Akonaki ʻa e Kau Palesitení
Vahe 11: ʻApí—Ko e Makatuʻunga ʻo ha Moʻui Māʻoniʻoni


Vahe 11

ʻApí—Ko e Makatuʻunga ʻo ha Moʻui Māʻoniʻoni

“Ko e pau ange hoʻo ohi hake hoʻo fānaú ʻi he ngaahi founga ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí, ʻi he ʻofa mo e ʻamanaki ʻoku māʻolungá, ko e lahi ange ia e malava ke ʻi ai e nongá ʻi heʻenau moʻuí.”

Mei he Moʻui ʻa Kōtoni B. Hingikelií

Naʻe fakapāpākū ʻa Kōtoni mo Māsilī Hingikelī he konga kimui ʻo e 1973 ke na hiki mei hona ʻapi ʻi Mili Kiliki Hahake, ʻi ʻIutaá, ke na ofi ange ki he hetikuota ʻo e Siasí ʻi Sōleki Sití. Naʻe fakaʻaongaʻi ʻe Palesiteni Hingikelī ha taimi ʻi he Efiafi ʻo e Fakaʻosi Taʻú ke ne tohi ai ʻo kau ki hona ʻapí, ʻa ia naʻá ne hoko he taimi ko iá ko e mēmipa ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá. Naʻe fakahaaʻi ʻe heʻene ngaahi leá ʻa ʻene ngaahi ongo kau ki he feituʻú, kae toe lahi ange, ʻene fakahaaʻi ʻene ngaahi ongo kau ki he fāmili ʻofá.

Naʻá ne tohi, “ʻOkú ma taʻelata moʻoni ʻi he ʻamanaki ke ma mavahé.” Naʻá ne manatu ki he ngāue ʻa e fāmilí ke langa ʻa e ʻapí mo fakaleleiʻi ʻa e ngaahi ʻātakaí. Pea afe leva ʻene fakakaukaú ki he ngaahi vā fetuʻutaki—ʻiate kinautolú pea mo e ʻOtuá:

“Naʻa mau vaʻinga fakataha heni ʻi he tutupu hake ʻema fānaú, pea naʻa mau lotu fakataha heni. Ko e feituʻu ʻeni naʻá ma ʻilo ai mo ʻema fānaú ʻa ʻetau Tamai Hēvaní, ʻokú Ne moʻui, mo fanongo, pea mo folofola maí.

“Mahalo te u hoko atu ʻo faʻu ha tohi … ʻo ʻikai maʻa māmani, ka maʻá e fānau ʻe toko nima ko iá, mo honau ngaahi malí mo e hakó. Pea kapau te u lava ʻo hiki ʻa e talanoa ʻo e ʻapi ko iá, ʻe ʻi ai ha tangi mo ha kakata, pea mo ha ongo maʻongoʻonga, leʻosiʻi, pea mo vivili ʻo e ʻofa ʻe ongo ki he loto ʻo kinautolu te nau laú, he naʻe feʻofaʻaki ʻa kinautolu naʻa naʻu tutupu hake mo nofo aí, naʻa nau ʻofa ʻi honau kaungāʻapí, naʻa nau ʻofa ʻi honau ʻOtuá mo e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí.”1

Naʻe fakamoʻoniʻi ʻe Palesiteni Hingikelī ʻi heʻene ngāué kotoa, hono mahuʻinga ʻo e fāmili ʻofa mo faivelengá. Naʻe tukumai ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, ʻi heʻene fakahinohinó ʻa e “Ko e Fāmilí: Ko ha Fanongonongo ki Māmani,” ʻa ia naʻe fakamatalaʻi ʻe M. Lāsolo Pālati ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá ko ha “ui mahino ke maluʻi mo fakamālohia e ngaahi fāmilí.”2 Hili hono lau ʻo e fanongonongó ʻi he fakataha lahi ʻa e Fineʻofá ʻi Sepitema 1995, ne pehē ʻe Palesiteni Hingikelī: “Ko e mālohinga ʻo ha puleʻanga ʻoku ʻi loto he ngaahi holisi ʻo hono ngaahi ʻapí. ʻOku tau kolea hotau kakaí ʻi ha potu pē ke fakamālohia honau fāmilí ʻo fakatatau mo e ngaahi tuʻunga mahuʻinga fuoloa ko ʻení.”3

ʻĪmisi
couple with small child

“ʻOku mau kole ki he ngaahi mātuʻá ke fai honau lelei tahá ʻi hono akoʻi mo ohi hake ʻenau fānaú.”

Ngaahi Akonaki ʻa Kōtoni B. Hingikelií

1

Ko e feohi fakafāmilí ko e toputapu taha ia ʻi he ngaahi fetuʻutakí kotoa.

Ko e fāmilí ʻoku fakalangi. Naʻe fokotuʻu ia heʻetau Tamai Hēvaní. ʻOkú ne fālute ʻa e toputapu taha ʻo e ngaahi vā fetuʻutakí kotoa. ʻOku toki lava pē ke fakahoko e ngaahi taumuʻa ʻa e ʻEikí ʻi hono faʻungá.4

Ko ha siasi kitautolu ʻoku fakamoʻoni ki he mahuʻinga ʻo e fāmilí—ʻa e tamaí, faʻeé, fānaú—pea mo e foʻi moʻoni ko e fānau kotoa kitautolu ʻa e ʻOtua ko ʻetau Tamai Taʻengatá. ʻOku ʻi ai e fatongia ʻo e mātuʻa ʻoku nau ʻomi ki māmani e fānaú ke ʻofaʻi e fānau ko iá, ke tanumaki mo tokangaʻi kinautolu, ke akoʻi kiate kinautolu ʻa e ngaahi ʻulungaanga mahuʻinga te ne tāpuakiʻi ʻenau moʻuí koeʻuhí ke nau tupulaki ʻo hoko ko ha kau tangataʻi fonua lelei. … ʻOku ou fie fakamamafaʻi e meʻa kuo mou ʻosi feangainga mo ia, ʻa ia ko hono mahuʻinga ʻo hono haʻi fakataha hotau fāmilí ʻaki e ʻofá mo e angaʻofá, ʻaki e houngaʻiá mo e fakaʻapaʻapá, pea ʻaki hono akoʻi e ngaahi founga ʻa e ʻEikí koeʻuhí ke tupu hake hoʻomou fānaú ʻi he māʻoniʻoni pea fakaʻehiʻehi mei he ngaahi meʻa fakamamahi ʻokú ne uesia ha ngaahi fāmili tokolahi he funga māmaní.5

ʻOku mātuʻaki mahuʻinga ke ʻoua naʻa mou taʻetokanga ki homou ngaahi fāmilí. ʻOku ʻikai ha meʻa ia ʻokú ke maʻu ʻe mahuʻinga ange ai.6

2

ʻOku ʻa e ngaahi tamaí mo e ngaahi faʻeé ʻa e faingamālie ke tauhi ʻenau fānaú mo akoʻi ange ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí.

ʻOku mau kole ki he ngaahi mātuʻá ke fai honau lelei tahá ke akoʻi mo ohi hake ʻenau fānaú ʻi he ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí ʻa ē te ne pukepuke kinautolu ke nau mālohi he Siasí. Ko ʻapi ʻa e fakavaʻe ki he moʻui māʻoniʻoní, pea ʻoku ʻikai ha toe faʻahinga meʻa te ne lava ke fetongi pe fakakakato hono ngaahi fatongia mahuʻingá ʻi hono fataki e ngaahi fatongia ko ʻeni kuo foaki mai ʻe he ʻOtuá.7

ʻOku ou tui he ʻikai ha meʻa te ne fakapapauʻi mai ha lavameʻa lahi ange ʻi he ngāue mohu faingataʻa ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ka ko ha polokalama ʻo e moʻui fakafāmilí ʻoku maʻu mei hono akoʻi fakalelei e ongoongoleleí: ke maʻu ʻe he tamai ʻo e ʻapí e lakanga fakataulaʻeiki ʻo e ʻOtuá; ke hoko ko hano faingamālie mo e fatongia ʻi hono tuʻunga tauhi ki he fānau ʻa ʻetau Tamai Hēvaní ke tokonaki maʻa ʻenau ngaahi fie maʻú; ke ne pule ʻi he ʻapí ʻi he laumālie ʻo e lakanga fakataulaʻeikí “ʻi he feifeingaʻi, ʻi he kātaki fuoloa, mo e ʻofa taʻemālualoi” (T&F 121:41–42); ko e faʻē ʻi he ʻapí ko e ʻofefine ia ʻo e ʻOtuá, ko ha laumālie poto, mateaki, mo ʻofa ʻe lava ke ne maʻu e Laumālie ʻo e ʻOtuá; pea ko hono faingamālie mo e fatongia ʻi hono tuʻunga tauhi ki he fānau ʻa ʻetau Tamai Hēvaní ke tanumaki e fānau ko iá ʻi heʻenau ngaahi fie maʻu fakaʻahó; ke ne akoʻi foki, ʻi heʻene ngāue fakataha mo hono husepānití, ke “mahino ki heʻene fānaú ʻa e tokāteline ʻo e fakatomalá, tui kia Kalaisi ko e ʻAlo ʻo e ʻOtua moʻuí, pea mo e papitaisó mo e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi he hilifaki ʻo e nimá … [pea] lotu, mo ʻaʻeva angatonu ʻi he ʻao ʻo e ʻEikí.” (T&F 68:25, 28.)

ʻOku ʻofaʻi ʻa e mātuʻá ʻi he faʻahinga ʻapi peheé ka ʻoku ʻikai ko ha manavahēʻanga; ʻoku fakahoungaʻi kae ʻikai ilifiaʻi. Pea ʻoku lau ʻa e fānaú ko ha ngaahi meʻaʻofa ʻa e ʻEikí, ke tauhi, tanumaki, poupouʻi mo fakahinohinoʻi.

Mahalo ʻe faʻa ʻi ai ha taʻefemahinoʻaki; mahalo ʻe ʻi ai ha fanga kiʻi felāuaki. Ka, ʻo kapau ʻoku fai ha lotu ʻi he fāmilí, mo ha ʻofa, mo fefakaʻatuʻiʻaki, ʻe ʻi ai ha kiʻi fakavaʻe ʻo e ʻofá te ne haʻi ʻo taʻengata pea mo ha mateaki te ne tataki maʻu pē.8

Ko ha lea leva ʻeni ki he mātuʻa tāutahá. … ʻOku [mou] fuesia ha kavenga fakaongosia ʻi hono fai e ngāue fakaʻaho ʻoku hoko ʻi hono ohi hake e fānaú mo fakapapauʻi ʻoku feau ʻenau ngaahi fie maʻú. Ko ha ngāue fakataʻelata ʻeni. Ka ʻoku ʻikai fie maʻu ke ke tuēnoa. ʻOku ʻi ai ha tokolahi, ʻo tokolahi fau ʻi he Siasí ni te nau fie tokoni atu kiate koe ʻi he founga pelepelengesi mo e loto mahino. ʻOku ʻikai ke nau loto ke nau kaunoa ʻi he meʻa ʻoku ʻikai fie maʻu ai kinautolú. Ka ko ʻenau tokangá ʻoku moʻoni mo fakamātoato, pea ʻoku tāpuakiʻi ʻenau moʻuí ʻi heʻenau tāpuakiʻi hoʻo moʻuí mo hoʻo fānau ko iá. Tali lelei ʻenau tokoní. ʻOku fie maʻu ke nau fai ia ke lelei kiate kinautolu pea kiate koe foki.

ʻOku ʻi ai haʻatau kau pīsope lelei ʻe lauiafe ʻi he Siasí ni. ʻOku ʻi ai haʻatau kau ʻōfisa fakakōlomu lelei ʻe lauiafe. ʻOku ʻi ai haʻatau kau Fineʻofa lelei ʻe lauiafe. ʻOku ʻi ai ʻetau kau faiako fakaʻapi mo e kau faiako ʻaʻahi. Ko ho ngaahi kaumeʻa kinautolu, kuo fokotuʻu ʻe he ʻEikí ke foaki honau iví ke tokoni atu kiate koe. Pea ʻoua naʻa teitei ngalo ko e ʻEikí tonu ko ha maʻuʻanga ivi lahi ange ʻi ha toe taha. Naʻe ongo kiate au e aʻusia ne fakamatalaʻi ʻe … ha faʻē tāutaha naʻá ne ohi hake ha fānau ʻe toko fitu, naʻá ne tautapa ki heʻene Tamai Hēvaní pe ʻe lava ke foki atu kiate Ia, ʻi ha pō pē taha, ke maʻu ha fakafiemālie mo ha ivi ki he ngaahi faingataʻa ʻo e kahaʻú. Naʻe ongongofua ʻa e tali ne haʻu ki heʻene fakakaukaú ʻo meimei hangē ha fakahaá. “He ʻikai lava ke ke haʻu kiate au, ka te u ʻalu atu kiate koe.”9

Ko e pau ange hoʻo ohi hake hoʻo fānaú ʻi he ngaahi founga ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí, ʻi he ʻofa mo e ʻamanaki ʻoku māʻolungá, hangehangē ʻoku mahino ange ʻe ʻi ai ʻa e nonga ʻi heʻenau moʻuí.10

3

ʻOku tupulaki ʻa e fānaú ʻi he tui ki he ʻOtua moʻuí, tuʻunga ʻi he lotu fakafāmilí.

Vakai ki hoʻomou fānau īkí. Lotu mo kinautolu. Hūfia mo tāpuakiʻi kinautolu. Ko e māmani ʻoku nau hiki ki aí ʻoku fihi mo faingataʻa. Te nau fehangahangai mo e tahi hou ʻo e faingataʻá. Te nau fie maʻu ʻa e ivi mo e tui kotoa te mou lava ʻo ʻoange kiate kinautolu ʻi heʻenau kei ofí. Pea te nau toe fie maʻu foki ha ivi lahi ange ʻa ē ʻoku maʻu mei ha mālohi māʻolunga angé. Kuo pau ke nau ngāue lahi ange kae ʻikai fai ʻaki pē meʻa ʻoku nau maʻú. Kuo pau ke nau hiki hake ʻa māmani, pea ko e meʻangāue pē te nau maʻú ko e sīpinga ʻo ʻenau moʻuí mo e ngaahi mālohi fakaʻaiʻai ʻoku ʻi heʻenau fakamoʻoní mo ʻenau ʻilo ki he ngaahi meʻa ʻa e ʻOtuá. Te nau fie maʻu e tokoni ʻa e ʻEikí. Lotu mo kinautolu ʻi heʻenau ke īkí koeʻuhí ke nau ʻiloʻi ʻa e maʻuʻanga ivi ʻa ia ʻe ʻatā maʻu pē ʻi he houa kotoa ʻo e fie maʻú.11

ʻOku ʻikai ke u ʻilo ha toe founga ʻe ʻaonga moʻoni ki hoʻomou moʻuí ka ko e tūʻulutui fakataha ʻi he lotú. ʻOku ʻi ai ha ivi lahi ʻo e ngaahi foʻi lea, Ko ʻEmau Tamai ʻi Hēvaní. He ʻikai ke ke lava ʻo puʻaki ia ʻi he loto fakamātoato mo e ʻilo, taʻe maʻu ha ongoʻi haʻisia ki he ʻOtuá. …

ʻE ʻomai ʻe hoʻo pōtalanoa fakaʻaho mo Iá ha nonga ki ho lotó mo ha fiefia ki hoʻo moʻuí ʻa ia he ʻikai lava ke maʻu ia mei ha toe feituʻu. … ʻE fakamālohia hoʻomou ʻofá. ʻE tupulaki hoʻomou fefakahoungaʻiʻakí.

ʻE tāpuekina hoʻomou fānaú ʻaki ha ongo malu ʻa ē ʻoku maʻu ʻi he nofo ʻi ha ʻapi ʻoku nofoʻia ʻe he Laumālie ʻo e ʻOtuá. Te nau ʻiloʻi mo ʻofa ʻi he mātuʻa ʻoku fefakaʻapaʻapaʻakí, pea ʻe tupu ha loto fakaʻapaʻapa ʻi honau lotó. Te nau ongoʻi ʻa e malu ʻo e lea ʻofa ʻoku fai leʻosiʻí. ʻE fakamalumalu kinautolu ʻe ha tamai mo ha faʻē ʻoku, moʻui angatonu ki he ʻOtuá, fetauhiʻaki ʻi he angatonu ʻiate kinaua pea mo hona kāingá. Te nau fakamatuʻotuʻa mo ha ongoʻi houngaʻia, he kuo nau fanongoa ia ʻi heʻenau mātuʻá ʻi heʻenau fakahaaʻi ʻa e houngaʻia ʻi heʻenau lotú koeʻuhí ko e ngaahi tāpuaki lalahí mo īkí. Te nau tupulaki ʻi he tui ki he ʻOtua moʻuí.12

4

ʻE lava ʻe he efiafi fakafāmili ʻi ʻapí ke tohoakiʻi ʻa e mātuʻá mo e fānaú ke nau vāofi ʻi hono ako e ngaahi founga ʻa e ʻEikí.

ʻOku ou kei lava pē ʻo manatuʻi ʻa e taimi naʻá ku kei siʻi aí, ʻi hoku taʻu nimá, hono fakahā ʻe Palesiteni Siosefa F. Sāmita ki he Siasí kotoa ʻoku totonu ke nau tānaki fakataha honau fāmilí ʻi he efiafi fakafāmili ʻi ʻapí. Naʻe pehē ʻe heʻeku tangataʻeikí, “Kuo kole mai ʻe he Palesiteni ʻo e Siasí ke tau fakahoko ia, pea kuo pau ke tau fai ia.”

Ko ia ne mau fakataha kotoa ai ʻi he efiafi fakafāmili ʻi ʻapí. Naʻe fakafiefia. Naʻá ne pehē, “Te tau hivaʻi ha foʻi hiva.” Ka, naʻe ʻikai ko ha kakai poto kimautolu he hivá. … Naʻa mau feinga pē ke hiva mo kataʻi ʻa e niʻihi kehé. Naʻa mau fai pehē ʻi ha ngaahi meʻa lahi kehe. Ka mei he aʻusia ko iá ne hoko ai ha faʻahinga meʻa fakaʻofoʻofa—ko ha meʻa naʻá ne tokoniʻi kimautolu, naʻá ne fakatahaʻi kimautolu fāmilí, naʻá ne fakamālohia kimautolu, pea naʻe tupu ʻi homau lotó ha fakamoʻoni ki he mahuʻinga ʻo e efiafi fakafāmili ʻi ʻapí.13

ʻOku ou fakamālō he maʻu ʻe kitautolu Siasí ha konga mahuʻinga ʻo ʻetau polokalama ko e fakahoko ʻo ha efiafi fakafāmili ʻi ʻapi fakauiké. Ko ha meʻa mahuʻinga e feinga fakamātoato ʻa e ngaahi fāmili ʻe lauiafe he funga ʻo e māmaní, ke fakatapui ha efiafi ʻe taha he uike ke nau hiva fakataha, ke fefakahinohinoʻaki ʻi he ngaahi founga ʻa e ʻEikí, ke tūʻulutui fakataha ʻo lotu, ke fakafetaʻi ki he ʻEikí ʻi Heʻene ngaahi ʻaloʻofá pea mo kolea ʻEne ngaahi tāpuakí ke ʻi heʻetau moʻuí, hotau ngaahi ʻapí ʻetau ngāué, mo hotau kelekelé. ʻOku ou tui ʻoku siʻi ʻetau fakakaukau ki he lelei lahi ʻoku maʻu mei he polokalamá ni.14

Kapau ʻoku ʻi ai haʻo faʻahinga veiveiua ki he lelei ʻo e efiafi fakafāmili ʻi ʻapí, kiʻi ʻahiʻahiʻi. Fakatahatahaʻi atu hoʻo fānaú, akoʻi kinautolu, fakamoʻoni ange kiate kinautolu, lau fakataha ʻa e folofolá pea mou maʻu ha taimi fiefia fakataha.15

5

ʻOku totonu ke kamata akoʻi ʻe he ngaahi mātuʻá ʻenau fānaú ʻi heʻenau kei īkí.

Naʻá ma langa homa ʻuluaki ʻapí teʻeki ke fuoloa e ʻosi ʻema malí. Naʻe siʻi ʻema paʻangá, pea naʻá ku fai ha ngaahi ngāue kehekehe. Ko hoku fatongia ʻataʻatā pē ʻoʻoku e fakatokalelei mo e teuteuʻi ʻo tuʻá. Ko e taha e ngaahi fuofua ʻuluʻakau naʻá ku toó ko ha fuʻu lōkasi, pea naʻá ku sioloto ki he ʻaho ʻe tokoni ai hono malumalú ʻi hono fakamokomokoʻi e falé he taimi māfaná. Naʻá ku tō ia ʻi ha feituʻu he tulikí naʻe angi mālohi taha mei ai ʻa e matangi mei he teleʻa fakahahaké. Naʻá ku keli ha luo, fakatō ki ai hono aká, tanu takai ʻaki ha kelekele, lingi ki ai e vai, pea lahi ange pē hono liʻakí. Ko ha kiʻi fuʻu ʻakau, mahalo naʻe feʻunga mo e vahefā pē ʻe tolu ʻo e ʻinisí [senitimita ʻe 2] e fuolahi hono sinó. Naʻe mātuʻaki molū pea naʻá ku lava ke peluki ngofua ki ha tafaʻaki pē. Naʻe ‘ikai ke u fuʻu tokanga ki ai ʻi he fakalau atu ʻa e ngaahi taʻú. Pea ʻi ha faʻahitaʻu momoko ʻe taha he taimi naʻe hala ai ha toe lau he fuʻu ʻakaú, naʻá ku vakai atu ki ai ʻi he matapā sioʻatá. Naʻá ku fakatokangaʻi ʻoku maleʻei ki he hihifó, piko pea fakafaʻahitaha. Naʻe faingataʻa ke u tui ki ai. Naʻá ku hū atu ʻo falala atu ki ai ʻo hangē haʻaku tekeʻi ke tuʻutonú. Ka kuo mei fute ʻe taha e taiamita ia ʻo hono sinó. Naʻe hangē hoku iví ha meʻanoa pē ki aí. Naʻá ku toʻo mei hoku faletukuʻanga meʻangāué ha puloka mo ha maea, pea haʻi e mui ʻe tahá ki he fuʻu ʻakaú pea mo e muiʻi maea ʻe tahá ki ha fuʻu pou fefeka. Naʻá ku fusi ʻa e maeá. Naʻe kiʻi ngaue ʻa e puloká, pea kiʻi ngaue siʻi pē sino ʻo e fuʻu ʻakaú. Ka ko ʻene ngatá pē ia. Naʻe hangē ia ʻoku pehē mai kiate au, “He ʻikai ke ke lava ʻe koe ʻo fakahangatonuʻi au. ʻOku fuʻu tōmui. Ko ʻeku pehení ko hoʻo taʻetokangá, pea he ʻikai ke u ngaofe atu au.

Faifai peá u toʻo ʻeku kilí ʻi heʻeku taʻeʻunuá ʻo tuʻusi e fuʻu vaʻa lahi he tafaʻaki fakahihifó. Naʻá ku kiʻi holomui ʻo vakai ki he meʻa kuó u faí. Kuó u tuʻusi ha konga lahi ʻo e fuʻu ʻakaú, ʻo toe pē konga naʻe tuʻusi aí naʻe meimei ʻinisi ʻe valu [senitimita ʻe 20] mo ha kiʻi vaʻa pē taha naʻe tuʻu hangatonu ki ʻolunga.

… Naʻá ku toe vakai kimuí ni ki he fuʻu ʻakaú. ʻOku fuʻu lahi, lelei ange mo hono fōtungá, pea ko ha koloa mahuʻinga ia ki he ʻapí. Ka naʻe fakamātoatoʻi fēfē hono tauhi heʻene tutupu haké pea hono ʻikai fakamamahi e faitoʻo naʻá ku fakaʻaongaʻi ke fakahangatonuʻi iá. Ko e taimi naʻe fuofua tō ai e fuʻu ʻakaú, naʻe mei lava pē ʻe ha kiʻi konga afo ʻo pukepuke ia ʻi he mālohi e matangí. Naʻá ku mei lava pea naʻe totonu ke u ʻomi faingofua pē konga afo ko iá, ka naʻe ʻikai ke u fai ia. Pea naʻe tukulolo ai ki he mālohi naʻe faʻaki mai ki aí.

ʻOku hangē fānaú ha ʻuluʻakaú. Ko e taimi ʻoku nau kei iiki aí, ʻe lava ke fakatonutonu mo fakahangatonu ʻenau moʻuí, ʻo meimei ʻi he fanga kiʻi ngāue siʻisiʻi kotoa pē. Naʻe pehē ʻe he taha naʻá ne tohi e Lea Fakatātaá, “Akonakiʻi ʻa e tamasiʻí ʻi he hala ʻoku totonu ke ne ʻalu aí; pea ka hoko ia ʻo motuʻa, ʻe ʻikai te ne foki mei ai” [Lea Fakatātā 22:6]. ʻOku kamata ʻa e akoʻi ko iá ʻi ʻapi.16

ʻĪmisi
family reading scriptures

“Fakatahatahaʻi atu hoʻo fānaú, akoʻi kinautolu, fakamoʻoni ange kiate kinautolu, lau fakataha ʻa e folofolá pea mou maʻu ha taimi fiefia fakataha.”

Naʻe pehē ʻe ʻĪsaia, “Pea ʻe akonakiʻi ʻe [he ʻEikí] hoʻo fānau kotoa pē; pea ʻe lahi ʻa e fiemālie ʻi hoʻo fānaú” (ʻĪsaia 54:13).

Akoʻi pehē homou ngaahi fohá mo e ngaahi ʻofefiné, fakahinohino mo tataki pehē kinautolu mei he taimi ʻoku nau kei iiki aí, akoʻi pehē kinautolu ʻi he ngaahi hala ʻo e ʻEikí, ke hoko ʻa e fiemālié ko honau takaua ʻi he moʻuí kotoa.17

6

Kapau ʻe angatuʻu e fānaú, ʻoku totonu ke kei hoko atu pē mātuʻá ke lotua, ʻofaʻi, pea mo ala atu ʻo tokoniʻi kinautolu.

ʻOku ou ʻiloʻi ʻoku ʻi ai siʻa ngaahi mātuʻa, neongo e lahi ʻenau ʻofa mo feinga faivelenga mo taʻetuku ke akoʻi kinautolú, ʻoku nau fakatokangaʻi ʻoku tupu hake ʻenau fānaú ʻi ha tōʻonga kehe pea nau siʻi tangi ʻi he tulifua lotolahi honau ngaahi foha mo e ʻofefine talangataʻá ki he ngaahi hala ʻoku nunuʻa fakamamahí. ʻOku ou fakaʻofaʻia lahi ʻi he faʻahinga peheé, pea ʻoku ou fie fai kiate kinautolu e lea ʻa ʻIsikelí: “ʻE ʻikai fua ʻe he fohá ʻa e faiangahala ʻa ʻene tamaí, pea ʻe ʻikai fua ʻe he tamaí ʻa e faikovi ʻa e fohá” (ʻIsikeli 18:20).18

ʻOku ʻi ai pē taimi ʻe niʻihi, neongo pe ko e hā e lahi e ngaahi meʻa ʻokú ke feinga ke faí, ʻoku kei ʻi ai pē fānau ʻoku angatuʻu. Feinga pē. ʻOua naʻá ke teitei foʻi. He ʻikai ke ke teitei foʻi kapau te ke feinga pē. Kei feinga pē.19

Kapau ʻoku ʻi ai hamou taha ʻoku ʻi ai haʻane fānau pe ʻofaʻanga ʻi he tūkunga [angatuʻú] ko iá, ʻoua te ke foʻi. Hūfia mo ʻofaʻi kinautolu pea ala atu ʻo tokoniʻi kinautolu.20

ʻE hangē he taimi ʻe niʻihi ʻoku fuʻu tōmuí. … Ka, mou manatuʻi ʻeku fuʻu ʻakau lōkasí [vakai, peesi 171–72]. Naʻe ʻomi ʻe hono tutuʻú mo e mamahí ha faʻahinga meʻa fakaʻofoʻofa, he naʻe hoko ʻene moʻui ki muí ko ha malumalu fakanonga mei he vela ʻo e ʻahó.21

7

ʻOku tau fakamālohia hotau fāmilí ʻi heʻetau kolea e tokoni ʻa e langí mo tanumaki ha laumālie ʻo e feʻofaʻaki mo e fefakaʻapaʻapaʻaki.

Mahalo heʻikai faingofua ke [ohi hake ha fāmili.] ʻE ala fonu ʻi he lotomamahí mo e palopalemá. ʻE fie maʻu ai ʻa e loto toʻá mo e faʻa kātakí. … ʻE lava ʻe he ʻofá ʻo fai e liliú—ʻa e ʻofa kuo foaki lahi ʻi he tupu haké mo aʻu ki he ngaahi taʻu faingataʻa ʻo e toʻu tupú. Te ne fai ʻe ia e meʻa he ʻikai teitei lava ke fai ʻe he paʻanga ʻoku fakamoleki tavale he fānaú.

—ʻA e faʻa-kātakí, mo e mapuleʻi ʻo e ʻeleló mo e mapuleʻi ʻo e ʻitá. …

—Mo e fakalotolahi ʻoku vave ke fakahīkihikiʻi kae fakatuotuai ke fakaangá.

ʻE hanga ʻe he ongomeʻá ni, fakataha mo e lotú, ʻo fakahoko ha ngaahi meʻa fakaofo. ʻOua naʻá ke fakakaukau te ke lava ʻo fai toko taha pē ia. ʻOkú ke fie maʻu e tokoni ʻa e langí ʻi hono ohi hake e fānau ʻo e langí—ʻa hoʻo fānaú, ʻa ia ʻoku toe hoko pē ko e fānau ʻa ʻene Tamai Hēvaní.22

Ko e fānau kotoa pē, tukukehe pē ha niʻihi tokosiʻi, ko e koloa ia ʻo ha ʻapi, pe ʻoku lelei, pe kovi, pe fakahangahangakehe. ʻI he tutupu hake ʻa e fānaú he fakalau ʻo e ngaahi taʻú, ʻoku hoko ʻenau moʻuí, ʻi he konga lahi, ko e hoko atu pē pe ko ha ʻata ʻo e akonaki fakafāmilí. Kapau ʻoku ʻi ai ha lea kakaha, ngaohikovia, ʻita taʻemapuleʻi, ʻikai faimateaki, ʻe mahino mo ʻiloʻingofua pē hono ngaahi fuá, pea ʻoku meimei ke toe hoko pē ia ʻi he toʻu tangata ʻe muiaki maí. ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, kapau ʻoku ʻi ai e mapuleʻi kitá, faʻa-fakamolemolé, fakaʻapaʻapá, fakaʻatuʻí, angaʻofá, ʻaloʻofá, mo e manavaʻofá, ʻe toe mahino pē hono ngaahi fuá, pea ʻe taʻengata palé. ʻE ʻi ai ʻa e fakatuʻamelié mo e ʻofá pea mo e fakaʻofoʻofá. Pea ʻi hono foaki mo akoʻi ʻe he mātuʻá ʻa e ʻaloʻofá, ʻe toe hoko ia ʻi he moʻui mo e tōʻonga ʻo e toʻu tangata hokó.

Ko ʻeku lea ki he tamai mo e faʻē ʻi he potu kotoa pē mo ha kole ke tau siʻaki ʻa e lea kakahá, ke mapuleʻi ʻetau ʻitá, ke fakaleʻosiʻi hotau leʻó, pea ke tau feangaleleiʻaki mo feʻofaʻaki pea mo fefakaʻapaʻapaʻaki ʻi hotau ʻapí.23

Naʻe pehē ʻi he kuonga muʻá “ʻoku tekeʻi atu ʻa e houhaú ʻe he tali fakavaivaí.” (Lea Fakatātā 15:1.) ʻOku tātaitaha ke hoko ha palopalema ʻi he taimi ʻoku tau lea vaivai aí. Ko e taimi pē ʻoku hiki ai hotau leʻó ʻoku hoko leva e fakafekikí pea tau ʻitangofua he fanga kiʻi meʻa īkí. … Ko e leʻo ʻo e langí ko ha kihiʻi leʻo siʻi mo vanavanaiki [vakai, 1 Ngaahi Tuʻi 19:11–12]; ko e meʻa tatau pē, ko e leʻo ʻo e melino ʻi ʻapí ko ha kiʻi leʻo siʻi.24

Ko e moʻoni, ʻoku fie maʻu ʻa e hinoiʻí ʻi he fāmilí. Ka ko e hinoiʻi kakahá, mo e hinoiʻi taʻeʻofá, ʻoku ʻikai fakaiku ia ki he fakatonutonu ka ki he tāufehiʻa mo e loto ʻita. ʻOku ʻikai ke ne fakaleleiʻi ʻe ia ha meʻa ka ʻokú ne tafunaki ʻa e palopalemá. ʻOku kovi pē ia kiate kita.25

ʻOku hala ha hinoiʻi ia ʻi he māmaní ʻe tatau mo e hinoiʻi ʻi he ʻofá. ʻOku fakaofo ia ʻiate ia pē.26

Tau ngāue taʻetuku muʻa ke fakamālohia hotau fāmilí. Tuku ke tanumaki ʻe he husepānití mo e uaifí ha laumālie ʻo e fetauhiʻaki līʻoá. ʻOua te tau taʻe fakamahuʻingaʻi ha taha, ka tau ngāue taʻetuku ke toloaki ha laumālie ʻo e feʻofaʻaki mo e fefakaʻapaʻapaʻaki.27

ʻE ʻOtua, ko ʻemau Tamai Taʻengatá, tāpuakiʻi muʻa siʻi ngaahi mātuʻá ke nau akoʻi ʻi he ʻofa mo e faʻa-kātaki kinautolu ʻoku mahuʻinga tahá, ʻa e fānau mei he ʻAfioná, koeʻuhí ke lava ʻo haofaki mo tataki fakataha kinautolu ki he leleí pea, ʻi heʻenau tutupú, ke nau ʻomi ha ngaahi tāpuaki ki he māmani ʻa ia te nau kau ki aí.28

Ngaahi Fokotuʻu ki Hono Ako mo Akoʻí

Ngaahi fehuʻi

  • Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Hingikelī ʻoku hanga ʻe he fāmilí ʻo “fālute ʻa e toputapu taha ʻo e ngaahi vā fetuʻutakí kotoa” (konga 1). ʻE kaunga fēfē nai ʻa e foʻi moʻoni ko ʻení ki heʻetau fengāueʻaki mo e kau mēmipa hotau fāmilí? ʻE kaunga fēfē nai ki he anga ʻo ʻetau fokotuʻutuʻu hotau taimí mo e ngaahi ʻekitivitií?

  • Ko e hā ʻoku totonu ai ke hanga ʻe he mātuʻá ʻo “fai honau lelei tahá ʻi hono akoʻi mo ohi hake ʻenau fānaú.” (Vakai ki he konga 2.) Kuo tāpuekina fēfē ho fāmilí ʻe hono akoʻi ʻo e ongoongoleleí ʻi homou ʻapí? ʻE lava fēfē ʻe he ngaahi mātuʻá ʻo fakaleleiʻi ʻenau feinga ke tokoniʻi ʻenau fānaú ke nau moʻui ʻaki e ongoongoleleí?

  • Toe fakamanatu ʻa e ngaahi akonaki ʻa Palesiteni Hingikelī kau ki he ngaahi tāpuaki ʻo e lotu fakafāmilí (vakai ki he konga 3). ʻOkú ke pehē ko e hā ʻoku ʻomi ai ʻe he lotu fakafāmilí ʻa e ngaahi tāpuakí? Ko e hā ha ngaahi tāpuaki kuó ke aʻusia ʻi hono fai maʻu pē ʻo e lotu fakafāmilí? Ko e hā ʻe mole meiate kitautolu kapau te tau taʻe fai e lotu fakafāmilí?

  • Ko e hā te tau lava ʻo ako mei he aʻusia ʻa Palesiteni Hingikelī ʻi he efiafi fakafāmili ʻi ʻapí heʻene kei siʻí? (Vakai ki he vahe 4.) Ko e hā ha ngaahi tāpuaki kuo maʻu ʻe homou fāmilí tuʻunga he efiafi fakafāmili ʻi ʻapí?

  • Toe fakamanatu e talanoa ʻa Palesiteni Hingikelī kau ki he fuʻu lōkasí (vakai ki he konga 5). Ko e hā ha ngaahi fakatātā ʻe lava ai e talanoá ni ʻo ʻaonga kiate koe?

  • ʻE founga fēfē ha tokoni e ngaahi akonaki ʻa Palesiteni Hingikelī ʻi he konga 6 ki he ngaahi mātuʻa ʻa ha fānau ʻoku ʻauheé? Ko e hā ha ngaahi founga ʻe lava ai ʻa e ngaahi mātuʻá mo ha niʻihi ʻo tokoni ʻi he ʻofa?

  • Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke hinoiʻi ʻe he mātuʻá ʻenau fānaú ʻi he ʻofa kae ʻikai ʻi he ʻitá? Ko e hā ha ngaahi meʻa ʻe lava ke fai ʻe he mātuʻá ke nau hinoiʻi ai ʻi he ʻofá? ʻE lava fēfē ʻe he kau mēmipa ʻo e fāmilí ke tanumaki ha laumālie ʻo e feʻofaʻaki mo e fefakaʻapaʻapaʻaki? (Vakai ki he vahe 7.)

Ngaahi Potufolofola Fekauʻaki

Teutalōnome 11:19; ʻĪnosi 1:1–5; Mōsaia 4:14–15; ʻAlamā 56:45–48; 3 Nīfai 18:21; vakai foki, “Ko e Fāmilí: Ko ha Fanongonongo ki Māmani,” Ensign pe Liahona, Nōvema 2010, 129

Tokoni Fakafaiako

“Mahalo te ke ongoʻi ʻoku ʻikai lahi hoʻo mahino ki ha tefitoʻi moʻoni pau ʻokú ke teuteu ke akoʻi. Ka ʻi hoʻo ako ia ʻi he faʻa lotú, feinga ke moʻui ʻakí, mateuteu ke akoʻi pea vahevahe ia mo e niʻihi kehé, ʻe fakamālohia mo tupulaki ai hoʻo fakamoʻoní.” (ʻOku ʻIkai ha Ui ʻe Mahuʻinga Ange ʻi he Faiakó [1999], 20).

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. ʻI he Sheri L. Dew, Go Forth with Faith: The Biography of Gordon B. Hinckley (1996), 333.

  2. M. Russell Ballard, ʻi he “Today’s Family: Proclamation Still a Clarion Call,” lds.org/prophets-and-apostles/unto-all-the-world/proclamation-on-family-is-still-a-clarion-call; accessed May 12, 2015.

  3. “Stand Strong against the Wiles of the World,” Ensign, Nov. 1995, 101.

  4. “Pillars of Truth,” Ensign, Jan. 1994, 5.

  5. Teachings of Gordon B. Hinckley (1997), 208.

  6. Discourses of President Gordon B. Hinckley, Volume 2: 2000–2004 (2005), 387.

  7. Tohi ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí, ʻaho 11 ʻo Fēpueli 1999; ʻi he “Policies, Announcements, and Appointments,” Ensign, June 1999, 80.

  8. “Pillars of Truth,” 5.

  9. “To Single Adults,” Ensign, June 1989, 74.

  10. “Stand Strong against the Wiles of the World,” 99.

  11. “Behold Your Little Ones,” Ensign, June 2001, 5.

  12. Cornerstones of a Happy Home (tohitufa, 1984), 10–11.

  13. Discourses of President Gordon B. Hinckley, Volume 2, 402.

  14. ʻI he Conference Report, Oct. 1965, 51.

  15. Teachings of Gordon B. Hinckley, 212.

  16. “Four Simple Things to Help Our Families and Our Nations,” Ensign, Sept. 1996, 6–7.

  17. “Great Shall Be the Peace of Thy Children,” Ensign, Nov. 2000, 52.

  18. “These, Our Little Ones,” Ensign, Dec. 2007, 8.

  19. “Inspirational Thoughts,” Ensign, Aug. 1997, 4.

  20. Teachings of Gordon B. Hinckley 54.

  21. “Four Simple Things to Help Our Families and Our Nations,” 8.

  22. “Bring Up a Child in the Way He Should Go,” Ensign, Nov. 1993, 60.

  23. “Blessed Are the Merciful,” Ensign, May 1990, 70.

  24. “Except the Lord Build the House …” Ensign, June 1971, 72.

  25. “Behold Your Little Ones,” 4.

  26. “The Environment of Our Homes,” Ensign, June 1985, 6.

  27. “Thanks to the Lord for His Blessings,” Ensign, May 1999, 88–89.

  28. “Bring Up a Child in the Way He Should Go,” 60.