Akonaki ʻa e Kau Palesitení
Vahe 5: ʻAʻeva ʻi he Maama ʻo e Fakamoʻoní


Vahe 5

ʻAʻeva ʻi he Maama ʻo e Fakamoʻoní

Ko e hā ha founga ʻe tupulekina ai e maama ʻo ʻetau fakamoʻoní ke “ngingila ʻi he ʻiloʻilo paú”?

Talateú

Ne laka hake ʻi ha taʻu ʻe 32 ʻene hoko ʻa Hāloti B. Lī ko ha fakamoʻoni makehe ki he Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí. Naʻá ne fakamoʻoniʻi, “ʻOku ou fakamoʻoni atu ʻi he loto fakamātoato pea ʻaki ʻeku moʻuí kotoa, ʻoku ou ʻiloʻi ʻoku moʻui ʻa Sīsū, pea ko e Fakamoʻui ia ʻo māmaní.”1

ʻI heʻene lea fekauʻaki mo e founga ke maʻu ai ha fakamoʻoní, naʻá ne pehē:

“Ne ʻaʻahi mai ha pātele Katolika kei talavou kiate au mo ha faifekau fakasiteiki mei Kololato. Naʻá ku fehuʻi ange ʻa e ʻuhinga ʻo ʻene haʻú, peá ne tali mai, ‘ʻOku ou haʻú ke ta talanoa.’

“ Peá u ʻeke ange leva, ‘Ko e hā hono ʻuhingá?’

“ Pea naʻá ne tala mai, ‘Ne u fekumi ki ha ngaahi kaveinga pau ʻe niʻihi pea kuo ʻikai ke u lava ʻo maʻu ia. Ka ʻoku ou tui kuó u maʻu ia ʻi he lotolotonga ʻo e Kau Māmongá.’

“Ne ma iku ai ʻo talanoa ʻi ha miniti ʻe tolungofulu. Peá u tala ange leva, ‘Pātele, Ko e taimi ʻoku kamata tala atu ai ʻe ho lotó kia koe ha ngaahi meʻa ʻoku ʻikai ʻilo ʻe ho ʻatamaí, ko hoʻo maʻu ia ʻa e Laumālie ʻo e ʻEikí.’

“Naʻe katakata pē mo pehē mai, ‘ʻOku ou tui ʻoku lolotonga hoko ia kia au.’

“Peá u tala ange leva ki ai, ‘Pea ta ʻoku tonu ke ʻoua te ke toe fakatoloi fuoloa.’

“Hili ha ngaahi uike siʻi mei ai kuó u maʻu haʻane telefoni. Ne pehē mai leva ia ‘Te u papitaiso ʻi he Tokonaki ka hokó ʻo hoko ko ha mēmipa ʻo e Siasí, koeʻuhí he kuo tala mai ʻe hoku lotó ha ngaahi meʻa ʻoku ʻikai ʻilo ia ʻe hoku ʻatamaí.’

“Naʻe ului ai. Naʻá ne mamata ki he meʻa naʻe totonu ke ne fakatokangaʻí. Naʻá ne ongoʻi ʻa e meʻa naʻe totonu ke ne ongoʻí. Naʻe mahino ki ai ʻa e meʻa naʻe tonu ke mahino ki aí, pea naʻá ne ngāueʻi. He naʻe ʻi ai ʻene fakamoʻoni.”2

Ngaahi Akonaki ‘a Hāloti B. Lií

Ko e hā ʻa e fakamoʻoni?

ʻE lava ke fakaʻuhingaʻi ʻa e fakamoʻoní ko ha fakahā fakalangi ki ha tangata ʻoku tui. Pea ʻoku toe fakaongo mai ʻe he tangata faʻu sāmé ʻa e fakakaukau tatau: “… [ko e fakamoʻoni ʻa e ʻEikí ʻoku pau]. …” (Saame 19:7.) Naʻe fakahā ʻe he ʻaposetolo ko Paulá “… ʻoku ʻikai ha taha te ne faʻa pehē [pe te ne ʻilo] ko e ʻEikí ʻa Sīsū, ka ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní” (1 Kolinitō 12:3). Kuo toe akoʻi foki ʻe he kau palōfitá kapau te tau “kole ʻaki ʻa e loto fakamātoato mo e loto moʻoni, ʻo tui kia Kalaisi, te ne fakahā kiate kimoutolu ʻa hono moʻoní ʻi he ivi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. Pea te mou lava ke ʻiloʻi ʻa e meʻa kotoa pē ʻi he ivi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní” (Molonai 10:4–5) …

ʻOku moʻui ʻa e ʻOtuá! Ko Sīsuú ko e Fakamoʻui ʻia ʻo e māmani ko ʻení! Ko e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ʻo hangē ko ia ʻoku kakato ʻi he ngaahi folofola ʻo e kuonga muʻá mo onopōní, ʻoku moʻoni! ʻOku ou ʻilo ʻa e ngaahi meʻá ni ʻi he fakamoʻoni ʻa e Laumālié ki hoku laumālié.3

Tuku ke u fakamatala atu ha meʻa ne u aʻusia mo ha taha ʻo ho-tau kau pule he pisinisí. ʻOku Siasi hono uaifí mo e fānaú, ka ʻoku ʻikai ke Siasi ia. … Tala mai ʻe ia kia au, “He ʻikai ke u lava ʻo kau ki he Siasí kae ʻoua ke ʻi ai haʻaku fakamoʻoni.” Peá u tala ange leva, “Ko hoʻo toe ʻalu ange pē ki Sōleki, ʻalu ange ke ta feʻiloaki.” ʻI haʻama talanoa ʻi ha ʻosi ʻo ha uike ʻe taha mei heʻemau fakataha fakapisinisi ko iá ne u tala ange ai, “ʻOku ʻikai ke u ʻilo ʻe au pe ʻokú ke fakatokangaʻi pe ʻoku ʻi ai haʻo fakamoʻoni pe ʻikai; pe ʻokú ke ʻiloʻi pe ko e hā koā ʻa e meʻa ko e fakamoʻoni.” Naʻá ne fie ʻilo ai heni pe ko e hā koā ʻa e fakamoʻoni. Ka naʻá ku tali ʻaki haʻaku tala ange, “Ka hokosia ha taimi ʻe tala atu ai ʻe ho lotó kia koe ʻa e meʻa ʻoku ʻikai ke ʻilo ʻe ho ʻatamaí, ko e Laumālie ia ʻo e ʻEikí ʻokú ne fakahā atú.” Hili ia peá u tala ange, “ʻI he fakaʻau ke u ʻilo koé, ʻoku ʻi ai ha ngaahi meʻa ʻokú ke ʻiloʻi loto ʻoku moʻoni. He ʻikai ke tātaaʻi atu koe ia ʻe ha ʻāngelo ʻi ho umá ʻo tala atu ʻoku moʻoni ʻeni.” Ka ko e Laumālie ʻo e ʻEikí ʻoku hangē ko hono fakamatalaʻi ʻe he ʻEikí: “ʻOku maʻili ʻa e matangí ko [ʻene] faʻiteliha pē, pea ʻokú ke fanongo ki hono mumuhu ʻo iá, ka ʻoku ʻikai te ke ʻilo pe ʻoku haʻú mei fē, pe ʻalú ki fē: ʻoku pehē pē ʻa ia kotoa pē ʻoku fanauʻi ʻi he Laumālié” (Sione 3:8). Ko ia ne u tala ange leva ki hoku kaumeʻá ni, ʻa e pule pisinisí ni: “Ko ʻeni, manatuʻi ko hoʻo fakamoʻoní he ʻikai ʻalu atu ia ʻi ha founga ʻilonga fēfē, ka ʻi he taimi ʻe hoko atu aí, ʻe fakaviviku ho ʻolungá ʻe he loʻimata ʻo e fiefiá he poʻulí. Te ke ʻiloʻi, ʻe hoku kaumeʻa ʻofeina, ʻa e taimi ʻe hoko atu ai ʻa e fakamoʻoní.”4

ʻOku ou fakamoʻoni atu ʻoku ou ʻiloʻi ʻoku moʻui ʻa e Fakamoʻuí, ko e fakamoʻoni mālohi taha te ke lava ʻo maʻu ʻokú Ne moʻuí, ʻe hoko atu ia ʻi he taimi ʻe fakamoʻoniʻi ai ki hoʻo moʻuí ʻe he mālohi ʻo e Laumālié ʻoku moʻuí. ʻOku mālohi ange ia ʻi he mamatá, mā- lohi ange ia ʻi he ʻaʻeva mo talanoa mo Iá, ko e fakamoʻoni ia ʻa e Laumālié ʻe fakamāuʻi ai koe kapau te ke tafoki ʻo fakafepaki kiate Iá. Ka ko e fatongia foki kia kimoutolu kotoa, pea mo hoku fatongia, ke fokotuʻu maʻu ʻetau fakamoʻoní. ʻOku fehuʻi maʻu pē kia kimautolu, pe ʻe anga fēfē hono maʻu ʻe ha taha ha fakahā? Naʻe folofola ʻa e ʻEikí ʻi ha fakahā ki he kau fuofua takimuʻá, “Te u fakahā kiate koe ʻi ho ʻatamaí pea ʻi ho lotó ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní. Pea ʻe nofo ia ʻi ho lotó. Ko e laumālie ʻeni ʻo e fakahaá naʻe ʻomi ai ʻe Mōsese ʻa e fānau ʻa ʻIsilelí ki he kauvai ʻe taha ʻo e Tahi Kulokulá ʻi he kelekele mōmoá” [Vakai, T&F 8:2–3.] Ko e taimi kuo fakamoʻoniʻi ai ʻe he Laumālié ki hotau laumālié, ʻoku hoko ia ko ha fakahā mei he ʻOtua Māfimafí.5

[ʻI he mate ʻa Lāsalosí, ne folofola ʻa e Fakamoʻuí kia Maʻata,] “Ko au ko e toetuʻu mo e moʻui: ko ia ʻoku tui kiate aú, ka ne mate ia ʻe moʻui pē ia: Pea ko ia ʻoku moʻui mo tui kiate aú, ʻe ʻikai ʻaupito mate ia.” Pea tafoki ia kia Maʻata ʻo Ne folofola ange, “ʻOkú ke tui [ki he meʻá ni]?” Pea mei he loto ʻo e fefine anga fakatōkilaló ni, naʻe ake hake ha faʻahinga meʻa pea lea ai ia ʻi he loto moʻoni ʻo hangē ko ia ne fai ʻe Pitá, “ʻIo, ʻEiki: ʻOku ou tui ko e Kalaisí ʻa koe, ko e ʻAlo ʻo e ʻOtuá, ʻa ia naʻe totonu ke haʻu ki māmaní” [Sione 11:25–27].

Naʻá ne maʻu ia mei fē? Naʻe ʻikai haʻu ia mei haʻane lau ha ngaahi tohi. Naʻe ʻikai maʻu ia mei haʻane ako ʻa e ngaahi meʻa fakalotú pe saienisí pe meʻa fakapotó. Naʻá ne maʻu ha fakamoʻoni ʻi hono lotó, ʻo hangē ko ia ne maʻu ʻe Pitá. Kapau naʻe tali ʻa e ʻEikí, naʻá Ne mei folofola ange, “ʻOkú ke monūʻia ʻe Maʻata, he naʻe ʻikai fakahā ia kiate koe ʻe he kakanó mo e totó, ka ko ʻeku Tamai ʻoku ʻi he langí.” … Ko e meʻa mahuʻinga taha ʻi he ngaahi meʻa kotoa pē te ke lava ke maʻú ko haʻo maʻu ha fakamoʻoni ʻi ho lotó ʻoku moʻoni ʻa e ngaahi meʻá ni.6

ʻOku ʻikai fuʻu tokolahi fēfē ha niʻihi kuo femātaaki mo e Fakamoʻuí ʻi he moʻui fakamatelié ni, ka ʻoku ʻikai ha taha ʻia kitautolu kuo ʻosi tāpuakiʻi ke ne maʻu ʻa e meʻa-foaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi he hili ʻo e papitaisó te ne taʻe fakapapauʻi Hono moʻoní ʻo hangē pē ne tau sio tonu ki aí. Ko hono moʻoní, kapau ʻoku tau tui ki hono moʻoni ʻo ʻEne moʻuí, neongo ʻoku teʻeki ke tau mamata kiate ia, ʻo hangē ko hono fakahā ʻe he ʻEikí ʻi heʻene fakamatala kia Tōmasí, ʻoku māʻolunga ange ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo kinautolu kuo teʻeki mamata kae tuí“ (Sione 20:29), koeʻuhí he ʻoku tau ”ʻaʻeva ʻi he tuí, kae ʻikai ʻi he mamatá“ (2 Kolinitō 5:7). Neongo pē ʻoku ʻikai ke tau mamata, ka ʻoku tau tui, te tau maʻu ai ha fiefia taʻe lava ke leaʻaki ʻi he fakaʻosinga ʻo ʻetau tuí, ʻa ia ko e fakamoʻui ʻo hotau laumālié (vakai, 1 Pita 1:8–9).7

Te tau lava nai ʻo fakaʻosi ʻaki ia haʻatau pehē, ka ʻi ai ha taha kuó ne maʻu ha fakamoʻoni moʻoni kuó ne maʻu ha fakahā mei he ʻOtua moʻuí, he ka ʻikai, he ʻikai te ne maʻu ʻa e fakamoʻoni ko iá? Ka ʻi ai leva ha taha kuó ne maʻu ha fakamoʻoni, ʻokú ne maʻu ʻa e meʻa-foaki ʻo e kikité, kuó ne maʻu ʻa e laumālie ʻo e fakahaá. Kuó ne maʻu ʻa e meʻa-foaki ko ia ne lava ai ʻa e kau palōfitá ke lea fekauʻaki mo e ngaahi meʻa ʻi honau ngaahi fatongiá. …

ʻOku tokoni ʻa e ʻEikí ke tau feinga kotoa ke maʻu ʻa e fakamoʻoni ko ia ʻoku mahuʻinga taha ʻi heʻetau teuteu ke ʻiló. Pea ka fāifai pea tau maʻu ʻa e foʻi fakakaukau fakalangi ko ia ko Siosefa Sāmitá naʻe hoko pea ʻoku hoko ko e palōfita pea ʻoku moʻoni ʻa e ongoongoleleí, ʻe mōlia atu leva ʻa e ngaahi meʻa kehe ʻoku hā ngali faingataʻá ʻo hangē ha hahau ʻi he heʻeki hopo hake ʻa e laʻaá.8

ʻE founga fēfē haʻatau teuteu ke maʻu ha fakamoʻoni?

ʻOku lau ʻo pehē naʻe folofola ʻa e [Fakamoʻuí]: “… ʻoku ʻiate kimoutolu ʻa e puleʻanga ʻo e ʻOtuá” (Luke 17:21). Mahalo ko ha liliu totonu ange ʻo e meʻá ni ke pehē, “ʻOku ʻia kimoutolu ʻa e puleʻanga ʻo e ʻOtuá pe ʻoku ʻi homou lotolotongá,” ka ʻi heʻeku fakakaukau ki he kupuʻi lea ʻe tahá, “ʻOku ʻiate kimoutolu ʻa e puleʻanga ʻo e ʻOtuá,” ʻoku ou manatu ai ki ha meʻa ne hoko fekauʻaki mo ha kulupu fānau ako mei he ʻUnivēsiti Pilikihami ʻIongí … ʻi he Fale Laioné (Lion House), ʻa ia ne kole ai ki he toko hongofulu mā ono, ne nau fakafofongaʻi honau ngaahi fonua muli ʻe hongofulu mā onó, ke nau tuʻu ʻo fakamatala e founga ne nau ʻilo mo tali ai ʻa e ongoongoleleí, … pea mo fakahoko foki ʻenau fakamoʻoní. Ko ha efiafi mātuʻaki mālie moʻoni. Ne mau fanongo ai ki ha kau talavou mo ha kau finemui mei Mekisikou, ʻĀsenitina, Palāsila, ngaahi fonua Sikenitinēviá, Falanisē, pea mo ʻIngilani. Naʻe tatau pē ʻenau ngaahi fakamatalá. ʻI he taimi ne nau kamata fakamatala ai e founga ne nau ʻilo ai ʻa e ongoongoleleí, naʻe peheni ia: Naʻa nau fie maʻu ʻa e moʻoní. Naʻa nau fekumi ki he māmá. Naʻe ʻikai ke nau fiemālie, pea ʻi he lotolotonga ʻo ʻenau fekumí, ne haʻu ha taha kia kinautolu mo e moʻoni ʻo e ongoongoleleí. Ne nau lotua ia mo fekumi mālohi ki he ʻEikí, ʻi he loto fakamātoato, ʻaki honau lotó kotoa, pea nau toki maʻu leva ʻa e fakamoʻoni ne nau ʻilo ai ko e ongoongolelei ʻeni ʻo Sīsū Kalaisí. … Ko ia ai ʻoku ʻi he loto ʻo e toko taha kotoa pē, ʻi he loto ʻo e toko taha kotoa ʻoku fekumi moʻoni ki he moʻoní, ʻo kapau ʻokú ne maʻu ʻa e holi ke ʻiloʻí, pea mo ako ʻi he loto fakamātoato mo tui ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí, ʻe lava ke ʻiate ia ʻa e puleʻanga ʻo e ʻOtuá, pe ko hono fakalea ʻe tahá, ʻoku ʻaʻana ʻa e mālohi ke maʻu iá.9

Kuo pau ke ʻi he kamataʻanga ʻo e fakamoʻoni fakafoʻituitui kotoa pē ʻa e māʻoniʻoní, moʻui maʻá, he ka ʻikai ʻe ʻikai ke fakamoʻoniʻi ʻe he Laumālié ia hono fakalangi ʻo e misiona ʻo e ʻEikí pe ko ʻene ngāué ʻi hotau kuongá.10

Ko e ʻuluaki meʻa mahuʻinga … ki he maʻu ʻo ha fakamoʻoní ke fakapapauʻi ko e tuʻunga fakalaumālie “fakafoʻituitui” ʻa e tokotaha ko iá ʻoku lelei. Kuo pau ke maʻa ʻa hono sinó mo hono ʻatamaí ʻo kapau te ne maʻu ʻa e feohi ʻo e meʻa-foaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, he ko ia te ne lava ai ke ʻilo hono moʻoni ʻo e ngaahi meʻa fakalaumālié.11

Kuo pau ke mahulu atu hono ʻuhinga ʻo e uluí mei heʻete hoko pē ko ha mēmipa ʻo e Siasí “ʻoku ʻi ai hano kaati” ʻi he tali totongi ʻo e vahehongofulú, lekooti memipasipí, lekomeni temipalé, mo e ngaahi alā meʻa peheé. ʻOku ʻuhinga ia ke te matuʻuaki ʻa e ngaahi fakahehema ke fakaangá pea mo fāifeinga maʻu pē ke fakaleleiʻi hoto ngaahi vaivai fakaelotó kae ʻikai ko e fōtunga pē ki tuʻá.12

ʻI he ō atu ko ʻeni ʻo ʻetau kau faifekaú, ʻoku tau pehē ai kia kinautolu ʻoku nau ngāue ki aí, “ʻOku ʻikai ke mau kole atu ke mou kau mai ki he Siasí ka ke fokotuʻu pē homou hingoá ʻi he lekōtí. ʻOku ʻikai ko e meʻa ʻeni ʻoku tau tokanga ki aí. He ʻoku mau omi ke foaki atu ʻa e meʻaʻofa mahuʻinga taha ʻe lava ke foaki atu ʻe he māmaní, ko e meʻaʻofa ʻo e puleʻanga ʻo e ʻOtuá. ʻOku ʻi heni ia maʻau ʻo kapau te ke tali mo tui ki ai.” Ko ʻetau tukupā ʻeni ki he māmaní. “Te mau lava ke akoʻi atu ʻa e ngaahi tokāteline ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí mo fakamoʻoni atu ki hono fakalangi ʻo e ngāué ni, ka ko hono fakamoʻoniʻi ʻo e moʻoni ʻo e meʻa ʻoku mau akoʻí, kuo pau ke maʻu ia ʻi haʻo fekumi pē ʻaʻau.”

ʻOku tau pehē ki he kakai ʻoku tau akoʻí, “Sai, fehuʻi ki he ʻEikí. Ako, ngāue, pea mo lotu.” Ko e founga ʻeni ʻoku ʻomi ʻaki ʻa e kakaí ki he Siasí, pea ko e founga tatau pē ia mei he kamataʻangá, ʻa ia ʻoku ʻomi ʻaki ʻa e kakai loto fakamātoato kotoa pē ki he Siasí.13

ʻI he tangaki hake ʻa e fofonga ʻo Sīsuú ʻi heʻene lotu he “hokosia hono houá,“ [vakai, Sione 17:1] naʻá Ne fakahaaʻi ai ha moʻoni mahuʻinga ʻoku totonu ke ʻuhinga moʻoni ki he toko taha kotoa pē: ”Pea ko ʻeni ʻa e moʻui taʻengatá, ke nau ʻilo koe ko e ʻOtua moʻoni pē taha, pea mo Sīsū Kalaisi, ʻa ia naʻá ke fekaú“ (Sione 17:3.) Neongo ʻoku toe loloto ange hono mahuʻinga ʻo e folofolá ni ʻi he tuʻunga te u fakamatalaʻi hení, ka ʻoku ou fie toʻo mai ha foʻi fakakaukau mei ai. ʻE anga fēfē haʻo ʻiloʻi ʻa e Tamaí mo e ʻAló?… ʻOku tau kamata ke maʻu ʻa e ʻilo ko iá ʻaki haʻatau ako. Naʻe faleʻi mai ʻe he Fakamoʻuí ke tau ”Fekumi lahi ʻi he ngaahi tohi tapú; koeʻuhí he ʻoku mou ʻamanaki ke maʻu ai ʻa e moʻui taʻengatá: pea ko ia ia ʻoku fakamoʻoni kiate aú“ (Sione 5:39). ʻOku ʻilo ai ha hisitōlia ʻo e fengāueʻaki ʻa e ʻOtuá mo e faʻahinga ʻo e tangatá ʻi he kuonga fakakōsipeli kotoa pē, kae ʻumaʻā ʻa e ngaahi ngāue mo e ngaahi lea ʻa e kau palōfitá pea mo e Fakamoʻuí tonu pē ʻo hangē ko ia ʻoku fakahoko ʻi he ”ueʻi ʻe he ʻOtuá,“ ʻo fakatatau mo e fakamatala ʻe he ʻAposetolo ko Paulá, ”pea ʻoku ʻaonga ia ki he akonakí, mo e valokí, mo e fakatonutonú, mo e fakapoto ki he māʻoniʻoní: koeʻuhí ke haohaoa ʻa e tangata ʻo e ʻOtuá, pea kakato hono teuteu ki he ngaahi ngāue lelei kotoa pē“ (II Tīmote 3:16–17.) ʻOku ʻikai totonu ke ke tuku ha ʻaho ke ʻalu ʻoku ʻikai ke ke laukonga ʻi he ngaahi tohi toputapú ni.

Ka ʻoku ʻikai feʻunga ke te ʻilo pē ki heʻene moʻuí pea ngāue mo ako. Ko e ʻEikí pē naʻá Ne tali ʻa e fehuʻi pe ʻe anga fēfē hano ʻilo ia ʻe ha taha pea mo ʻene tokāteliné: “Ka [fai ha tangata] ki hono finangaló, te ne ʻilo” (Sione 7:17). Te ke pehē ʻoku ʻi ai ha taha ʻilo lahi ki he saienisí ʻoku teʻeki ke ne fai ha ngaahi fakatotolo ʻi he fale fakasaienisí? Te ke tokanga nai ki ha ngaahi fakaanga ʻa ha taha ʻi he mūsiká kapau ʻoku ʻikai haʻane ʻilo ʻe taha ki he mūsiká pe ki ha taha fakaanga ki he ʻātí ʻo kapau ʻoku ʻikai lava ʻo tāvalivali? Ko e meʻa tatau pē, ʻo hangē ko koé, te ke lava ʻo “ʻilo ʻa e ʻOtuá” kuo pau ke te fakahoko hono finangaló mo tauhi ʻene ngaahi fekaú pea mo moʻuiʻaki ʻa e ngaahi ʻulungaanga ne moʻui ʻaki ʻe Sīsuú.14

ʻOku ʻikai ko ha founga faingofua ke te ako ke maʻu ʻa e ʻiló ʻi he tuí. Kuo pau ke ʻi ai ha ngāue lahi moʻoni pea mo fāifeinga ʻi he tuí. …

Ko hono fakanounoú, ko e ako ʻi he tuí ʻoku ʻikai ko ha ngāue ia ki ha taha fakapikopiko. Ne pehē ʻe ha taha, ʻo meimei peheni, ko e faʻahinga founga peheé ʻoku fie maʻu ke mafesifesi ʻa e moʻuí kotoa, ke ʻo hake ʻa e loto mo e fakakaukau kotoa pē, pea fakafehokotaki ia ki he ʻOtuá—kuo pau ke fokotuʻu ʻa e tuʻunga totonu ʻo e fehokotakí. Pea ʻoku toki hoko mai leva ʻa e “ʻiló ʻo tupunga he tuí.”15

Ko e hā te tau lava ʻo fai ke fakamālohia ai ʻetau fakamoʻoní?

[Naʻe folofola ʻa e ʻEikí kia Pita,] “ʻOku holi ʻa Sētane kiate kimoutolu, koeʻuhí ke ne fakatangaʻi ʻa kimoutolu ʻo hangē ko e uité: Ka kuó u hūfia koe, ke ʻoua naʻa mate hoʻo tuí: pea ʻo ka ke ka [ului], ke ke tokoni [ki] ho kāingá” (Luke 22:31–32). Ka mou fakatokangaʻi ʻeni, ko ʻEne folofola ʻeni ki he māʻolunga taha ʻi he Toko Hongofulu Mā Uá. ʻOku ou lotua koe; ka ke ʻalu ʻo ului, pea ka hili hoʻo uluí, peá ke ʻalu ʻo tokoni ki ho tokouá. Ko hono ʻuhingá [te tau lava pē] ʻo mavahe mei heʻetau uluí ʻo hangē ko e lava ke tau uluí. Ko hoʻo fakamoʻoní ko ha faʻahinga meʻa ia te ke lava ʻo maʻu he ʻahó ni ka ʻe malava ke ʻikai ke ke maʻu maʻu ai pē ia.16

ʻOku molengofua ʻa e fakamoʻoní ʻo hangē ha huelo ʻo e māhiná; ʻoku pelepelengesi ia ʻo hangē ha ʻōketí (orchid); kuo pau ke ke toe puke ia ʻi he pongipongi kotoa pē ʻo hoʻo moʻuí. Kuo pau ke ke puke ia ʻaki haʻo ako, ʻaki hoʻo tuí, pea ʻaki hoʻo lotú. Kapau te ke tuku ke ke ʻita, kapau te ke tuku ke ke feohi mo e kakai hala, ke ke fanongo ki he ngaahi talanoa ʻoku ʻikai totonu, ke ke ako ʻa e ngaahi lēsoni taʻe totonú, pe te ke feʻao mo ha ngaahi tōʻonga angahala, ʻoku ʻikai ha meʻa ia ʻe toe fakamate lahi ange pehē he te ne toʻo atu ʻa e Laumālie ʻo e ʻEikí meiate koe kae ʻoua kuo hangē ko haʻo hū atu mei ha loki maama ʻi hoʻo mavahe atu mei he falé ni, pea ʻe tatau ia mo haʻo hū atu ki he fakapoʻulí.17

Ko ia ʻokú ke maʻu he ʻahó ni ʻi hoʻo fakamoʻoní he ʻikai ʻaʻau ia ʻapongipongi kae ʻoua kuó ke fai ha ngāue ki ai. He ko hoʻo fakamoʻoní ʻe tupulekina pe hōloa ʻo fakafuofua pē meia koe. Te ke kei manatuʻi pē nai ho fatongiá? Naʻe folofola ʻa e ʻEikí, “Ka [fai ʻe ha tangata ki] hono finangaló, te ne ʻilo ʻa e akonakí, pe ʻoku ʻi he ʻOtuá ia, pe ko ʻeku lea ʻiate au pē” (Sione 7:17).18

ʻOku ʻikai tonu ke anga-ʻuli ha taha kuo ului moʻoni ʻi he Kau Māʻoniʻoni he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. ʻOku ʻikai totonu ke taʻe faitotonu, pe loi, pe kaihaʻa. ʻA ia ko hono ʻuhingá, ʻe lava ke maʻu ʻe ha taha haʻane fakamoʻoni ʻo hangē ko e ʻaho ní, ka ʻi he taimi ʻoku moʻulaloa ai ʻo ne fai ʻa e ngaahi meʻa ʻoku fehangahangai mo e ngaahi fono ʻa e ʻOtuá, ʻoku tupu pē ia he kuo mole ʻa ʻene fakamoʻoní pea ʻoku fāifeinga ke ne toe maʻu ia. Ko e fakamoʻoní ʻoku ʻikai ko ha meʻa ia ʻokú ke maʻu he ʻahó ni pea ʻokú ke maʻu maʻu ai pē ia. He ko e fakamoʻoní ko e meʻa pē ʻe ua ʻe hokó, ko ʻene tupulaki ʻo aʻusia ʻa e maama ʻo e ʻilopaú, pe ko ʻene fakaʻauʻau hifo ʻo ʻosi ʻaupito, kae fakatatau pē mo e ngāue ʻoku tau fai ki aí. Te u pehē, ko e fakamoʻoni ko ia ʻoku tau feinga ke pukepuke mei he ʻaho ki he ʻahó, ko e meʻa ia ʻokú ne fakahaofi kitautolu mei he ngaahi tauhele ʻa e filí.19

ʻOku hoko fēfē ha fakamoʻoni ko ha haoʻanga ʻo e moʻuí pe laumālié?

Ne ʻi ai ha meʻa he lolotonga ʻo e ngāue ʻa [Kalaisí] ne toutou fakahaaʻi ai ʻe he ʻaposetolo pule ko Pitá, ʻa ʻene tui mo ʻene fakamoʻoni ki hono fakalangi ʻo e misiona ʻo e ʻEikí: “Ko koe ʻa e Kalaisí, ko e ʻAlo ʻo e ʻOtua moʻuí.” Pea tali ʻe he ʻEikí kia Pita ʻo ne pehē, “… naʻe ʻikai fakahā ia kiate koe ʻe he kakanó mo e totó, ka ko ʻeku Tamai ʻoku ʻi he langí” pea ʻi he “maká ni”—pe ko hono fakalea ʻe tahá, ʻi he fakamoʻoni kuo fakahā ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní, ʻa e fakahā ko Sīsū ʻa e Kalaisí—ne langa ai Hono siasí, pea “pea ʻe ʻikai lavaʻi ia ʻe he ngaahi matapā ʻo hētesí” (Mātiu 16:16–18).20

Kuo hoko mai ʻa e kuonga pea ʻokú ke fehangahangai mo ia he taimí ni … kapau ʻoku ʻikai ke ke maʻu ʻa e fakamoʻoni ʻo fakapapauʻi ʻa e ngaahi meʻá ni [ʻa e ongoongoleleí, ʻa e Siasí, pea mo hono toé] ʻoku nau moʻoni, he ʻikai ke ke lava ʻo matuʻuaki ʻa e ngaahi matangi mālohi ʻe haʻaki mai mo feinga ke toho atu koe mei ho taulanga malu he ʻaho ní. Ka ʻo kapau te ke ʻiloʻi ʻaki hoʻo moʻuí kotoa ʻoku moʻoni ʻa e ngaahi meʻá ni …, te ke ʻilo pe ko hai ʻa Sīsū ko ho Fakamoʻuí pea mo e ʻOtua ko hoʻo Tamaí; ke ke ʻilo ʻa e ivi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. Kapau te ke ʻilo ʻa e ngaahi meʻa ko iá, te ke tuʻu ko e fakamaʻunga pe haoʻanga mei he ngaahi matangi mālohi kotoa pē ʻe tō mai ki ho falé, ʻo hangē ko hono fakamatalaʻi ʻe he tala fakatātā ʻa e ʻEikí. Ko e toko taha ko ia ʻoku fanongo ki Heʻene folofolá mo tauhi ʻEne ngaahi fekaú ʻe tatau ia mo e fale naʻe langa ʻi he funga maká, pea ʻi he tō mai ʻa e ngaahi matangí, hake mai mo e vaí, pea tātā mo e matangí, naʻe ʻikai holo, koeʻuhí he naʻe langa ia ʻi he funga maká. “Ka ko ia ʻoku fanongo ki heʻeku ngaahi talá ni, pea ʻikai fai ki aí, ʻe fakatatau ia ki he tangata vale, ʻa ia naʻe langa hono falé ʻi he ʻoneʻoné: Pea tō ʻa e ʻuhá, pea ʻoho mai ʻa e vaí, pea hoko mo e havilí, ʻo tō ki he fale ko iá; pea holo ia: pea ko e meʻa lahi ʻa hono holokí” (Mātiu 7:26–27).

Naʻe pehē ʻe he ʻEikí, pea te u pehē ai kia kimoutolu he ʻahó ni, ko e ngaahi ʻuha ʻo e fakaʻauhá, ʻa e ngaahi ʻuha ʻo e faingataʻá, ʻa e tāfea mo e matangi ʻo e faingataʻa lalahí, kuo pau ke tō ia ki he fale ʻo kimoutolu kotoa pē. ʻE ʻi ai ha ʻahiʻahi ke ke faiangahala, te ke faingataʻaʻia, ʻe ʻi ai ha faingataʻa ke ke fehangahangai mo ia he moʻuí. Ko kinautolu pē he ʻikai hinga ʻi he hoko mai ʻa e ngaahi sivi ko iá, ʻa kinautolu ne langa honau falé ʻi he funga maka ʻo e fakamoʻoní. Tatau ai pē pe ko e hā ʻe hoko maí, ka te ke ʻiloʻi; he ʻikai ke ke lava ʻo moʻui ʻi ha fakamoʻoni ʻa ha kakai kehe. Te ke toki lava pē ʻo moʻui ʻi he maama ʻokú ke maʻu ʻi he fakamoʻoni ʻa e Laumālie ʻa ia ʻoku mou maʻu kotoa ha totonu ke maʻú.21

ʻOku ʻikai feʻunga ʻataʻatā ai kia kitautolu Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ke tau muimui pē ki hotau kau takí mo tali ʻenau faleʻí, ka ʻoku ʻi ai hatau ngafa māʻolunga ange ke tau maʻu ʻiate kitautolu pē ʻa e fakamoʻoni taʻe ueʻia ko ia ʻo hono fokotuʻu fakalangi ʻo e kau tangatá ni kae ʻumaʻā ʻa e fakamoʻoni ko e meʻa ko ia kuo nau lea ʻaki kia kitautolú ko e finangalo ia ʻo e ʻetau Tamai Hēvaní.22

ʻOku ou haʻu he ʻahó ni kia kimoutolu ko ha fakamoʻoni makehe kuo fakatukupaaʻi, ʻo mahulu hake ʻi ha toe meʻa, ʻaki ʻa e fatongia ke fakahoko ʻa e fakamoʻoni ko iá. Kuo ʻosi ʻi ha ngaahi meʻa fakafoʻituitui ne u ʻilo pau ai. ʻI heʻeku feinga ko ia ke maʻu ʻa e Laumālié ke fakahoko ʻaki ha lea ʻi he taumuʻa ʻo e Sāpate Toetuʻú, ʻa e toetuʻu ʻa e ʻEikí, ne u tātāpuni loki ai, ʻo lau ʻa e faaʻi kosipelí, ʻo aʻu hifo ki he Tutukí, Toetuʻú, pea ne hoko ai ha meʻa kiate au. ʻI heʻeku lautohi ko ʻení, ne hangē pē ia haʻaku foua moʻoni ʻa e meʻa ne hokó, kae ʻikai ko ha talanoa ʻataʻatā pē. Pea ʻi he taimi ne fakahoko ai ʻeku leá mo fai ʻeku fakamoʻoní, ko e siʻi taha ʻi hoku kāingá, ne u maʻu ai ha fakamoʻoni fakafoʻituitui ki he pekia mo e toetuʻu ʻa hotau ʻEiki mo hotau Pulé. Koeʻuhí koe hā? Koeʻuhí he ʻoku ʻi ai ha meʻa ʻoku vela māfana ʻi hoku lotó pea ʻoku ou lava ai ke lea fakapapau ʻoku ʻikai ha toe fakaveiveiua. Te ke lava pē mo koe ʻo pehē. Pea ko e meʻa fakafiemālie lahi taha ʻi he māmaní kotoa, ʻa ia ko e fakamaʻunga lelei taha ia ki heʻetau moʻuí, ʻi he taimi ʻo e faingataʻá, ʻi he taimi ʻo e ʻahiʻahí, ʻi he taimi ʻo e mahamahakí, ʻi he ngaahi taimi ʻo e taʻe ʻiló, ʻi he ngaahi taimi ʻo e fāifeingá mo e ngāué, [ʻa hoʻo] lava ke maʻu ʻa e ʻilo fakapapau ko ia ʻo ʻikai ha toe memeʻi fakaveiveiua ʻoku moʻui ʻa e ʻOtuá.23

Ngaahi Fokotuʻu ki he Akó mo Hono Aleaʻí

  • Ko e hā ʻoku hoko ai ʻa e fakahā mei he Laumālie Māʻoniʻoní “ko e fakamoʻoni mālohi taha ia te ke lava ke maʻu” ʻoku moʻui ʻa e Fakamoʻuí?

  • Ko e hā ha faleʻi ne fai ʻe Palesiteni Lī mo e founga ke maʻu ai ha fakamoʻoni ki he ongoongoleleí? Ko e hā ha meʻa ne tokoni ʻo ke maʻu ai hoʻo fakamoʻoní?

  • ʻE lava fēfē ke tau ʻilo ʻa e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi?

  • ʻOkú ke pehē ko e hā e ʻuhinga ʻa Palesiteni Lī ʻi heʻene pehē, “ʻOku molengofua ʻa e fakamoʻoní ʻo hangē ha huelo ʻo e māhiná; …kuo pau ke ke toe puke ia ʻi he pongipongi kotoa pē ʻo hoʻo moʻuí”?

  • Ko e hā te ne lava ʻo fakatupu ke hōloa pe mate ʻetau fakamoʻoní? Ko e hā kuo pau ke tau fai ke “tupulaki ai ʻo aʻusia ʻa e maama ʻo e ʻilopaú“?

  • ʻI he maʻu ʻo ʻetau fakamoʻoní, ʻe anga fēfē leva haʻatau tokoni ki he kakai kehé ke fakamālohia ʻenau fakamoʻoní?

  • ʻOku anga fēfē ʻene hoko ʻetau ʻilo ko ia ʻoku moʻui ʻa e ʻOtuá ko ha fakamaʻunga pe taula ʻi he taimi ʻo e faingataʻá? Ko e fē ha taimi ne hoko ai hoʻo fakamoʻoni ki he Fakamoʻuí ko ha maʻuʻanga ivi kiate koe?

Maʻuʻanga fakamatalá

  1. “ ‘But Arise and Stand upon Thy Feet’—and I Will Speak with Thee,” lea ne fai ʻi he ʻUnivēsiti Pilikihami ʻIongí, ʻAho 7 ʻo Fēpueli 1956, ʻĀkaivi ʻo e Potungāue Hisitōliá Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, 2.

  2. Stand Ye in Holy Places (1974), 92–93.

  3. Stand Ye in Holy Places, 193, 196.

  4. The Teachings of Harold B. Lee, ed. Clyde J. Williams (1996), 140–41.

  5. Malanga ne fai ʻi he konifelenisi ʻi Lūseini ʻi Suisalani, 26 Sepitema 1972, ʻĀkaivi ʻo e Potungāue Hisitōliá, Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ng aahi ʻAho Kimui Ní, 8.

  6. Lea ne fai ʻi Pokatelo ʻi ʻAitahō, 9 Māʻasi 1973, ʻĀkaivi ʻo e Potungāue Hisitōliá, Siasi ʻo e Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní.

  7. The Teachings of Harold B. Lee, 93.

  8. “Church and Divine Revelation,” 1954, ʻĀkaivi ʻo e Potungāue Hisitōliá, Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, 17, 23.

  9. ʻI he Conference Report, ʻOkatopa 1953, 26–27.

  10. The Teachings of Harold B. Lee, 133.

  11. The Teachings of Harold B. Lee, 137.

  12. ʻI he Conference Report, ʻEpeleli 1971, 92; pe Ensign, Sune 1971, 8.

  13. The Teachings of Harold B. Lee, 135–36.

  14. Decisions for Successful Living (1973), 39–40; toki fakapalakalafi pē.

  15. The Teachings of Harold B. Lee, 331.

  16. The Teachings of Harold B. Lee, 138.

  17. The Teachings of Harold B. Lee, 139.

  18. The Teachings of Harold B. Lee, 135.

  19. The Teachings of Harold B. Lee, 139.

  20. Stand Ye in Holy Places, 40.

  21. The Teachings of Harold B. Lee, 140.

  22. The Teachings of Harold B. Lee, 133.

  23. Education for Eternity, “The Last Message” lea ne fai ʻi he ʻInisititiuti Fakalotu ʻi Sōleki Sití, 15 Sānuali 1971, 11.