Akonaki ʻa e Kau Palesitení
Vahe 18: Tokoni ʻi he Founga ʻa e ʻEikí


Vahe 18

Tokoni ʻi he Founga ʻa e ʻEikí

ʻE lava fēfē hano tataki mo hano tāpuekina kitautolu ʻe he ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ia ʻoku fakahā mai ʻe he ʻEikí maʻá e lelei fakatuʻasino ʻa Hono Kāingalotú?

Talateu

Lolotonga e hoko ʻa Hāloti B. Lī ko e palesiteni siteiki ʻi he taimi naʻe Tō Lalo ai ʻa e Tuʻunga Fakapaʻangá ʻi he ngaahi taʻu ʻo e 1930, naʻá ne fokotuʻutuʻu ʻi hono siteikí ha ngaahi founga ke tokoniʻi ʻaki ʻa e ngaahi tuʻunga masivesiva naʻe tofanga ai ha kā- ingalotu tokolahi. Naʻá ne toki fakamatala ki mui ange ʻo pehē: “Ne mau fāinga mo e foʻi fehuʻi ko ʻeni fekauʻaki mo e uelofeá. Naʻe siʻi ʻaupito ʻa e ngaahi polokalama ngāue ia ʻa e puleʻangá; naʻe māʻulalo e tuʻunga fakapaʻanga ʻa e Siasí. … Pea naʻe feʻunga mo ha kakai ʻe toko 4,800 mei he toko 7,300 ko ia [ʻi he siteikí] ne nau fakafalala kakato pe fakakonga ki he Siasí. Ko e meʻa pē ʻe taha te mau lava ke faí, ʻa ia ko hono fakahoko ʻo e polokalama ʻa e ʻEikí ʻo hangē ko hono ʻomi ʻi he ngaahi fakahaá.”

ʻI he 1935, naʻe ui ai ʻa Palesiteni Lī ki he ʻōfisi ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí ʻo fai ha kole kiate ia ke ne taki ʻi ha feinga ke tokoniʻi ʻa kinautolu ʻoku masiva ʻi he Siasí, ʻo ne fakaʻaongaʻi ʻa e maheni ngāue ko ia naʻá ne maʻu ʻi hono siteikí. Ko e fakamatala ʻeni ʻa Palesiteni Lī ki he meʻá ni:

Naʻe tupu mei heʻemau ngaahi feinga vaivai naʻe faí ʻo ʻiloʻi ai ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluakí ʻoku ʻi ai ʻemau kiʻi ʻilo ki he meʻá ni, ʻa ʻenau ui au ʻi ha pongipongi ʻe taha ke u kātaki ange muʻa ki honau ʻōfisí. … Ko ʻenau fakaʻamú ke u taki ʻi he polokalama uelofeá ʻo fai ha fetongi mei he tokoni ʻa e puleʻangá, ʻa ʻene tokoni fakahangatonú, peá u tokoni ke ʻave e Siasí ki ha tuʻunga te ne lava ai pē ʻe ia ʻo tokangaʻi ʻa e ngaahi fiemaʻu ʻa hono kāingalotú.

“Hili e pongipongi ko ʻení, ne u heka ʻi heʻeku kaá (ko e kamataʻanga ʻeni ʻo e faʻahitaʻu failaú) ʻou lele ki he tumuʻaki ʻo e feituʻu ko e Teleʻa ʻo Siti Kilikí (City Creek Canyon) ʻo aʻu ki he feituʻu naʻe ui he taimi ko iá ko e Paʻake Lōtalí; pea ʻi he feituʻu ko ʻení, ne u tokotaha pē ai pea ne u fai ai ha taha ʻo e ngaahi lotu fakatōkilalo taha ʻi heʻeku moʻuí.

“Ko ha talavou pē au ne u kei ʻi hoku taʻu tolungofulu tupú. Naʻe fakangatangata pē ʻa e ngaahi meʻa kuó u aʻusiá. Naʻe fanauʻi au ʻi ha kiʻi kolo ʻi he feituʻu ʻuta ʻo ʻAitahoó. Pea ko hono fokotuʻu ko ʻeni au ʻi ha tuʻunga ke u aʻu atu ai ki he kātoa ʻo e kāingalotu ʻo e Siasí ʻi he māmaní, ko e taha ia ʻo e ngaahi meʻa fakapuputuʻu taha ki he ʻatamaí kuo lava ke u fakakaukau atu ki ai. Te u lava fēfē ke fai ʻeni ʻaki ʻa e mahino naʻá ku maʻú ʻa ia naʻe fakangata-ngata peé?

“ʻI heʻeku tūʻulutui hifó, ko ʻeku kolé naʻe peheni, ‘Ko e hā nai ʻa e faʻahinga fokotuʻutuʻu ʻe fai ke fakahoko ʻaki e ngāue kuo tuku mai ʻe he Kau Palesitenisií ke faí?’ Pea naʻá ku toki aʻusia ʻi he pongipongi nāunauʻia ko ʻení ha taha ʻo e ngaahi ʻilo fakalangi taha ki he mālohi ʻo e lakanga fakataulaʻeiki ʻo e ʻOtuá. Naʻe hangē ʻoku pehē mai pē ha taha kiate au, ‘ ʻOku ʻikai fie maʻu ha foko-tuʻutuʻu foʻou ia ke feau ʻaki e ngaahi fiemaʻu ʻa e kakaí ni. Ko e meʻa pē ʻoku fie maʻú ke ngāue ʻa e lakanga fakataulaʻeiki ʻo e ʻOtuá. ʻOku ʻikai toe fie maʻu ha meʻa kehe ia ke fetongi ʻaki ʻeni.’

“ʻI he mahino leva ko iá, fakataha mo hono fakaʻaongaʻi ʻo e mālohi ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, naʻe vave ʻaupito e laka ki muʻa ʻa e polokalama uelofeá, ʻo ne lavaʻi ʻa e ngaahi faingataʻa naʻe hangē ʻe ʻikai lavá, ʻa e ngaahi faingataʻa naʻe lava ke u mamata ki ai ʻi he ngaahi ʻaho pē ko ia kuó u ʻosi lave ki aí, ʻo aʻu mai ʻeni ki he taimí ni ʻi heʻene tuʻu ko ha maka fakamanatu ki he mālohi ʻo e lakanga fakataulaʻeikí.”1

Ngaahi Akonaki ʻa Hāloti B. Lií

Ko e hā ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ngāue fakauelofea ʻa e Siasí?

ʻI he vahe 104 ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá. … ʻoku fakamatalaʻi mai ai kia kitautolu ʻi ha ngaahi lea siʻi pē ʻa e Polokalama Uelofeá ʻo mahino ange ʻi ha toe meʻa ʻoku ou ʻilo ki ai. Fakafanongo angé ki he folofola mai ʻa e ʻEikí:

“Ko au ko e ʻEikí, naʻa ku fofola ʻa e ngaahi langí, mo faʻu ʻa e māmaní, ko ʻeku ngāue pē ʻaʻaku ia; pea ʻoku ʻaʻaku ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ʻi aí.”

… Naʻa mou fanongo ki he meʻa naʻe folofola ʻaki ʻe he ʻEikí?

“Pea ko hoku lotó ke tauhi ʻa ʻeku kau māʻoniʻoní he ʻoku ʻaʻaku ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē. Ka kuo pau ke fai ia ʻi heʻeku founga pē ʻaʻakú.” …

“Pea vakai ko au ko e ʻEikí, ko e founga ʻeni kuó u tuʻutuʻuni ke tauhi ai ʻa ʻeku kau māʻoniʻoní.”

Vakai ki he mahuʻinga ʻo e fakamatala ko ʻení:

“Ke hakeakiʻi ʻa e kakai masivá ʻi hono fakatōkilaloʻi ʻo e kakai koloaʻiá.”

Ko e palaní leva ia. … naʻe hoko atu e folofola ʻa e ʻEikí:

“He ʻoku fonu ʻa māmani, pea ʻoku ʻi ai ha ngaahi meʻa feʻunga pea hulu ange; ʻio, naʻá ku teuteu ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē, pea kuó u tuku ki he fānau ʻa e tangatá ke nau ngāue maʻanautolu pē. Ko ia, kapau ʻe toʻo ʻe ha tangata ha meʻa mei he meʻa lahi ʻa ia kuó u ngaohi, ʻo ʻikai foaki hono ʻinasí ki he masivá mo e paeá ʻo fakatatau ki he fono ʻo ʻeku ongoongoleleí, te ne hiki hake ʻa hono matá ʻi heli fakataha mo e kakai angahalá, kuó ne ʻi he fakamamahi.” [T&F 104:14–18.]

… Ko e hā leva ʻene ʻuhingá ʻi he kupuʻi lea ko ʻení? Ko ʻene foungá ko hono “hakeakiʻi ʻa e kakai masivá ʻi hono fakatōkilaloʻi ʻo e kakai koloaʻiá.“ …

“Ko e hakeakiʻí ʻi hono fakaʻuhingaʻi ʻe he tikisinalé, pea mo e fakaʻuhinga ʻoku ou ʻiloʻi fakapapau ʻoku feinga ʻa e ʻEikí ke fakahoko maí ʻoku ʻuhinga peheni: “Ke hikiʻi hake ʻi he laukau mo e fiefia ki he lavameʻá”. Ko e founga ia ʻoku totonu ke tau hikiʻi hake ʻaki ʻa e masivá, “ʻi he laukau mo e fiefia ki he lavameʻá,” pea te tau fakahoko fēfeeʻi leva ʻeni? ʻAki hono fakatōkilaloʻi ʻo e kakai koloaʻiá.

ʻOua naʻa mou maʻu halaʻi ʻa e foʻi lea ko ia ko e “koloaʻiá”. ʻOku ʻikai ke ʻuhinga maʻu pē ʻeni ki ha taimi ʻoku lahi ai ha paʻanga ʻa ha tangata. Mahalo ʻe masiva ʻa e tangata ia ko ʻení ʻi he paʻangá, ka ʻokú ne koloaʻia ʻi he ngaahi poto ʻokú ne maʻú. Mahalo ʻokú ne koloaʻia ʻi he fakamaau totonú. Mahalo ʻokú ne koloaʻia ʻi he faʻifaʻitakiʻanga leleí. Mahalo ʻokú ne koloaʻia ʻi heʻene ʻamanaki atu maʻu pē ke aʻusia ʻa e lelei tahá, pea mo e hā fua e ngaahi ʻulu-ngāanga lelei kehe kotoa pē ʻoku ʻaongá. Pea ko e taimi pē ʻoku fakataha mai ai ʻa e kau mēmipa fakafoʻituitui ʻo e kōlomu ʻo e Lakanga Fakataulaʻeikí, ʻoku tau faʻa ʻilo ai ʻa hono ʻaonga ʻo e ngaahi ʻulungāanga ko ʻeni ʻoku tātātaha hono maʻú, ki hono hikiʻi hake ʻo e masivá mo e faingataʻaʻiá ʻi he laukau mo e fiefia ke nau lavameʻa. ʻOku ʻikai ha toe palani ngāue haohaoa ange ʻa e ʻEikí ka ko ʻeni.

Toe manatuʻi foki mo e fakakaukau ko ʻeni ʻe taha, kuo toutou fakahā tuʻo lahi mai ʻe he ʻEikí kia kitautolu ʻoku fakalaumālie e taumuʻa ʻo ʻene ngāué kotoa. ʻOku mou manatuʻi nai ʻa ʻene folofola ʻi he vahe 29 ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá?

“Ko ia, ko e moʻoni ʻoku ou tala kiate kimoutolu, ʻoku fakalaumālie kiate au ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē, pea kuo teʻeki ai te u ʻoatu kiate kimoutolu ha fono kuo fakaemāmani; pea ʻikai foki ki ha tangata, pe ko e fānau ʻa e tangatá; pe ko ʻĀtama, ko hoʻomou tamai, ʻa ia naʻá ku fakatupú” (T&F 29:34).

… ʻOku mou fai ʻa e meʻa kotoa pē ʻoku mou faí ʻaki ʻa e mata ʻoku hangataha pē ki he fakalāngilangiʻi ʻo e tokotaha ko iá, ke ikunaʻi kāfakafa ʻe hono ʻulungāanga fakalaumālié ʻa hono ʻulu-ngāanga fakatuʻasinó? Ko e taumuʻa ʻataʻatā pē ia ʻa e ʻEikí ki he moʻui ní ke tokoniʻi mo fakahinohino kitautolu koeʻuhí ke aʻu ki he ngataʻanga ʻo ʻetau moʻuí ʻoku tau mateuteu ke maʻu ʻa e nāu-nau fakasilesitialé. ʻIkai ko ia? Te mou lava nai ke foaki atu ʻa e kato meʻakai kotoa pē ʻoku mou foaki, pe fai ʻa e ngāue tokoni kotoa pē ʻoku mou faí ʻaki ʻa e taumuʻa mahuʻinga ko iá ʻi hoʻo-mou fakakaukaú? Ko hono founga faí nai ʻeni ke u lava ʻo tokoniʻi ai ʻa hoku tokouá pe tuofefiné ke toe lelei ange haʻane maʻu pea mo puke ke maʻu ʻa hono tofiʻa fakasilesitialé? Ko e taumuʻa ia ʻoku fokotuʻu ʻe he ʻEikí.2

ʻOku mahuʻinga lahi e polokalama uelofeá ʻi he ngāue ʻa e ʻEikí. Kuo pau ke tau tokangaʻi ʻa e ngaahi fiemaʻu fakatuʻasino ʻa e [ka-kaí] pea ʻoange ke nau aʻusia ʻa e faʻahinga fakamoʻui ko iá ʻaki ʻetau hikiʻi hake ʻa ʻenau tōʻonga fakakaukaú ki ha tuʻunga ʻoku toe māʻolunga angé, ʻa ia ʻoku ʻikai pehē ia ke nau mate pea nau toki maʻu. Pea ko hono taumuʻa ia ʻo e polokalama uelofea ʻa e ʻEikí kuó Ne fokotuʻu ki Hono Siasí ʻi he kuonga kotoa pē talu mei he kamataʻangá. Naʻe ʻikai ke toki kamata pē ia ʻi he 1936. Naʻe kamata ia ʻi he taimi naʻe kamata ai hono tokangaʻi ʻe he ʻEikí ʻa hono kakai ʻi he māmaní.3

Ko e taimi ko ē ʻoku moveuveu ai ʻa e ʻapí ko e tupu mei hono fie maʻu ʻo ha meʻakai, nofoʻanga, vala mo e fefié,… ko e fuofua meʻa pē ke tau faí ke ʻoange ha ongoʻi malu, ha mo fiemālie ʻi he tafaʻaki fakatuʻasinó kimuʻa pea tau toki lava ke hikiʻi hake ʻa e fā- milí ki he tuʻunga te tau lava ke fakatō ai kia kinautolu ʻa e tuí. Ko e kamataʻangá ia, ka ʻoku ʻikai hano ʻaonga ʻo hono ʻoange pē ʻo e ngaahi meʻa fakatuʻasinó kapau ʻoku ʻikai ko ʻetau taumuʻá ke langaki hake ʻa e tuí. Kuo pau leva ke mahino kia kitautolu kapau te tau ʻuluaki feinga ke langa hake ʻenau tuí taʻe tomuʻa fafangaʻi kinautolu ke nau mākona pea sio ʻoku fakavalaʻi kinautolu mo ʻoange ha meʻa ke nau nofo ai mo ʻai ke nau māfana, mahalo ʻe ʻikai ke tau lavaʻi ʻa e tafaʻaki ko hono langaki ʻo e tuí.4

Kuo tuʻo lahi ʻemau lea ʻaki e lea ʻa Palesiteni [Hiipa J.] Kalānite kia kimautolu ʻi he taimi naʻe kamata ai ʻa e polokalama [uelofea] ko ʻení. Ko ʻene ngaahi leá ʻeni. … :

“Ko ʻemau taumuʻa ʻuluakí ke fokotuʻu ki he taupotu taha te mau lavá ha founga ʻe taʻofi ʻaki e malaʻia ʻo e nofo noá, pea ke fakangata ʻa e ngaahi kovi ʻo hono maʻu ʻo e tokoni mei he pule- ʻangá ko e tupu mei he taʻe maʻu ngāué, pea ke toe fokotuʻu ʻi he lotolotonga ʻo e kakaí ʻa e tauʻatāiná, faʻa ngāué, fakapotopotó pea mo hono fakaʻapaʻapaʻi pē ʻo kitá. Ko e taumuʻa ia ʻa e Siasí ke tokoniʻi e kakaí ke nau lava ʻo tokoniʻi pē kinautolu. ʻOku fie maʻu ke toe fokotuʻu ʻa e ngāué ke hoko ia ko e tefitoʻi moʻoni ke ne puleʻi e moʻui ʻa e kāingalotu ʻo e Siasí.” [ʻI he Conference Report, ʻOkatopa 1936, 3.]

ʻI he kole mei he Kau Palesitenisī ʻUluakí, naʻá ku ʻalu takai holo ai he Siasí mo ʻEletā Māvini J. Pālati ʻi he ngaahi ʻaho naʻe kamakamata ai ʻa e polokalama uelofeá, ke aleaʻi mo e kau taki fakalotofonua ʻo e Siasí ʻa e fakaikiiki ʻo e fanga kiʻi meʻa naʻe fie maʻu ki hono kamatá. Naʻe ʻi ai ha potu folofola manakoa ʻe tolu naʻá ne faʻa lau maʻu pē ki he kakaí. Ko e taha ʻeni ʻo e lea naʻá ne faʻa toutou fai maʻu pē: “Kuo pau ke tau tokangaʻi hotau kakaí, he kuo folofola ʻe he ʻEikí ʻo pehē ʻoku fai ʻa e ngaahi meʻa kotoa ko ʻení koeʻuhi: ’… ke tuʻu mālohi ʻiate ia pē ʻa e siasí ʻo māʻolunga ange ʻi he ngaahi meʻa kehe kotoa pē ʻi lalo ʻi he maama faka-langí.’ (T&F 78:14.)”

… [Naʻá ne toe lau foki] mei he vahe teau hongofulu mā nima ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá: “Ko e moʻoni ʻoku ou pehē kia kimoutolu kotoa pē: Tuʻu hake pea ulo atu, koeʻuhi ke hoko ʻa hoʻo māmá ko e fuka ki he ngaahi puleʻangá,” [pea naʻá ne akonaki ʻo pehē] ko e ʻaho ʻeni ʻo hono fakaʻaliʻali ʻo e mālohi ʻo e ʻEikí maʻa hono kakaí. [T&F 115:5.] Naʻá ne toe lau mei he vahe teau mā faá:

“Ko ia, kapau ʻe toʻo ʻe ha tangata ha meʻa mei he meʻa lahi ʻa ia kuó u ngaohí, ʻo ʻikai foaki hono ʻinasí ki he masivá mo e paeá ʻo fakatatau ki he fono ʻo ʻeku ongoongoleleí, te ne hiki hake ʻa hono matá ʻi heli fakataha mo e kakai angahalá, kuó ne ʻi he faka-mamahi.” [T&F 104:18.]

ʻOku ou lau atu ʻa e ngaahi lea ko ʻení kia kimoutolu he ʻahó ni ke fakamanatu kia kimoutolu e ngaahi makatuʻunga kuo ʻosi fakatoka ai ʻa e ngāue fakauelofea ʻa e Siasí.5

Ko e hā e ngaahi maʻuʻanga tokoni ʻoku totonu ke fakaʻaongaʻi ke veteki ʻaki ʻa e palōpalema fakauelofea fakatāutahá?

Ko e hā e ngaahi maʻuʻanga tokoni, pe ʻe lava pē ke ke ui ki-nautolu ko e ngaahi founga ʻoku maʻu ʻe he Siasí ke veteki ʻaki ʻa e palōpalema fakauelofea fakatāutahá? Te mou kamata fēfē hano veteki ia? Ke u ʻeke atu angé ʻa e fehuʻi ko ʻení he taimí ni. Fēfē kapau ʻoku fai mai ha telefoni he pooni ki ha tamai ʻa ha fāmili ʻi heʻene ngāueʻangá ko hono fakahā mai ki ai naʻe tuiʻi hono kiʻi fohá ʻe ha meʻalele pea kuo leleakiʻi ia ki falemahaki ʻokú ne fuʻu lavea lahi ʻaupito. ʻOku siʻisiʻi ʻaupito e paʻanga hū mai ʻa e fāmilí ni, ʻo mālō pē lava ke maʻu ha meʻakai mo e fanga kiʻi fiemaʻu iiki ʻa e fāmilí. Ko e meʻa leva ʻeni ʻoku fehangahangai mo e fāmilí he taimi ní—ko hono totongi ʻo e toketaá, mo totongi ʻo e fale-mahakí—Ko e hā leva hoʻomou meʻa ʻe fai ki hení?

ʻOku ou manavasiʻi hono fai atu ʻo e fehuʻi ko iá pea mou tali mai pē ia ʻi hení he ʻe pehē mai ʻe homou tokolahi: “Te mau kole ha tokoni mei he ngaahi paʻanga ʻaukaí.” ʻOku ʻikai ko e founga ia ʻoku kamata ʻaki e Polokalama Uelofeá, pea ko e meʻa ia ʻoku tau fehālaaki aí. Ko e ʻuluaki meʻá ko ʻetau kamata pē mei he faka-foʻituituí. ʻOku ʻikai ke tau hoko atu kae ʻoua leva kuo tau ʻosi tokoniʻi e tokotaha ko iá ke ne fai ʻa e meʻa kotoa pē te ne lavá ke tokoni ki hono veteki ʻo ʻene palōpalemá. Mahalo ʻe hanga ʻe heʻe-tau fakaʻofaʻiá mo ʻetau fie kaungā ongoʻí ʻo ʻai ke tau fai ha ngaahi meʻa kehe, ka ko e ʻuluaki meʻá pē ia, hili ia pea tau hoko atu leva ki he kāinga ofi ʻo e fāmili ko iá. ʻI he taimi ʻoku ʻikai ke tau ʻoange ai ha faingamālie pe te tau tokoni ki hono fakahinohino ha founga ke lava ai ʻe he kāinga ofi ʻo e fāmili ko ia ʻoku faingataʻa- ʻiá ʻo tokoniʻi pē honau kāinga tonú, ʻoku tau ʻai leva ke mole ʻa e mālohi ʻo e fāmilí, ʻoku tau ʻai ke mole ʻa e mālohi ko ia ʻoku maʻu mei he uouangataha ʻa e fāmilí.

Hili iá, ko e meʻa leva ʻoku tau hoko atu ki aí ko ʻetau kole mei he tukuʻanga koloá ʻa e ngaahi fie maʻu vilivili taha he taimi pē ko iá. ʻI ha ʻapi hangē ko e ʻapi ne u toki fakamatala ki aí, ʻoku ou loto ke mou sio ki hono lelei ʻo hano ʻoange ki he fāmili ko iá ha vala, meʻakai, nāunau mohenga, lolo ʻoku nau fie maʻu ʻi ha ngaahi mā- hina siʻi koeʻuhí ke fakahaofi e paʻanga naʻa nau mei fakamolekí ki hono totongi ʻo e moʻua ki he falemahakí, kae ʻikai ke toʻo mai pē ʻa e paʻanga ʻaukaí ʻo ʻoange kia kinautolu. …

Ko e meʻa leva ke fai ʻi he ʻosi ʻa e meʻa te ke lava ʻo fai mei he fale tauhiʻanga koloá ko hoʻo fokotuʻu ange ki he pīsopé ke faka- ʻaongaʻi e paʻanga ʻaukaí, he kuo ʻosi akoʻi ia ke ne tomuʻa faka- ʻaongaʻi ʻa e ngaahi meʻa naʻá ne ngāueʻí pea mo ngāue ʻa hono kau takí. ʻI heʻene peheé leva, kuo pau ke tau ʻai ʻa hono tānaki ʻo e foaki ʻaukaí pea mo hono toe fakalahi ʻo e ngaahi foaki ʻaukaí, pea mo hono akoʻi e fono ʻo e ʻaukaí, ke hoko ia ko e taha ʻo e ngaahi konga tuʻu ki muʻa taha ʻo e Palani Uelofeá. ….

ʻOku tau hoko mai leva ki he ngaahi tafaʻaki ki hono fakaleleiʻi ʻo ʻetau ngaahi palōpalemá. Ko e konga ʻeni ʻoku kau lahi taha mai ki ai ʻa e Fineʻofá mo e ngaahi kōlomu ʻo e Lakanga Fakataulaʻeikí. Ko e hā leva e konga ʻa e Fineʻofá ʻi ha polokalama fakaleleiʻi ʻo e ngaahi palōpalemá? Ko e ʻuluaki meʻa pē te mou fai ʻi hoʻomou ʻaʻahi ki he ʻapi ʻo e fāmili ʻoku faingataʻaʻiá, ko hono fai e meʻa ʻoku fie maʻu ʻe he pīsopé ʻa ia ko hono fakafuofuaʻi e tuʻunga fakaeʻapí. …

ʻOku mou ʻalu ki aí ke fai hano fakafuofuaʻi, sio ki he ngaahi meʻa ʻoku hoko aí, pea kapau e ʻaonga pea hū mai ha ngaahi meʻa mei he fale tauhiʻanga koloá, pea lipooti ki he pīsopé ke ne faka-ngofua mai mo ʻomai e ngaahi fiemaʻu ʻa e fāmilí mei he fale tauhiʻanga koloá, pe mei he paʻanga ko ia ʻokú ne tauhí ʻo kapau ʻe ʻaonga ke fai pehē. Ko e meʻa hono ua te mou faí ko hono faka-papauʻi ʻoku mou ʻiloʻi lelei ʻa e ngaahi palōpalema fekauʻaki mo hono fakalele ʻo e ʻapi ko iá, pea kamata leva hono fakahinohinoʻi ʻo e ngaahi meʻa ʻe tokoni ke fakangata ʻaki e ngaahi palōpalema ko iá. Kuo pau ke mou mateuteu ke feau e ngaahi meʻa ʻoku fie maʻu tokoni fakavavevave ai e ngaahi ʻapí ʻi he taimi ʻoku hoko ai ha puke, ʻapisia, pea mo ha toe ngaahi meʻa pehē pē ʻa ia ʻe fie maʻu ki ai e tokoni ʻa e kau fefiné pea lava ke fakahoko ʻe he Fineʻofá. Pea kuo pau ke mou hoko maʻu pē ko ha kakai ke langa hake ʻa e tuʻunga fakaʻulungāangá ʻi he polokalamá. Kuo pau ke mou hoko kimoutolu ko e faʻahinga ke hiki hake ʻa e ngaahi nimá, mo poupou ki he fāmilí lolotonga ha meʻa fakatuʻupakē ʻoku hoko.6

Ko e taimi ʻeni ke ʻiloʻi ai ʻe he kau mēmipa ʻo e lakanga faka-taulaʻeikí ʻa ʻenau kōlomú. ʻOku totonu ke ʻiloʻi ʻe he kōlomu taki-taha ʻenau kau mēmipá mo ʻenau ngaahi fiemaʻú pea nau fekumi ki he faʻahinga ʻoku ʻi ai honau ngaahi moʻua lalahí ʻo fakahā ange ʻi he founga ʻofa ha founga te nau lava ke totongi ai honau mo- ʻuá. ʻOku ʻikai ha taimi ia ʻe toe fie maʻu lahi ange ʻe ha taha hano kaumeʻa ka ko e taimi ko ia ʻokú ne ʻi ha tuʻunga pehē ai. Ko e taimi ʻeni ke ʻoange ai kia kinautolu ʻa e ivi ʻo e vīsone mo e mā- lohi ke nau laka ki muʻá. ʻOku ʻikai ngata pē ʻi he totonu ke tau akoʻi e kakaí ke totongi honau moʻuá ka ʻoku totonu foki ke tau akoʻi kinautolu ke ʻoua te nau fakamoʻua.7

ʻOku tau ʻamanaki atu ke fai ʻe he tokotaha fakafoʻituitui kotoa ʻa e meʻa kotoa ʻokú ne lavá ke ne tokoniʻi pē ia, ʻo tatau ai pē pe ko ha fie maʻu fakavavevave maʻa ha fāmili pē ʻe taha pe ki ha kolo kakato, ke fai ʻe he kāinga ofí ʻa e meʻa kotoa ʻoku nau lavá ke tokoni, pea ʻoku toki hopo atu leva ʻa e Siasí mo e ngaahi koloa mei he fale tauhiʻanga koloá, mo e ngaahi foaki ʻaukaí ke feau ʻaki e ngaahi fiemaʻu he ʻikai ʻomi mei he fale tauhiʻanga koloá, pea ko hono fakaʻosí, ʻe tokoni leva ʻa e Fineʻofá mo e ngaahi kōlomu ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ki hono fakaleleiʻí.8

Te tau lava fēfē ʻo ngaohi ʻa hotau ngaahi ʻapí ke nau toe moʻui fakafalala ange pē kia kinautolu?

Kuo pau ke fakahoko ʻa e ngaahi sitepu ko ʻeni ʻe nimá kae toki lava ha tokotaha fakafoʻituitui pe ha kolo ke moʻui fakafalala pē kiate ia:

ʻUluakí: Kuo pau ke ʻoua naʻa ʻi ai ha nofo noa ʻi he Siasí.

Uá: Kuo pau ke tau ako ʻa e lēsoni ko hono feilaulauʻi ʻetau ngaahi fiemaʻú.

Tolú: Kuo pau ke tau poto ʻi he moʻuí mo e ngāue fakatahá.

Faá: Kuo pau ke tau maʻu e ongoʻi fakatokouá ʻi heʻetau ngaahi kōlomu ʻo e lakanga fakataulaʻeikí.

Nimá: Kuo pau ke tau maʻu ha loto-toʻa ke fakafetaulakiʻi ʻiate kitautolu pē e tukupā ʻoku ʻomi ʻe he ngaahi palōpalema ʻo e ʻaho takitaha ki he ngataʻanga ʻo e meʻa te tau lava fakafoʻituitui pe fakakoló, kimuʻa ia pea tau toki kole ki ha niʻihi kehe ke nau omi ʻo tokoniʻi kitautolu.9

Manatuʻi ʻoku kamata e polokalama uelofea ʻa e Siasí ʻiate koe fakatāutaha mo fakafoʻituitui. Kuo pau ke kamata ia ʻi he mēmipa kotoa pē ʻo e Siasí. Kuo pau ke tau fakapotopoto mo faʻa toko-naki ki he kahaʻú. … Kuo pau ke ke ngāue pē koe maʻau kimuʻa ia pea toki ngāue ʻa e polokalama uelofeá ʻi ho ʻapí.

Muia e founga … ke tokangaʻi ʻoku ʻi ai ha meʻakai ʻi homou ngaahi ʻapí; pea faleʻi ho ngaahi kaungāʻapí mo e ngaahi kaumeʻá ke nau fai ʻa e meʻa tatau, koeʻuhí he naʻe maʻu ʻe ha tokotaha ha vīsone ke ne ʻiloʻi ai ʻe ʻaonga ʻeni ʻi he kahaʻú, pea naʻe hoko ia ko e fakamoʻui ki hotau kakaí ʻi he kuohilí.

ʻOua naʻa tau fakavalevale ʻo pehē ʻoku tokamālie ʻa e meʻa kotoa pē he ʻaho ní pea ʻe ʻikai ke hoko ai ha ngaahi palōpalema ʻi he kahaʻú. Kuo folofola e ʻEikí kia kitautolu ʻi ha fakahā ʻa e niʻihi ʻo e ngaahi meʻa ʻoku hanga mai mei muʻá, pea ʻoku tau lolotonga moʻui ʻi he ʻaho ʻoku fakahoko ai ʻa e ngaahi kikite ko iá. ʻOku tau ʻohovale kae lolotonga ko iá ʻoku ʻikai ha meʻa ʻe hoko he ʻahó ni ne teʻeki tomuʻa mamata mai ki ai ʻa e kau palōfitá. …

ʻOfa ke fai tokonia kitautolu ʻe he ʻOtuá ke tau fakamaau ʻa ho-tau ngaahi fale pea tau tokanga kia kinautolu ʻoku nau tokangaʻi ʻa e Siasí ni mo muimui ʻi heʻenau fakahinohinó, pea he ʻikai ke tau hē.10

Fakahā mai kiate au ha kakai te nau ngāue mālohi ke ʻataʻatā mei he pōpula ki he fakamoʻuá pea nau ngāue fakataha ʻi he tokoni taʻe siokita ke aʻusia ha taumuʻa maʻongoʻonga, pea te u fakahā atu ha kakai kuo nau aʻusia ʻa e moʻui malu taha ʻoku lava ke maʻu ʻi he māmani ko ʻeni ʻo e tangatá mo e ngaahi meʻa fakamatelié.11

ʻOku hoko ʻa e fakatamakí ʻi he feituʻu kotoa pē. Ko e taha ʻo e ngaahi fakatamaki kovi taha kuo tau aʻusiá ko ha [mofuike] naʻe hoko ʻi he Teleʻa Seni Fenanitoó [Kalefōnia]. Ne ʻosi lau ʻaho mo e ʻikai ke mau maʻu ha fetuʻutaki koeʻuhí ko e maumau ʻa e ngaahi telefoní pea naʻa mau fuʻu hohaʻa ʻaupito, he naʻe ʻikai ha founga ke mau ʻiloʻi ai pe naʻe fēfē hotau kakaí, ko ia naʻa mau fetuʻutaki leva mo ʻetau [taki lakanga fakataulaʻeiki] ʻi he feituʻu ofi atu pē ki he feituʻu ko ʻeni naʻe hoko ai ʻa e mofuiké ʻo kole ange pe te ne lava ʻo fakahā mai e meʻa naʻe hokó. Pea naʻe fai mai ʻa e fe-tuʻutakí ʻo peheni, “ʻOku mau sai pē. Kuo mau fakaʻaongaʻi pē ʻa e meʻatokoni naʻa mau tokonakí. Naʻa mau ʻosi tānaki pē foki mo haʻamau vai.” Naʻe ʻuli ʻa e vai ʻi he feituʻú ni, pea naʻe hohaʻa e ka-kaí mo nau ʻi ha tuʻunga fakatuʻutāmaki koeʻuhi ko e ʻuli ʻa e vaí, ka ko e kakai ko ia naʻa nau fakafanongó naʻa nau tokonaki haʻa-nau vai mo ha meʻatokoni pea mo ha ngaahi meʻa kehe pē ke nau moʻui ai hili ʻa e ngaahi meʻa naʻe hoko tupu mei he mofuiké; pea neongo naʻe ʻikai ke nau maʻu kotoa ʻa e meʻatokoní mo e vaí, ka naʻe ʻikai ke manavahē ʻa kinautolu naʻa nau fakafanongo mo teu-teú, pea ne nau fakatahatahaʻi mai kinautolu ʻi ha founga faka- ʻofoʻofa moʻoni ke nau fetokoniʻaki.12

Ngaahi Fokotuʻu ki he Akó mo Hono Aleaʻí

  • Hangē ko hono fakamatalaʻi ʻe Palesiteni Lií, ko e hā e founga ʻa e ʻEikí ki hono tokangaʻi ʻo e kakai paeá mo e masivá? (vakai ki he T&F 104:14–18.)

  • Ko e hā e niʻihi ʻo e ngaahi maʻuʻanga tokoni ʻoku tau maʻu ʻa ia te tau lava ke vahevahe mo kinautolu ʻoku fie maʻu tokoní?

  • Ko e hā hono ʻuhinga ʻoku totonu ke fakataumuʻa ai ʻetau ngaahi feinga ʻoku fai ke tokoniʻi ʻa e paeá mo e masivá, ʻaki hano tokoniʻi kinautolu ke nau teuteu atu ki he moʻui taʻe-ngatá? ʻE lava fēfē ke tau fai ʻení?

  • Ko e hā ʻoku totonu ai ke fai ʻe he kakaí fakafoʻituitui pea mo e ngaahi fāmilí ʻa e meʻa kotoa te nau lavá ke nau tokoniʻi pē ʻa kinautolu? Ko e hā e ngaahi tāpuaki ʻoku maʻu ʻe he ngaahi fā- mili ʻoku nau tokoniʻi pē kinautolu ʻi he ngaahi taimi ʻo e fie maʻú? Ko e hā ʻa e fatongia ʻo e ngaahi kōlomu ʻo e lakanga fakataulaʻeikí mo e Fineʻofá ʻi hono tokoniʻi kinautolu ʻoku ʻi ai ʻenau ngaahi fiemaʻú?

  • ʻOku ʻuhinga ki he hā ʻa e fakafalala pē kiate kitá? Ko e hā e ngaahi sitepu kuo pau ke tau fai ke tau toe fakafalala ange ai pē kia kitautolú?

  • Ko e hā ʻoku mātuʻaki mahuʻinga ai ʻa e malava ko ia ke ngāue mo e loto fiemālié ki heʻetau moʻui fakafalala pē kia kitautolú? Te tau lava fēfē ʻo akoʻi ʻetau fānaú ke nau ngāue?

  • Ko e hā e ngaahi tāpuaki ʻoku tau maʻu ʻi he taimi ʻoku tau tokanga ai ki he faleʻi ʻa hotau kau takí ke tau totongi hotau ngaahi moʻuá pea tau fai fakapotopoto ʻi hono fakaʻaongaʻi ʻo ʻetau paʻangá?

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. ʻI he Conference Report, ʻOkatopa 1972, 123–24; pe Ensign, Sānuali 1973, 104.

  2. “The Place of Relief Society in the Welfare Plan,” Relief Society Magazine, Tīsema 1946, 814–15.

  3. “Let Others Assist You,” lea ʻi ha faka-taha uelofea, 4 ʻEpeleli 1959, ngaahi faile ʻa e Laipeli ʻo e Ngaahi Meʻa Fakahisitōlia, Ko e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, 22.

  4. “Place of Mothers in the Plan of Teaching the Gospel in the Home,” Relief Society Magazines, Sānuali 1965, 12.

  5. ʻI he Conference Report, ʻEpeleli 1946, 69–70.

  6. “The Place of Relief Society in the Welfare Plan,” 812–13.

  7. The Teachings of Harold B. Lee, ʻātitaʻi ʻe Clyde J. Williams (1996), 315.

  8. The Teachings of Harold B. Lee, 306.

  9. “What is the Church Welfare Plan?” Instructor, Siulai 1946, 316.

  10. “Follow the Light,” lea naʻe fai ʻi he fakataha uelofea fakangoue, ʻEpeleli 1969, ʻĀkaivi ʻa e Potungāue ki he Ngaahi Meʻa Fakahisitōliá, Ko e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimuí Ní, 4–5.

  11. Decisions for Successful Living (1974), 202.

  12. “Listen and Obey,”lea naʻe fai ʻi he faka-taha uelofea fakangoué, 3 ʻEpeleli 1971, ʻĀkaivi ʻa e Potungāue ki he Ngaahi Meʻa Fakahisitōlia ʻa e Siasí, Ko e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimuí Ní, 4–5.

Ko e fale tukuʻanga koloa ʻo e kau pīsopé maʻá e ongo Siteiki Paioniá mo Sōlekí, Sōleki Siti, ʻIuta, 1933. Naʻe palesiteni ʻa Hāloti B. Lī ʻi he Siteiki Paioniá he taimi ko iá.