e tolú, ke fuʻifuʻi ʻaki ia ʻa e “hahau” lelei fakalaumālié mo fakamāfanaʻi ʻaki ʻa e ngaahi huelo ʻo e fakahā ʻoku maʻu mei he lotu ʻi he loto fakatōkilaló. Ko e utu taʻu mei he tō ngoue ko iá ʻoku toki maʻu pē ia ʻe he fakafoʻituitui ʻoku ngāue fakatatau mo e ngaahi moʻoni ne ne akó pea mo e fakaleleiʻi kuó ne fai ki heʻene moʻuí ʻi heʻene angahalá pea fakafonu ʻaki hono ngaahi ʻahó ʻa e ngaahi tōʻonga ʻaonga ʻi hono tauhi ʻo e ngaahi fekau ʻa e ʻOtua ʻoku tui ki aí, pea mo tokoni ki hono kāingá.3

Ne liliu ʻa e fekau ʻe hongofulu mei he Moʻunga Sainaí mei hono lau fakapotó ʻo hoko ko ha leʻo hangē ha mana ʻo e mafai mei ʻolungá, tuʻunga ʻi he tuí, pea hoko mo e ngaahi akonaki ʻa e kau palōfitá ko e folofola ia ʻa e ʻOtuá kuo fakahā ke ne tataki kitautolu ki hotau ʻapi Fakasilesitialé. … Te tau lava ʻo maʻu ʻi he tuí ʻa e mahino ki ha meʻa pē ʻoku tokoni ʻi he moʻuí ni ki he tuʻunga ʻo Sīsuú, “Ko ia ke haohaoa ʻa kimoutolu he ʻoku haohaoa ʻa hoʻomou Tamai ʻoku ʻi he langí” [Mātiu 5:48] he ʻoku lelei ia kia kitautolu pea taʻengata hono ʻaongá neongo ʻe kau ʻi hono oʻi kitautolú ha ngaahi founga māsila ʻa e ʻOtua langimamaʻó, “He ko ia ʻoku ʻofa ki ai ʻa e ʻEikí ʻokú ne tautea, pea ʻokú ne teʻia ʻa e foha kotoa pē ʻokú ne maʻú” [Hepelū 12:6]4

Kuo pau ke ʻilo ʻe he fānaú taki taha ko e tui ko ia ʻoku feʻunga ai ke te haohaoá ʻoku toki lava pē ʻo fakatupulaki ʻe he feilaulaú pea kapau he ʻikai te ne feinga ke feilaulauʻi hono uʻá mo ʻene ngaahi holi [fakakakanó] ʻo talangofua ki he ngaahi fono ʻo e Ongoongoleleí, he ʻikai lava ʻo fakamāʻoniʻoniʻi pe ngaohi ia ke toputapu ʻi he ʻao ʻo e ʻEikí.5

Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ʻa e fakatomala fakaʻahó?

Koeʻuhí ke lava ʻo tupulekina ʻa e leleí kuo pau ke tanumaki mo ngāueʻaki maʻu pē, pea koeʻuhí ke te anga-tonu moʻoni ʻe fie maʻu leva ke ʻauhani fakaʻaho ʻa e ngaahi kovi ʻoku tupu ʻi heʻetau ngaahi angafaí ʻaki haʻatau fakatomala mei he angahalá. …

Ko e hā leva ʻa e ngaahi sitepu ʻe fakahoko ʻi heʻetau kaka ʻi he hala ʻo e fakatomalá ka tau taau mo e fakamolemole ʻa e ʻOtuá, ʻo fou ʻi he huhuʻi ʻo e feilaulau fakalelei ʻa e ʻEikí, pea mo e ngaahi faingamālie ʻi he moʻui taʻengatá he maama ka haʻú? Ko ha Tamai langi mamaʻo, naʻá ne tomuʻa tokaimaʻananga ʻe ʻi ai ha niʻihi ʻe hinga ki he angahalá pea e fie maʻu ke fakatomala ʻa e taha kotoa pē, kuó ne ʻomi ʻi he ngaahi akonaki ʻo ʻene ongoongoleleí, ʻo fakafou mai ʻi hono Siasí, ʻa e palani ko ia ʻo e fakamoʻui ʻokú ne fakamahinoʻi ʻa e founga moʻoni mo mahino ki he fakatomalá.

ʻUluakí, ko kinautolu ʻoku moʻua he angahalá kuo pau ke nau vete ia. “Te mou ʻilo ʻi he meʻá ni ʻo kapau ʻoku fakatomala ha tangata mei heʻene ngaahi angahalá—vakai, te ne vete ia pea liʻaki” (T&F 58:43). Ko e vete ko iá kuo pau ke tomuʻa fakahoko ia ki he tokotaha ne fehālaaki tuʻunga i hoʻo ngaahi angafaí. Ko e vete fakamātoato moʻoní ʻoku ʻikai ko ha fakahaaʻi pē ʻo ʻete halá ʻi ha ʻiloʻi ʻo ʻete halaiá. Kapau naʻá ke “fai fakahāhā ha kovi ki ha taha,” kuo pau ke ke fakahaaʻi hoʻo halaiá ʻi ha founga ʻiloa ʻi he ʻao ʻo kinautolu ne ke fai hala ki aí, ʻo ke fakahā ai hoʻo fakameʻapangoʻia pea mo hoʻo loto fakatōkilalo mo fie tali ha valoki ʻe tuha mo hoʻo tōʻongá. Kapau ne ʻikai ʻiloa hoʻo angafaí pea ʻikai uesia ai ha taha kehe ka ko koe pe, ʻoku totonu leva ke fai hoʻo veté ʻi he liló, pea ʻe lava ʻe hoʻo Tamai ʻoku ʻafio ʻi he liló ʻo totongi fakahāhā atu kiate koe. Ko e ngaahi angafai ko ia ʻe ala uesia ai ho tuʻunga ʻi he Siasí, pe ko hoʻo totonu ki ho ngaahi faingamālie pe fakalakalaka ʻi he Siasí, kuo pau ke vete taimi totonu ia ki he pīsope ne ʻosi fokotuʻu ʻe he ʻEikí ke hoko ko ha tauhi ki he tākangá pea mo Ne tuʻutuʻuni ke hoko ko e fakamaau fakalūkufua ki ʻIsilelí. ʻE lava pē ke fanongo ki he vete ko ia ʻi he liló ʻo anga-ʻofa, ʻo fakatatau mo e tuʻunga ʻo e angafaí taki taha. … Ka ʻi he hili ʻo e vete ʻo e angahalá, kuo pau ke fakahaaʻi ʻe he tokotaha ne fai angahalá ʻa e ngaahi fua ʻo ʻene fakatomalá ʻaki haʻane fai ha ngaahi ngāue lelei ke lahi ange ia ʻi he kovi kuó ne faí. Kuo pau ke ne fai ha totongi huhuʻi ʻoku feʻunga mo e ngataʻanga ʻo hono iví, ke fakafoki ʻa e meʻa ko ia naʻá ne ʻavé pe ke fakaleleiʻi ʻaki ʻa e maumau ne ne fakahokó. He ko ia ʻoku fakatomala pehē mei heʻene ngaahi angahalá pea tafoki fakaʻaufuli mei ai, ʻo ʻikai ke ne toe fai iá, ʻoku ʻi ai ʻene totonu ki he talaʻofa ʻo e fakamolemole ki heʻene ngaahi angahalá, ʻo kapau ne ʻikai ke ne fakahoko ʻa e angahala taʻe malava ke toe fakamolemoleá, ʻo hangē ko ia ne fakahā ʻe he Palōfita ko ʻĪsaiá, “He neongo ʻa e tatau hoʻomou angahalá mo e kula ʻahoʻahó, ʻe hoko ia ke hinehina ʻo hangē ko e ʻuha hinaekiaki; kapau ʻoku kulokula ia ʻo hangē ko e kulamūmū, ʻe tatau ia mo e fulufuluʻi sipi” (ʻĪsaia 1:18).6

Tau tali ia. Kuo tau taki taha fai kotoa pē ha meʻa naʻe ʻikai totonu ke tau fakahoko, pe kuo tau taʻe tokanga ke fakahoko ha meʻa naʻe totonu ke tau fai. ʻI heʻene peheé kuo tau fehālaaki kotoa pē, pea ʻoku tau fie maʻu kotoa ai ke tau fakatomala. ʻE ʻai ʻe he tēvolo motuʻá koe ke ke pehē kapau kuó ke fai ha fehālaaki, ko e hā ʻoku ʻikai ke ke hokohoko atu ai ā koe he fakahoko ʻo e fehālākí? Ko Sētane ia ʻi heʻene tala atu tokua ʻoku ʻikai ha faingamālie ia ke ke toe foki mai ai. Ka kuo pau ke ke fakahanga ho matá ki he meʻa ʻoku totonú, pea tafoki mei he meʻa ne ke fakahoko ʻaki haʻo fakatomala, pea ʻoua ʻe toe fai ia. Naʻe folofola ʻa e ʻEikí, “ʻAlu ʻi [ho halá] pea ʻoua… ʻe toe faiangahala; ka ʻe foki ki he laumālie pē ko ia ʻe faiangahalá ʻa e ngaahi angahala muʻá, ʻoku folofola ʻe he ʻEikí ko homou ʻOtua” (T&F 82:7).7

Kapau kuó ke fai ha ngaahi fehālaaki, ʻai ʻa e ʻahó ni ko e kamataʻanga ia e liliu ki hoʻo moʻuí. Tafoki mei he meʻa hala ne ke faí. Ko e fekau mahuʻinga taha ʻi he ngaahi fekau kotoa ʻa e ʻOtuá ʻa e fekau ko ia ʻoku faingataʻa taha ke ke tauhi ʻi he ʻaho ní. Kapau ko e taʻe fai totonú, kapau ko e liliu loí, ʻikai tala ʻa e moʻoní, ko e ʻahó ni ko e ʻaho ia ke ke ngāue ki ai kae ʻoua kuó ke ikunaʻi ʻa e vaivai ko iá. Fakatonutonu ia peá ke hoko atu ki he meʻa hoko mai ʻoku faingataʻa taha ke ke tauhí. Ko e founga ia ke ke fakamāʻoniʻoniʻi ai koe ʻaki haʻo tauhi ʻa e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá.8

Ko e hā ʻoku hoko ai ʻa e papitaisó ko ha teuteu mahu- ʻinga ke feʻiloaki mo e ʻOtuá?

Ko e taimi ʻoku tau hifo ai ki he vai ʻo e papitaisó, ʻoku tau fakahoko ai ha fuakava mo e ʻEikí te tau fai ʻa e meʻa kotoa pē te tau lava ʻi hotau iví ke tauhi ʻa e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá, tuʻunga ʻi he mahino ʻe foaki mai ʻa e ngaahi talaʻofa ʻa e ʻEikí fakataha mo Hono nāunaú ʻo taʻengata pea taʻengata, pea te tau tuku ʻetau moʻuí ke puleʻi ʻe he ʻOtuá pea te tau hoko ko e kau fakamoʻoni ʻo e ʻOtuá ʻi he feituʻu kotoa pē pea naʻa mo e maté. [Vakai, Mōsaia 18:8–10.] Ko e fuakava ia naʻa tau fai ʻi hono papitaiso kitautolu ko e kāingalotu ʻo e Siasí. 9

Ko e papitaiso ʻi he fakauku ki he fakamolemole ʻo e angahalá… ʻoku maʻa kinautolu ia kuo nau aʻusia ʻa e taʻu ʻoku ala fakamāuá, ʻa ia ko ha teuteu ʻoku fie maʻu ki he feʻiloaki mo e ʻOtuá. Ko e founga ʻeni ʻoku tau hoko ai ko e “fānau ʻa e ʻOtuá ʻi heʻetau tui kia Kalaisi Sīsuú. He ko kimoutolu kotoa kuo papitaiso kia Kalaisí, kuo mou ʻai ʻa Kalaisi,” (Kalētia 3:26–27) pe ko hono fakalea ʻe tahá, ʻoku tau maʻu ʻi he papitaisó ʻa e “mālohi ke hoko ko e ngaahi foha mo e ngaahi ʻofefine ʻo e ʻOtuá” [Vakai, Mōsaia 5:7]. ʻOku tuʻunga ʻi he foungá ni haʻo lava ke fakaʻaongaʻi kiate koe ʻa e taʻataʻa fakalelei ʻo Kalaisí, koeʻuhí ke ke maʻu ha fakamolemole hoʻo ngaahi angahalá, pea fakamaʻa mo homou ngaahi lotó. [Vakai, Mōsaia 4:2]. Pea koeʻuhí ke mou taau mo ha fakamolemole pehē ʻi he hili hoʻomou papitaisó, kuo pau ke ke anga fakatōkilalo ʻo ui fakaʻaho ki he ʻEikí mo ʻaʻeva ʻi he maama ʻo e ngaahi akonaki ʻo e ongoongoleleí. …

… Ko kinautolu pē kuo fakatomala pea papitaiso ki he fakamolemole ʻo e angahalá te nau lava ʻo maʻu ha totonu ke ʻekea ʻa e taʻataʻa huhuʻi ʻo ʻEne fakaleleí.10

Naʻa mo e Fakamoʻuí tonu pē naʻe papitaiso ʻe Sione Papitaiso, ʻo hangē ko ʻEne folofolá, “ke fakahoko ʻa e māʻoniʻoni kotoa pē” (Mātiu 3:15). Kapau ʻoku pehē ki ai, ʻe fēfē leva kitautolu? Naʻe fakahā kia Nikotīmasi: “Kapau ʻe ʻikai fanauʻi ʻa e tangatá ʻi he vaí pea mo e laumālié, ʻe ʻikai ʻaupito faʻa hū ia ki he puleʻanga ʻo e ʻOtuá” (Sione 3:5). Naʻe ʻikai toe tuku ʻe he ʻEikí ha meʻa ke hoko ai ha fakaveiveiua ʻa ha taha ʻi he papitaiso naʻá Ne akoʻí.

“Pea ʻoku ʻikai faʻa hū ki hono puleʻangá ha meʻa ʻoku taʻe maʻa; ko ia ʻoku ʻikai hū ki hono mālōlōʻangá ha taha ka ko kinautolu pē kuo fō honau kofú ʻi hoku totó, koeʻuhí ko ʻenau tui mo e fakatomala mei heʻenau ngaahi angahalá kotoa pē, pea mo ʻenau faitotonu ʻo aʻu ki he ngataʻangá” (3 Nīfai 27:19).

Ko hono ʻuhinga ʻeni ne naʻinaʻi ai ki he kakai ne fanongo ki aí, “Fakatomala, pea mou taki taha papitaiso ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ke fakamolemole ai ʻa e angahalá, pea te mou maʻu mo e foaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní” (Ngāue 2:38). He ʻoku tuʻunga ʻi hono papitaiso ʻe ha taha ʻokú ne maʻu ʻa e mafaí, ʻa hono fufulu ʻi he taʻataʻa ʻo e ʻAlo ʻo e ʻOtuá, ʻo hangē ko e fakataipé, ʻa e ngaahi kofu ʻo e tokotaha ʻoku papí, he ko Ia ne Ne fai ʻa e fakalelei ki he ngaahi angahala ʻanautolu kotoa ʻoku nau tali Ia pea hū mai ʻi he matapā ki he tākangá, ʻa ia ko e papitaisó. Kuo ʻosi fakahaaʻi mahino ʻe he Fakamoʻuí, “Ka ʻo kapau ʻe ʻikai te nau fakatomala, kuo pau ke nau mamahi ʻo hangē pē ko aú” (T&F 19:17).11

ʻOku tataki fēfeeʻi kitautolu ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ki he ʻao ʻo e ʻEikí?

Ko e mēmipa kotoa pē kuo papitaiso, ʻoku hilifaki ha ngaahi nima ki hono ʻulú pea ʻoku pehē ai ʻe he kau kaumātuʻá, ʻi he hili ʻo ʻenau fakamaʻu ia ko e mēmipa ʻo e Siasí, “Maʻu ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní.” Hili ia pea te nau lava pē ke toe leaʻaki ʻa e ngaahi lea ne fai ʻe he ʻEikí ki Heʻene kau ākongá ʻi he taimi ne Ne folofola ange ai kau ki he Fakafiemālié pe ko e Laumālie Māʻoniʻoni, ʻa ia ʻe haʻú: Te ne fakamanatuʻi ʻakimoutolu ʻi he meʻa kotoa pē. Te ne akoʻi ʻa kimoutolu ʻi he meʻa kotoa pē. Te ne fakahā atu ʻa e ngaahi meʻa ʻe hoko maí. [Vakai, Sione 14:26; 16:13]. Ko ia, kapau ko au ʻoku ou fakamaʻu koe ko e mēmipa ʻo e Siasí, te u foaki kiate koe ʻa e meʻa-foaki ko e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻa ia ʻe hoko ko ha tūhulu ki ho vaʻé mo ha fakahinohino ki ho ʻaluʻangá, ʻa ia te ne akoʻi atu ʻa e meʻa kotoa pē mo fakamanatu atu ʻa e meʻa kotoa pē pea mo fakahā atu ʻa e ngaahi meʻa ʻe hoko maí.12

ʻOku folofola ʻa e ʻEikí: “Pea ko ʻeku ongoongoleleí ʻeni—ko e fakatomala mo e papitaiso ʻi he vaí, pea ʻe toki hoko ʻa e papitaiso ʻaki ʻa e afi pea mo e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻa ia ko e Fakafiemālié, ʻa ia ʻokú ne fakahā ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē, ʻo ne akoʻi ʻa e ngaahi meʻa fakamelino ʻo e puleʻangá” (T&F 39:6).

Ko e taimi ʻoku maʻu ai ʻe ha tangata ʻa e meʻa-foaki ko e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻokú ne maʻu ʻa e meʻa ko ia ʻoku fie maʻu ke fakahā ai kiate ia ʻa e tefitoʻi moʻoni mo e ouau kotoa pē ʻo e fakamoʻuí ʻoku fekauʻaki mo e tangatá he māmaní.13

Ko e meʻa totonu ke lea ʻaki ʻo pehē ko e taimi ʻoku papitaiso ai ha taha ʻi he vaí mo maʻu ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo e Laumālié ʻi he hilifaki ʻo e nimá, ʻoku hoko ia ko ha fanauʻi foʻou. ʻOku hoko ia ko ha fanauʻi foʻou koeʻuhí he kuo fokotuʻu mai ia mei he mate fakalaumālié ki he ʻao ʻo e taha ʻo e Toluʻi ʻOtuá, ʻa ia ko e Laumālie Māʻoniʻoní. Ko hono ʻuhinga ia ʻoku mau pehē ai kia kimoutolu “Maʻu ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní” ʻi he taimi ʻoku fakamaʻu ai koé. ʻOku foaki ʻa e meʻa-foakí ni ki he toko taha tui ko ē ʻoku faivelenga mo moʻui taau ke ne maʻu ʻa e totonu ki he tāpuakí, ʻa e totonu ko ia ke feohi mo e taha ʻo e Toluʻi ʻOtuá, ke ne ikunaʻi ai ʻa e mate fakalaumālié.14

ʻOku fakataipe ʻe he papitaiso ʻi he fakaukú ʻa e maté pe ko hono tanu hifo ʻo e tangatá ʻi he angahalá; pea ko e toe tuʻu mai ko ia mei he vaí, ko e toe tuʻu hake ia ki ha moʻui fakalaumālie foʻou. Hili ʻo e papitaisó, ʻoku hilifaki leva ha ngaahi nima ki he ʻulu ʻo e toko taha tui kuo papitaisó, pea ʻoku tāpuakiʻi ia ke ne maʻu ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní. ʻI heʻene peheé ʻoku maʻu ai ʻe he toko taha kuo papitaisó ʻa e talaʻofa pe ko e meʻa-foaki ko e Laumālie Māʻoniʻoní, pe ko e faingamālie ke fakafoki ki he ʻao ʻo e taha ʻo e Toluʻi ʻOtuá; tuʻunga ʻi heʻene talangofuá pea ʻi heʻene faivelengá, pea ko e taha ʻoku tāpuakiʻi peheʻí ʻokú ne maʻu ʻa e fakahinohino mo e tataki ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi heʻene ngaahi fefonongaʻaki mo ʻene ngaahi lea fakaʻahó, ʻo hangē ko e ʻaʻeva mo e fefolofolai ʻa ʻĀtama mo e ʻOtuá ʻi he Ngoue ko ʻĪtení, ʻa ia ko e Tamai Hēvaní. Ko e founga ke maʻu ai ʻa e fakahinohino mo e tataki peheé mei he Laumālie Māʻoniʻoní ke fanauʻi foʻou fakalaumālie kita.15

ʻI he ngaahi ʻuluaki tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí—ʻa e tuí, fakatomalá, papitaisó, pea mo e maʻu ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻa ia ko e faʻahinga mālohi ia ʻe lava ai ke fakahā mai ʻa e ngaahi meʻa kotoa peé—ʻe kamata leva ke toki mahino kia kitautolu ʻa e ʻuhinga ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻi heʻene lea ʻi ha meʻa ʻe taha, ʻi hono fehuʻi ange pe ko e hā ʻoku kehe ai ʻa e Siasí ni mei he toenga ʻo e ngaahi siasi kehé—koeʻuhí he ʻoku tau maʻu ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní. [Vakai, History of the Church, 4:42.] ʻI hono maʻu ko ia ʻo e mālohi ʻoku lava ai ke fakahā mai ʻa e ngaahi meʻa kotoa peé, ʻe lava ai ke fokotuʻu ʻa e kakato ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí.16

Te tau lava fēfē ʻo kātaki ʻo aʻu ki he ngataʻangá?

Ko e hā ʻa e ngaahi fono mo e founga te tau maʻu ai ʻa e [tāpuaki ʻo e nāunau fakasilesitialé]? Kuo tau maʻu ʻa e ngaahi ʻuluaki tefitoʻi moʻoni mo e ngaahi ouau ʻo e Ongoongoleleí—ʻa e tuí, fakatomalá, papitaisó, pea mo e Laumālie Māʻoniʻoní; pea ʻoku ʻi he puleʻanga ʻo e ʻOtuá ha ngaahi fono ʻoku nau akoʻi mai ʻa e founga ki he haohaoá. Ka ʻi ai ha mēmipa ʻo e Siasí ʻokú ne feinga ke moʻui kakato ʻaki ʻa e ngaahi fono kotoa pē ʻoku ʻi he puleʻangá, ʻokú ne ako ʻa e founga ʻe haohaoa aí. ʻOku ʻikai ha mēmipa ia ʻo e Siasí te ne taʻe lava ke moʻui ʻaki ʻa e fonó, ʻo moʻui kakato ʻaki ʻa e fono kotoa ʻo e ongoongoleleí. Te tau lava kotoa pē ʻo ako ke fefolofolai mo e ʻOtuá ʻi he lotú. Te tau lava kotoa pē ʻo ako ke moʻui kakato ʻaki ʻa e Lea ʻo e Potó. Te tau lava kotoa ʻo ako ke tauhi kakato ʻa e ʻaho Sāpaté ke māʻoniʻoni. Te mou lava kotoa ʻo ako ke tauhi kakato ʻa e fono ʻo e ʻaukaí. ʻOku tau ʻilo ʻa e founga ke tauhi kakato ai ʻa e fono ʻo e angamaʻá. ʻI heʻetau ako ko ʻeni ke tauhi kakato ha taha ʻo e ngaahi fonó, ʻoku tau ʻi he hala ai ki he haohaoá.17

Mahalo pē te mou ʻeke mai, ʻoku founga fēfē hano fakamāʻoniʻoniʻi ʻe ha taha ia, pea mo ʻai ia ke toputapu ke ne mateuteu ai ke fononga ʻi he ʻao ʻo e ʻEikí? … Ko e folofola ʻeni ʻa e ʻEikí, “Pea ʻikai ia ko ia pē, ka ko e moʻoni ʻoku ou tala kiate kimoutolu, ko ia ia ʻoku puleʻi ʻe he fonó, ʻoku maluʻi foki ia ʻe he fonó pea ʻoku faka-haohaoaʻi mo fakamāʻoniʻoniʻi ʻe ia ia” (T&F 88:34). ʻA e fono fē? ʻA e ngaahi fono ʻa e ʻEikí ʻo hangē ko ia ʻoku ʻi he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí, pea ko hono tauhi ʻo e ngaahi fono mo e ngaahi ouau ko iá, ko e ngaahi founga ia ʻe fakamaʻa ai kitautolu pea mo fakamāʻoniʻoniʻí. Ko hono tauhi ʻo e kihiʻi fono kotoa pē kuo foaki mai ʻe he ʻEikí, ʻoku tau ofi ange ai ʻaki ha sitepu ʻe taha ke maʻu ʻa e totonu ke hū ʻi ha ʻaho ki he ʻao ʻo e ʻEikí.

Kuó ne ʻomi ʻi ha fakahā ʻe taha ʻa e founga te tau lava ai ʻo teuteuʻi kitautolu ʻi he fakalau atu ʻo e ngaahi taʻú. “Ko e moʻoni ʻoku folofola ʻe he ʻEikí: ʻE hoko ʻo pehē, ko e tangata kotoa pē ʻe liʻaki ʻene ngaahi angahalá pea haʻu kiate au, ʻo ui ki hoku hingoá, pea talangofua ki hoku leʻó, mo tauhi ʻeku ngaahi fekaú, te ne mamata ki hoku matá pea ʻiloʻi ʻoku ou ʻi ai” (T&F 93:1). ʻOku faingofua, ʻikai ko ia? Ka ke toe fanongo pē. Ko e meʻa pē ke ke faí ke siʻaki hoʻo ngaahi angahalá, haʻu kiate Ia, ui ki Hono huafá, talangofua ki Hono leʻó, tauhi ʻEne ngaahi fekaú, pea te ke mamata ki Hono fofongá mo ʻiloʻi ko Ia ia.18

Ko e ngāue ʻeni ʻa e ʻEikí, ko e taimi ʻokú ne tuku mai ai ha fekau ki he fānau ʻa e tangatá, ʻokú ne tuku mai mo ha founga ke lava ai ʻo fakahoko ʻa e fekau ko iá. Kapau ʻe fakahoko ʻe heʻene fānaú ʻa e meʻa kotoa pē te nau lava ai ke tokoní, ʻe toki tāpuakiʻi ʻe he ʻEikí ʻenau ngāué.

… ʻOku finangalo ʻa e ʻEikí ke tau fai ʻa e meʻa kotoa pē te tau lavá ke fakahaofi kitautolu, pea … ka hili ʻetau fakahoko ʻa e meʻa kotoa pē te tau lava ke fakahaofi kitautolú, pea tau toki fakafalala leva ki he ʻaloʻofa mo e manavaʻofa ʻa ʻetau Tamai Hēvaní. Naʻá ne foaki hono ʻAló koeʻuhí ke tau lava ʻo maʻu hotau fakamoʻuí ʻo ka tau ka talangofua ki he ngaahi fono mo e ngaahi ouau ʻo e ongoongoleleí, ka ʻe toki hoko pē ia ʻo ka hili ʻetau fai ʻa e meʻa kotoa pē te tau lava ke fakahaofi ai kitautolú.19

Kuo foaki mai ʻe he ʻEikí kia kitautolu taki taha ha maama ke tau toʻo, ka ko e tafaʻaki ki he ʻi ai mo e taʻe ʻi ai ha lolo ʻi heʻetau māmá, ʻe fakafalala pē ia kia kitautolu taki taha. Ko e konga ki heʻetau tauhi ʻa e ngaahi fekaú mo maʻu ai ʻa e lolo ʻoku fie maʻu ke hulu-hulu hotau halá ʻe fakafuofua pē ia meia kitautolu fakatāutaha. He ʻikai ke tau lava kitautolu ʻo kole mei he kāingalotu hotau Siasí. He ʻikai ke tau lava ʻo kole mei haʻatau kui ne ʻiloa. Te u toe fakaongo atu, ko e konga ki he ʻi ai haʻatau lolo ʻi heʻetau māmá, ʻoku fakafuofua pē ia ʻia kitautolu taki taha; ʻe fakafuofua ia mei heʻetau faivelenga ʻi hono tauhi ʻoe ngaahi fekau ʻa e ʻOtua Moʻuí.20

Ko hono kotoa ʻo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí pea mo hono kotoa ʻo e ngaahi ouau ʻo e ongoongoleleí, ko e ngaahi fakaafe pē ia ki hono ako ʻo e ongoongoleleí ʻaki hano moʻui ʻaki hono ngaahi akonakí. Ko honau ʻuhingá pē ia—ko ha ngaahi fakaafe ke haʻu ʻo ako fakahoko koeʻuhí ke ke ʻilo. … Hangē ʻoku mahino mai kiate au ʻoku sai ange ke tau pehē, naʻe ʻikai ke tau ʻiloʻi moʻoni ha taha ʻo e ngaahi akonaki ʻo e ongoongoleleí kae ʻoua kuo tau feohi mo kinautolu ʻaki hono moʻui ʻaki taha taha kinautolu. Ko hono ʻai ʻe tahá, ʻoku tau toki ako ʻa e ongoongoleleí ʻi heʻetau moʻui ʻaki iá.21

Ko e pōpoaki maʻongoʻonga taha ʻe lava ke fai ʻe ha taha ʻi he tuʻungá ni ki he kāingalotu ʻo e Siasí ke tauhi ʻa e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá, he ko e meʻa ia ʻoku hao ai ʻa e Siasí pea mo e fakafoʻituituí. Tauhi ʻa e ngaahi fekaú. He ʻikai ke ʻi ai ha toe meʻa ia te u lava ʻo lea ʻaki he ʻahó ni ʻe toe mālohi ange pe mahuʻinga ai ʻi he ʻahó ni.22

Ngaahi Fokotuʻu ki he Akó mo Hono Aleaʻí

  • Te tau lava fēfē ʻo fakatupulaki ha tui lahi ange ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí? ʻOku tokoni fēfē ʻa e tuí ke tau tauhi ʻa e ngaahi fekaú kae ʻikai ke tau meʻa-vaʻinga ʻaki? Ko e fē ha taimi kuo fakafaingamālieʻi ai koe ʻe hoʻo tui ki he ʻOtuá, ke ke fakaleleiʻi hoʻo “ngaahi palopalema ʻoku tōtuʻa ia ki he mālohi mo e poto ʻo e tangatá”?

  • Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ʻa e vete ʻo e angahalá ki he fakatomalá? Ko e hā ʻoku totonu ai ke tau kamata fakatomala he ʻahó ni mei heʻetau ngaahi angahalá mo liliu ʻetau moʻuí, kae ʻikai toe tatali ki ha ʻaho kehé?

  • ʻOku founga fēfē haʻatau “fō hotau ngaahi kofú ʻi he taʻataʻa ʻo e ʻAlo ʻo e ʻOtuá“?

  • Fakatatau mo e lea ʻa Palesiteni Lií, ʻoku tokoni fēfē ʻetau maʻu ʻa e meʻa-foaki ko e Laumālie Māʻoniʻoní ke tau ikunaʻi ʻa e mate fakalaumālié? Ko e hā te tau lava ʻo fai ke tau maʻu kakato ai ʻa e fakahinohino ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi hotau “ngaahi vaaʻi hala mo ʻetau talanoa fakaʻahó“?

  • Ko e hā ʻoku akoʻi ʻe he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 93:1 fekauʻaki mo hono mahuʻinga ʻo e kātaki ki he ngataʻangá ʻi hono tauhi ʻo e ngaahi fekaú?

  • Kuo tokoniʻi fēfeeʻi koe ʻe haʻo moʻui ʻaki ha tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí ke ke ʻilo ai ʻoku moʻoni?

Maʻuʻanga fakamatalá

  1. 1. The Teachings of Harold B. Lee, ed. Clyde J. Williams (1996), 19.

  2. “ ‘And This Is Life Eternal,’ ” Relief Society Magazine, ʻEpeleli 1950, 225.

  3. Decisions for Successful Living (1973), 75–76.

  4. “ ‘Put on the Whole Armor of God,’ ” Church News, 30 Mē 1942, 8.

  5. “For Every Child, His Spiritual and Cultural Heritage,” Children’s Friend, ʻAokosi 1943, 373.

  6. Decisions for Successful Living, 94, 98–99.

  7. The Teachings of Harold B. Lee, 115.

  8. The Teachings of Harold B. Lee, 82.

  9. Lea ki he Mutualé, 1948, ʻĀkaivi ʻo e Potungāue Hisitōliá, Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, 5.

  10. Decisions for Successful Living, 116, 118.

  11. Stand Ye in Holy Places (1974), 316–17.

  12. Lea ki he konifelenisi ʻa e toʻu tupú ʻi Pīlingi ʻi Monitana, 10 Sune 1973, ʻĀkaivi ʻo e Potungāue Hisitōliá, Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, 4.

  13. Stand Ye in Holy Places, 51.

  14. Lea ʻi he fakataha ʻa e semineli ʻi Soataní, 26 Fēpueli 1947, ʻĀkaivi ʻo e Potungāue Hisitōliá, Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, 5.

  15. The Teachings of Harold B. Lee, 95.

  16. Lea ʻi he seminā ʻa e kau palesiteni fakamisiona foʻoú, 29–30 Sune 1972, ʻĀkaivi ʻo e Potungāue Hisitōliá, Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, 5.

  17. Lea ʻi he konifelenisi fakavahe fonua ʻi Lima ʻi Pelū, 1 Nōvema 1959, ʻĀkaivi ʻo e Potungāue Hisitōliá, Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, 6–7.

  18. The Teachings of Harold B. Lee, 166; ne toki tānaki atu ʻa e palakalafí.

  19. ʻI he Conference Report, Konifelenisi Fakaʻēlia ʻi Miuniki ʻi Siamane 1973, 7.

  20. ʻI he Conference Report, ʻOkatopa 1951, 30.

  21. “Learning the Gospel by Living It,” lea ʻi he konifelenisi hono 52 ʻa e Palaimelí, 3 ʻEpeleli 1958, ʻĀkaivi ʻa e Potungāue Hisitōliá, Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, 3.

  22. Ensign, ʻAokosi 1972, takafi muí.