Akonaki ʻa e Kau Palesitení
Ko e Moʻui mo e Ngāue ʻa Kōtoni B. Hingikelií


Ko e Moʻui mo e Ngāue ʻa Kōtoni B. Hingikelií

ʻI he ʻaho 16 ʻo Fēpueli 1998, naʻe fakatahataha ai ha Kāingalotu ʻe meimei 6,700 ki he Paʻake Tauʻatāiná (Independence Square) ʻi ʻAkalā ʻi Kana. Naʻa nau omi ke talitali honau palōfitá, ʻa Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī.1 Naʻe tuʻu ʻi honau ʻaó, malimali hono fofongá, ʻo fakahaaʻi ʻa e ongoongo kuo fuoloa e tatali ki aí, ʻe langa ha temipale ʻi honau fonua tupuʻá. Naʻe pehē ʻe ʻEletā Sefilī R. Hōlani ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ko e taimi naʻe fai ai ʻe Palesiteni Hingikelī e fanongonongo ko ʻení, naʻe “tuʻu ʻa e [kakaí] ʻo tuetuē, tangi mo tauʻolunga, fepikinima, mo tangi.”2 ʻOsi ha ngaahi taʻu mei hono langa mo fakatapui e temipalé, kuo fakamatala ʻe ha fefine naʻe ʻi ai he ʻaho ko iá ʻa e ngaahi ongoʻi fiefiá peá ne fakahaaʻi e founga kuo tāpuekina ai ia ʻe he temipalé.

“ʻOku ou kei sioloto pē ki he ʻata ʻo e ʻaʻahi ʻa e Palōfita ko Kōtoni B. Hingikelií ki Kaná pea mo ʻene fakahā ʻo e temipale ʻi homau fonua Tupuʻá. ʻOku ou manatuʻi lelei pē ʻa e fofonga vēkeveke ʻa e taha kotoa, ʻenau fiefiá, pea mo e kalanga fiefiá. …

“Ko e ʻaho ní, kuó u ʻosi mali mo fakamaʻu ki hoku husepānití ki he moʻuí ni mo ʻitāniti kotoa, tuʻunga ʻi he temipale ʻoku ʻi homau fonuá. ʻOku ʻomi ʻe he tāpuaki ʻo e nofo mo hoku fāmilí ʻo laka atu ʻi he moʻui fakamatelie ko ʻení ha ʻamanaki lelei lahi, ʻi heʻeku feinga ke fai e meʻa kotoa ʻoku ou lavá ke fakataha mo hoku fāmilí ʻo taʻengatá.3

Naʻe tokoniʻi ʻe Palesiteni Hingikelī ʻa e kakaí ʻi he funga ʻo e māmaní ke nau maʻu e “ʻamanaki maʻongoʻonga” ko ʻení, ʻi heʻenau feinga ke moʻui ʻaki e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí. Naʻá ne tokoni maʻu pē ki ha lauiafe ʻi he taimi tatau, ʻo hangē ko ia ne fakafōtunga he meʻa ʻi Kaná. Naʻá ne toe tokoni fakatāutaha foki ki he kakaí. Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻEletā ʻEtinī Y. Komatusū ʻo e Kau Fitungofulú ʻene ngaahi ongo ʻi heʻene hoko ko e palesiteni fakamisiona he taimi ne ʻaʻahi atu ai ʻa Palesiteni Hingikelī ki hono misioná:

“Naʻe teʻeki ai tuʻo taha ke ne fakaangaʻi au ʻi hoku taʻu ʻe tolú, neongo hoku ngaahi vaivaí kotoa. … Naʻe fakaʻaiʻai au ʻe he meʻa ko iá ke u hoko atu. … Ko e taimi kotoa pē naʻe hifo mai ai mei he vakapuná, naʻá ne puke hoku nimá ʻo hangē haʻane tou vai vēkeveke mei ha vaitupú. “Palesiteni Komatusū, ʻokú ke fēfē hake? … ʻOkú ke fai ha ngāue māʻongoʻonga.’ Naʻá ne fakalotolahiʻi peheʻi au … pea ʻi heʻene mavahé, naʻá ku ongoʻi ʻoku totonu ke ngāue peseti ʻe 105, kae ʻikai peseti pē ʻe 100.”4

Naʻe ongoʻi ʻe he kakaí ha fakalotolahi meia Palesiteni Hingikelī, ʻo ʻikai koeʻuhí pē ko ʻene ngaahi lea fakalaumālié ka koeʻuhí ko e founga ʻo ʻene moʻuí. Naʻe fakamatala ʻe ʻEletā Lāsolo M. Nalesoni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá:

“Lolotonga e fononga ʻa [Palesiteni mo Sisitā Hingikelī] mei ha falelotu ʻe taha ki ha malaʻe vakapuna ʻi ʻAmelika Lotoloto, ne kau ʻena meʻalelé ʻi ha fepaki. Naʻá ku muimui atu au mo Sisitā Nalesoni ʻiate kinaua ʻo sio ki heʻene hokó. Naʻe huʻu mai ha loli naʻe fakaheka ai ha ngaahi foʻi ukamea lōloa, kiate kinaua ʻi he mangahalá. Koeʻuhí ke hao mei haʻana fepaki, naʻe taʻofi fakafokifā ʻe he fakaʻulí ʻene lolí, kae sikaʻi mai e ngaahi foʻi ukameá ia ʻo hangē ha siká ke hokaʻi e kā ʻa e fāmili Hingikelií. Naʻe momo ʻa e sioʻata muʻá; makoko ʻa e tafaʻakí mo e ongo matapaá. Naʻe mei malava pē ke fakatuʻutāmaki ʻaupito ʻa e fepakí. Naʻe pehē ʻe Palesiteni Hingikelī ʻi he lolotonga hono toʻo ʻo e kongokonga sioʻatá mei hona valá: ʻFakafetaʻi ki he ʻEikí ʻi Heʻene tāpuakí; tau hoko atu ʻi ha kā ʻe taha.’”5

Ko e lea ko ʻení ne fai ʻi ha mōmeniti ʻo e palopalemá, ʻokú ne fakafofongaʻi e moʻui mo e ngāue ʻa Palesiteni Hingikelií ʻi heʻene hoko ko e ākonga ʻa Sīsū Kalaisí. Hangē ko e fakamatala ʻa ʻEletā Holaní, ko ia, “naʻe fonu maʻu pē ʻi he tui ki he ʻOtuá pea ki he kahaʻú.”6

ʻĪmisi
Gordon B. Hinckley

Tukufakaholo Fakafāmilí—Ko ha Fakavaʻe ʻo e Tui mo e Vilitaki

Ko e taimi naʻe fāʻeleʻi ai ʻa Kōtoni Pitinā Hingikelī ʻi he ʻaho 23 ʻo June 1910, ko e fuofua tama ia ʻa ʻene faʻeé, ka naʻe talitali lelei pē mo e fānau kehe ʻe tokovalú ki honau fāmilí. Naʻe mali e tamai ʻa Kōtoní, ʻa Palaieni Situlingihemi Hingikelī, mo ʻEita Pitinā, ʻi he hili e mālōlō siʻono ʻuluaki uaifi, ko Kilisitiná. Naʻe maʻu ʻe ʻEita mo Palaieni ha fānau ʻe toko fā makehe ʻi he tuʻa ʻo Kōtoní, pea naʻá na ohi hake hona fāmili tokolahí ʻi he ʻofa—ʻo ʻikai ha toe fakafaikehekeheʻi ʻo pehē ʻoku nau tokoua ʻaki pe tuofefine ʻaki. Talu mei hono ngaahi ʻuluaki ʻahó mo e ako ʻe Kōtoni ke fakamahuʻingaʻi hono fāmilí.

Naʻe hoko e hingoa ʻuluaki mo e hingoa loto ʻo Kōtoní ko ha fakamanatu ki hono tukufakaholo fakaʻeiʻeikí. Naʻe kau ʻi he ngaahi kui he tafaʻaki Hingikelií ha kau fuofua pilikimi ʻi he fonua ne iku ui ko e ʻIunaiteti Siteiti ʻo ʻAmeliká. Naʻe kapusi ha niʻihi ki he fonua ko iá ʻi he 1600 tupú koeʻuhí ko ʻenau tui faka-Kalisitiané. Ko ha niʻihi ne nau hoko ko ha kau pāsese ʻi he 1620 ʻi he Mayflower, ko e taha ʻo e ngaahi fuofua vaka ke ne ʻomi e kau hikifonuá mei ʻIulope ki ʻAmelika Tokelau. ʻOsi ha senituli ʻe ua pe lahi ange mei ai, kuo hoko e kui tangata ʻa Kōtoni he tafaʻaki ʻene tamaí, ʻa ʻIla Nataniela Hingikelī, ko e taha ʻo e kau fuofua paionia ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. ʻI he 1843, ne kau atu e kiʻi tamasiʻi toki ului taʻu 14 ko ʻIlá ki he Siasí ʻi Nāvū ʻi ʻIlinoisi, hili haʻane fanongo ki ha malanga ʻa Siosefa mo Hailame. Ko ha paionia foki e kui fefine ua ʻa Kōtoní, ʻa ʻAna Pā Musa Pitinā Sitā. Naʻe fakamatala kimui ʻe heʻene tama ko Pelenimani Pā Pitinaá, ko e kui tangata ia ʻa Kōtoni he tafaʻaki ʻo ʻene faʻeé, ʻa ʻenau fononga ki he Teleʻa Sōlekí ʻi he 1849: “Naʻá ku [taʻu 11] angi ha ongo ʻasi mo ha saliote fonuhake, ʻi he vela mo e momokó ʻi he ngaahi toafá mo vaitafé pea ʻi he ʻotumoʻungá ki he teleʻá ni.”7

Naʻe faʻa fakamanatu ʻe Palaieni ʻene fānaú mo e makapuná honau tukufakaholo leleí. Naʻá ne pehē, fekauʻaki mo e fononga faingataʻa mo lōloa ʻa e kau pilikimi ʻo e Mayflower pea mo e faʻahitaʻu momoko fau ne nau fehangahangai mo iá, ʻi he taimi ne nau aʻu ai ki heʻenau taumuʻá: “Ko e taimi naʻe mateuteu ai ʻa e Mayflower ke foki ʻi he faʻahitaʻu failaú, ko e toko 49 pē [mei he toko 102] ne kei moʻui. Naʻe ʻikai ha taha ʻe toe foki [ki ʻIngilani]. ʻOku fanauʻi ʻiate kimoutolu ʻa e laumālie ko iá—ʻa e laumālie ʻo e ʻikai toe fokí.”8 ʻI he fai pau ʻa Kōtoni ki he tefitoʻi moʻoni ko ʻení, naʻá ne maʻu ha ngaahi faingamālie ke ako pea mo tokoni pea mo fakamoʻoni, ko ha meʻa naʻe ʻikai teitei ʻamanaki ki ai.

Kei Siʻí—Ako ke Fakatuʻamelie, Faivelenga, mo Angatonu

Naʻe ʻikai ko ha taha makaka mo longomoʻui ʻa Kōtoni ʻi heʻene kei siʻí, hangē ko hono ʻiloʻi ia ʻe he kakaí ʻi hono ngaahi taʻu kimuí. Ko ha kiʻi “tamasiʻi tutue, mo ngāvaivai,” pea mo pukengofua.9 Ko e taimi ne maʻu ai e kiʻi tamasiʻi taʻu ua ko Kōtoní ʻe he tae-lōloá, … naʻe talaange ʻe ha toketā kia ʻEita ko e faitoʻó pē ko e ʻea maʻa ʻo e vaó. Naʻe ngāue leva ʻa Palaieni ʻo fakatau ha faama, ʻeka ʻe nima … pea langa ha kiʻi fale faʻahitaʻu māfana.”10 Naʻe tuʻu ʻa e fāmá ʻi ha feituʻu he Teleʻa Sōlekí naʻe ui ko Mili Kiliki Hahake, pea ko ha tāpuaki ia ki he fāmilí, ke maʻu ʻe he fānaú ha feituʻu ke takai mo vaʻinga pea ako ai ha ngaahi meʻa mahuʻinga ʻi heʻenau ngāue fakatahá.

Ko ʻEita mo Palaieni Hingikelií ko ha ongomātuʻa fakatuʻamelie mo ngāue faivelenga pea naʻá na faʻu ha ngaahi faingamālie ke tupulaki mo lavameʻa ai ʻena fānaú. Naʻa nau fai e efiafi fakafāmili ʻi ʻapí ʻi hono fakahā pē ʻo e polokalamá ʻi he 1915. Naʻa nau fai ha ngaahi talanoa ʻi he teu ke mohé, ʻo meimei he folofolá he taimi lahi. Naʻa nau tuku mavahe ha loki ʻi honau ʻapí ko ha laipeli ke lava ai ʻa e fānaú ʻo lau e ngaahi tohí. Naʻá na fakatupu e mapuleʻi kitá ʻi heʻena fānaú ʻaki ʻena fakalotolahiʻi kinautolu mo fie maʻu e lelei tahá meiate kinautolu.

ʻI he lahi hake ʻa Kōtoní, naʻe tupulaki ʻene tuí, ʻo tanumaki maʻu pē ʻe he ivi tākiekina ʻo e tui ʻa ʻene ongomātuʻá. Pea ʻi ha ʻaho ʻe taha, ne hoko ai ha meʻa naʻe tokoni ʻi hono foʻu ha fakavaʻe ki heʻene fakamoʻoni ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá?

“ʻI heʻeku kei siʻí, ʻi hoku taʻu hongofulu mā uá, naʻe ʻave au heʻeku tangataʻeikí ki ha fakataha ʻa e lakanga fakataulaʻeiki ʻo e siteiki naʻa mau nofo aí. Naʻá ku tangutu ʻi he ʻotu muí, kae nofo ia ʻi muʻa he ko e palesiteni ia ʻo e siteikí. ʻI he kamata ʻa e fakatahá, naʻe tuʻu ha kau tangata ʻe toko tolungeau pe fāngeau, ko e fuofua fakataha peheni ʻeni kuó u kau ai. Ko ha kau tangata mei ha ngaahi puipuituʻa kehekehe mo ha ngaahi ngāueʻanga kehekehe, ka naʻe ʻi honau lotó takitaha e fakamoʻoni taau, ne tupu ai ʻenau hivaʻi e ngaahi lea maʻongoʻonga ko ʻení:

[Fakafetaʻi ko e tangata ne fefolofolai mo Sihová!

Kuo pani ʻe Sīsū e Palōfita mo e Tangata Kikite.

Monūʻia ke kamata ʻa e kuonga fakaʻosí,

ʻE fakalāngilangiʻi ia ʻe he ngaahi tuʻi, mo e ngaahi puleʻangá.]

“Naʻe hoko ha meʻa ʻi hoku lotó ʻi heʻeku fanongo ki he hiva ʻa e kau tangata ko ia ʻo e tuí. Naʻe hū ki hoku loto kei fakatamasiʻí ha ʻilo, ʻo tuku ki ai ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní, ko Siosefa Sāmitá ko ha palōfita moʻoni ʻa e Fungani Māfimafí.”11

ʻĪmisi
young Gordon B. Hinckley

Ko Kōtoni B. Hingikelī ʻi heʻene kei talavoú

Hoko atu ʻo e Akó mo e Taimi Faingataʻá

Naʻe ʻikai saiʻia ʻa Kōtoni ʻi heʻene kei siʻí, he akó, ʻo manako ange ki tuʻa kae ʻikai ko e loto loki akó mo e ngaahi tesí. Ka, ʻi heʻene lahi haké, naʻe ako ke ne fakahoungaʻi ʻa e ngaahi tohí, akó, pea mo e laipeli ʻi apí ʻo tatau pē mo e ngaahi lotoʻataʻatā naʻe lele laʻi vaʻe ai ʻi heʻene kei siʻí. Naʻe ʻosi mei he ako māʻolungá he 1928 pea hū ki he ʻUnivēsiti ʻo ʻIutaá ʻi he taʻu tatau pē.

Ne ʻomi ʻe hono taʻu ʻe fā ʻi he ʻunivēsití ha ngaahi faingataʻa naʻe meimei fuʻu tōtuʻa. Naʻe tāpuni ʻa e māketi sitoka ʻa e ʻIunaiteti Siteití ʻi he 1929, pea mafola ʻa e Tō Lalo Fakaʻekonōmika Lahí he fonuá pea mo māmani. Ko e taʻemaʻungāué naʻe meimei peseti ʻe 35 ʻi Sōleki Siti, ka naʻe monūʻia ʻa Kōtoni ke maʻu haʻane ngāue ko e tokotaha monomono ki heʻene totongi akó mo ʻene nāunaú. Naʻe tuʻusi ʻe Palaieni hono vāhengá, naʻe ngāue he taimi ko iá ko e pule ʻi he Fale Fakatahaʻanga Sipoti ʻa e Siasí (Church Deseret Gym), kae lava ʻa e kau ngāue kehé ʻo kei maʻu ʻenau ngāué.12

Naʻe toe kanoni ʻaki e faingataʻaʻia fakapaʻanga ko ʻení hono ʻilo kuo maʻu ʻe he kanisaá e faʻē ʻa Kōtoní. Naʻe siʻi mālōlō ʻi he 1930 ʻi hono taʻu 50, naʻe taʻu 20 ai ʻa Kōtoni. Naʻe pehē ʻe Kōtoni, ko e kafo ne hoko ʻi he mālōlō siʻene faʻeé naʻe “loloto mo fakamamahi.”13 Naʻe fakatupu ʻe he faingataʻaʻia fakafoʻituitui ko ʻení, pea mo e ivi ʻo e ngaahi fakakaukau fakapoto fakamāmaní ke ne fai ai ha ngaahi fehuʻi faingataʻa. ʻOku pehē ʻe Kōtoni, “Ko ha taimi ʻo e lotofoʻi lahi fau, pea naʻe ongoʻi lahi ia ʻi he ʻapiakó. Naʻá ku ongoʻi ʻe au ha niʻihi. Naʻá ku kamata ke fehuʻi ha ngaahi meʻa, pea mahalo ʻi ha kiʻi konga, e tui ʻa ʻeku ongomātuʻá. ʻOku ʻikai ko ha meʻa foʻou ia ki he fānau ako ʻunivēsití, ka ko e ongó naʻe mātuʻaki mālohi he taimi ko iá.”14

Naʻe ʻikai ueʻi ʻe he ngaahi fehuʻi ʻa Kōtoní ʻene tuí, neongo ʻene faingataʻá. Naʻá ne pehē, “Naʻe ʻi ai ha ʻofa fūfūnaki kiate au, naʻe maʻu mei heʻeku ongomātuʻa maʻongoʻongá pea mo ha fāmili lelei, pīsope lelei, kau faiako faivelenga mo angatonu, pea mo e folofola ke lau mo fakalaulauloto ki aí.” Naʻá ne pehē fekauʻaki mo e ngaahi faingataʻa ʻo e taimi ko iá kiate ia pea mo ha niʻihi ʻo hono toʻú: “Neongo naʻe faingataʻa kiate kimautolu toʻu tupú ke mahino ha ngaahi meʻa lahi, ka naʻe ʻi homau lotó ha ʻofa ki he ʻOtuá mo ʻEne ngāue maʻongoʻongá, naʻá ne fakahaofi kimautolu mei ha veiveiua mo ha manavasiʻi. Naʻa mau ʻofa he ʻEikí pea naʻa mau ʻofa ʻi he ngaahi kaungāmeʻa lelei mo fakaʻeiʻeikí. Naʻa mau maʻu mei he faʻahinga ʻofa peheé ha ivi lahi.”15

Ngāue Fakafaifekaú mo e Ului Fakafoʻituituí

Naʻe ʻosi ʻa Kōtoni mei he ʻUnivēsiti ʻo ʻIutaá ʻi Sune 1932 naʻe fakatefito ʻene akó ‘i he lea faka-Pilitāniá pea fika ua ki he ngaahi lea fakafonua motuʻá. ʻOsi mei ai ha taʻu ʻe taha kuó ne ʻi ha tuʻunga ke fai ha fili. Naʻá ne nofo ʻo fakatetuʻa ke hoko atu ʻene akó ke lava ʻo hoko ko ha taha faiongoongo. Ka naʻa mo e lotolotonga ʻo e Tō Lalo Fakaʻekonōmika Lahí, naʻá ne lava ʻo tātānaki ha kiʻi paʻanga ke tokoniʻi ʻene akó. Naʻá ne toe fakakaukau foki ki he malí. Naʻe fakaʻau ke na feʻofaʻaki lahi ange mo Māsilī Pei, ko ha finemui naʻe nofo ʻi he kauhala ʻe tahá.

Ka, kimuʻa pea hoko hono taʻu 23, ne talanoa ʻa Kōtoni mo ʻene pīsope ko Sione C. Tanikení, ʻa ia naʻá ne ʻeke ange pe kuo fakakaukau ke ngāue fakafaifekau. Ko ha “fokotuʻu fakaʻohovale” ʻeni kia Kōtoni,16 he ko e kau talavou tokosiʻi pē naʻe ui ke ngāue fakafaifekau he lolotonga ʻo e Tō Lalo Fakaʻekonōmiká. Naʻe ʻikai ke maʻu ʻe he ngaahi fāmilí ia ha meʻa feʻunga ke tokoniʻi ʻaki kinautolu.

Naʻe talaange ʻe Kōtoni kia Pīsope Tanikeni ʻe ngāue, ka naʻe hohaʻa pe ʻe totongi fēfē ʻe hono fāmilí. Naʻe toe fakautuutu ʻene hohaʻá ʻi he taimi naʻá ne ʻilo ai kuo tāpuni e pangikē naʻe ʻi ai ʻene ʻakauní. Naʻá ne pehē, “Neongo ia, naʻá ku manatu ki he pehē ʻe heʻeku tamaí, ʻTe mau fai e meʻa kotoa te mau lavá ke fakapapauʻi ʻoku feau hoʻo ngaahi fie maʻú,’ pea tukupā leva mo hoku tokouá ke tokoniʻi au ke ʻosi ʻeku ngāue fakafaifekaú. Ko e taimi ia ne mau toki ʻiloʻi ai naʻe tuku heʻeku faʻeé ha kiʻi ʻakauni fakahū paʻanga—ko e toenga sēniti mei heʻene fakatau meʻakaí mo ha ngaahi fakatau kehe. Naʻe ngali te u lava ʻo ʻalu ki heʻeku ngāue fakafaifekaú, ʻi he kiʻi tokoni ko ia ne tānaki maí. Naʻá ne lau e ngaahi koini ʻene faʻeé ko ha meʻa toputapu. Naʻa ne pehē, “Naʻá ku fakaʻaongaʻi fakalelei ia.”17 Naʻe ui ia ke ngāue ʻi he Misiona ʻIulopé.

Naʻe teuteu ʻe Palaieni Hingikelī ʻi heʻene ongoʻi naʻe kei ongoʻi faingataʻaʻia hono fohá, ha kiʻi fakatokanga ki he maʻuʻanga ivi moʻoní. Naʻe pehē kimui ange ʻe Kōtoni, “Ko e taimi naʻá ku mavahe ai ke ngāue fakafaifekaú, naʻe mono mai ʻe heʻeku tamai leleí ha laʻi kaati naʻe hiki ai ha foʻi lea ʻe [valu] … : “ʻOua te ke manavahē, ka ke tui pē’ (Maʻake 5:36).”18 ʻE ueʻi fakalaumālie ʻe he ngaahi foʻi lea ko iá ʻa ʻEletā Kōtoni B. Hingikelī ke ne fakahoko ha ngāue fakafaifekau faivelenga mo fakaʻeiʻeiki, tautautefito ki he taimi naʻe fakatahaʻi ai mo ha ngaahi foʻi lea kehe ʻe ono naʻe tohi ʻe heʻene tamaí ʻi ha ngaahi uike siʻi mei ai.

Naʻe hoko mai e ngaahi foʻi lea kehe ʻe onó ʻi ha taimi ʻo e lotofoʻi lahi fau, ʻa ia naʻe kamata ʻi he ʻaho 29 ʻo Sune 1933, ko e ʻuluaki ʻaho ia ʻo ʻEletā Hingikelī ʻi Pelesitoni ʻi ʻIngilaní. Naʻe talaange ʻe hono hoá ʻi heʻene aʻu atu ki hono fale nofoʻangá, te na malanga ʻi he loto koló ʻi he efiafi ko iá. Ne tali ange ʻe ʻEletā Hingikelī, “Kuó ke fili e taha hala ke mo ō,” ka naʻá ne hiva mo malanga mei he tuʻunga malangá ʻi ha ngaahi houa siʻi pē mei ai, ʻo fehangahangai mo ha kakai naʻe ʻikai ke nau tokanga mai ki ai.19

Naʻe ʻilo ʻe ʻEletā Hingikelī ʻoku tokolahi e kakai naʻe ʻikai ke nau fie fanongo ki he pōpoaki ʻo e ongoongolelei kuo fakafoki maí. Naʻe hangē naʻe hū e masivesiva ne tupu mei he tō lalo fakapaʻanga fakamāmani lahí ki he loto ʻo e kakai naʻa nau feʻefiʻefihi ʻi he pasi fakaʻuhilá, pea naʻe ʻikai ke ne maʻu ha ʻuhinga ke tokanga ai kiate kinautolu. ʻIkai ngata aí, naʻá ne ongoʻi puke. Naʻá ne manatuʻi ʻo pehē, “ʻOku fisi ʻa e mohukú ʻi ʻIngilani ʻi he konga kimui ʻo Suné mo e kamataʻanga ʻo Siulaí, pea ko e taimi tonu ia naʻá ku tūʻuta atu aí.”20 Naʻe fakatupu ʻe he meʻá ni ʻeku fofonú, ʻo ngali naʻá ne ʻai e meʻa kotoa ke toe kovi ange. Naʻá ne manatu ʻofa ki hono fāmilí. Naʻá ne manatu ʻofa kia Māsilī. Naʻá ne manatu ʻofa ki heʻene feangai mo hono fonuá. Naʻe fakaholomui ʻa e ngāué. Naʻe siʻi ʻaupito ke ne maʻu mo hono ngaahi hoá ha faingamālie ke akoʻi ha kau fiefanongo, neongo naʻa nau akoʻi mo malanga ʻi he fanga kiʻi kolo ʻo e Siasí he Sāpate kotoa.

Naʻe fai ʻe ʻEletā Hingikelī ha tohi ki heʻene tamaí ʻo fakamatalaʻi hono tuʻunga lotomamahí, ʻi heʻene ongoʻi kuó ne maumauʻi hono taimí mo e paʻanga hono fāmilí. Naʻe tali mai ʻe Palaieni Hingikelī ʻaki ha faleʻi ʻe iku muimui ki ai hono fohá ʻi he toenga ʻo ʻene moʻuí. Naʻá ne tohi ʻo pehē, “Siʻi Hingikelī, kuó u maʻu hoʻo tohi fakamuimuí. ʻOku taha pē ʻeku fokotuʻú.” Peá ne tānaki atu ʻa e lea ko ia ʻe onó ki he foʻi lea ʻe nima naʻá ne tohi kimuʻá. “Fakangaloki koe pea ʻalu ʻo ngāue.”21 Naʻe toe fakaongo mai ʻe he faleʻi ko ʻení ha potu folofola naʻe lau ʻe ʻEletā Hingikelī mo hono hoá ki muʻa he ʻaho ko iá. “He ko ia ia ʻoku loto ke kalofaki ʻene moʻuí, ʻe mole ia; ka ko ia ia ʻe mole ʻene moʻuí koeʻuhí ko au mo e ongoongoleleí, ʻe maʻu ʻe ia ia” (Maʻake 8:35).

Naʻe tūʻulutui ʻa e talavou ko ʻEletā Hingikelií mo e tohi ʻa ʻene tamaí ʻi hono nimá ʻo fakapapau te ne foaki ia ki he ʻEikí. Naʻe meimei ke hoko he taimi pē ko iá hono olá. Naʻá ne pehē, “Naʻe liliu ʻa e māmani kotoa.” “Naʻe mahuʻi atu ʻa e kakapú. Naʻe kamata ke toe ulo ʻa e laʻaá ʻi heʻeku moʻuí. Naʻe ʻi ai ha meʻa foʻou naʻá ku mahuʻingaʻia ai. Naʻá ku fakatokangaʻi e fakaʻofoʻofa ʻo e fonuá. Naʻá ku fakatokangaʻi e lelei ʻo e kakaí. Naʻe kamata ke u lata ʻi he fonua fakaʻofoʻofá ni.22

ʻĪmisi
Elder Gordon B. Hinckley

Ko ʻEletā Kōtoni B. Hingikelī ʻi heʻene hoko ko e faifekau taimi kakató, ʻi heʻene malanga he Paʻake Lonitoni Hiatí.

Naʻe fakamatalaʻi foki ʻe Kōtoni naʻá ne toe maʻu ha tokoni mei heʻene faʻeé, ʻi heʻene manatu ki he ngaahi ʻaho ko iá. Naʻá ne ongoʻi e fakanonga ʻo ʻene ʻi aí, ʻo tautautefito ʻi he ngaahi taimi fakamamahi mo fakalotofoʻí. Naʻá ne pehē, “Naʻá ku feinga he taimi ko iá, ʻo hangē ko ʻeku feinga talu mei aí, ke fakatonutonu ʻeku moʻuí mo fakahoko hoku fatongia ke ʻomi ha lāngilangi ki hono hingoá.” “Naʻe fakamamahi e fakakaukau atu ʻoku ʻikai ke te aʻusia e ngaahi fie maʻu ʻeku faʻeé, pea hangē ʻoku molenoa ai e ngaahi akonaki naʻe ʻikai ke te mei maʻú.”23

Naʻá ne hoko ko ha faifekau ʻoku ʻi ai ʻene taumuʻa pea vilitaki. ʻOku hā mei he lekooti ʻo e māhina ʻe valu ʻo ʻene ngāué, neongo naʻe ʻikai ke ne papitaiso ha taha, ka naʻá ne tufaki ha tohitufa ʻe 8,785, fakamoleki ha houa ʻe 440 mo e kāingalotú, kau ʻi ha ngaahi fakataha ʻe 191, pōtalanoa ki he ongoongoleleí ʻe 220, mo hilifakinima ha toko taha.24

Naʻe hiki ʻa ʻEletā Hingikelī ʻi Māʻasi 1934 mei Pelesitoni ki Lonitoni ke hoko ko ha tokoni kia ʻEletā Siosefa F. Mēlili ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, naʻá ne tokangaʻi ʻa e Misiona Pilitāniá mo e Misiona ʻIulopé.25 Naʻe ngāue ai ʻi he toenga ʻene ngāue fakafaifekaú, ʻo ngāue ʻi he ʻōfisí ʻi he ʻahó kae akoʻi e ongoongoleleí ʻi he efiafí. Naʻe tokosiʻi ʻa e kau papi uluí, ka naʻe hoko ʻa e kiʻi uluí ko ha maama tuʻuloa, ʻi he loto ʻo e tama ʻa Palaieni mo ʻEita Hingikelií.

Ko ha Faingamālie Foʻou ke Ngāue maʻá e ʻEikí

Ko e taimi naʻe foki mai ai ʻa Kōtoni mei heʻene ngāue fakafaifekaú, naʻá ne pehē, “ʻOku ʻikai ke u teitei toe fie folau. Kuó u folau ki he mamaʻo taha kuó u fakaʻamu ki aí.”26 Naʻe ʻaʻahi mo hano ongo hoa faifekau ki ʻIulope mo e ʻIunaiteti Siteití ʻi heʻenau foki maí, ko ha meʻa angamaheni ia he ngaahi ʻaho ko iá, pea kuo ongosia. Naʻe nofo pē ia, ʻi he taimi naʻe ō ai hono fāmilí ʻo ʻeveʻeva ʻi he ʻosi pē ʻene foki maí. Neongo ʻene ongosiá, ka naʻá ne maʻu ha fiefia ʻi heʻene fakakaukau ki heʻene ngaahi fefonongaʻakí: naʻá ne ongoʻi kuo mamata ki hono fakahoko e konga hono tāpuaki fakapēteliaké. Naʻá ne pehē ʻi ha ʻosi ha ngaahi taʻu lahi mei ai:

“Naʻá ku maʻu ha tāpuaki fakapēteliake ʻi heʻeku kei siʻí. Naʻe pehē ʻi he tāpuakí te u hiki hake hoku leʻó ʻo fakamoʻoni ki he moʻoní ʻi he ngaahi puleʻanga ʻo e māmaní. Kuó u ngāue ʻi Lonitoni ʻi ha taimi lōloa mo fakahoko ai ʻeku fakamoʻoní tā-tuʻo-lahi. Naʻa mau [ō ki ʻAmisitatami], pea naʻá ku maʻu ai e faingamālie ke kiʻi lea mo fai ʻeku fakamoʻoní. ʻI heʻemau ō ki Pēliní, naʻá ku maʻu ai ha faingamālie tatau. Pea mau ō leva ki Pālesi, ʻo u maʻu ai ha faingamālie tatau. Hili ia pea mau ō ki he ʻIunateti Siteití, ki Uāsingatoni D.C., pea naʻá ku ma’u ai ha faingamālie tatau ʻi ha ʻaho Sāpate. Ko e taimi naʻá ku aʻu mai ai ki ʻapi ní, kuó u fuʻu ongosia. … Naʻá ku pehē ange, ‘… Kuó u ʻosi lavaʻi e konga [ko ia] hoku tāpuakí. Kuó u hiki hake hoku leʻó ʻi he ngaahi kolomuʻa maʻongoʻonga ʻo e māmaní. …’ Pea naʻá ku mātuʻaki ongoʻi pehē.”27

Kimuʻa pea lau ʻe Kōtoni kuo kakato ʻene ngāue fakafaifekaú, naʻe pau ke ne fakahoko mo ha ngāue ʻe taha. Naʻe kole ange ʻa ʻEletā Siosefa F. Mēlili ke aleaʻi hano taimi mo e Kau Palesitenisī ʻUluaki ʻo e Siasí ke lipooti e ngaahi fie maʻu ʻi he Misiona Pilitāniá mo e Misiona ʻIulopé. ʻI he pongipongi ʻo e ʻaho 20 ʻo ʻAokosi 1953, ʻoku teʻeki ʻosi ha māhina ʻo ʻene foki maí, kuo taki atu ia ki he loki alēlea ʻi he Fale ʻUluʻi ʻOfisi ʻo e Siasí. Naʻe fakafokifā, ʻi heʻene lulululu mo e mēmipa takitaha ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí—Palesiteni Hiipa J. Kalānite, J. Lūpeni Kalake ko e Siʻí, mo Tēvita O. Makei—ʻa ʻene ongoʻi e mafatukituki e fatongia ne tuku ange kiate iá. Naʻe pehē ange ʻe Palesiteni Kalānite, “Misa Hingikelī, te mau tuku atu ha miniti ʻe hongofulu mā nima, ke ke fakahā mai e meʻa ʻoku fie maʻu ʻe ʻEletā Mēlili ke mau fanongo ki aí.”28

Naʻe fakamatala ʻe he faifekau toki ʻosi maí ʻi he miniti ʻe 15 hono hokó e meʻa ne tokanga ki ai ʻa ʻEletā Mēlilí—naʻe fie maʻu ʻe he kau faifekaú ha ngaahi tohi kuo paaki fakalelei ke tokoni ʻi heʻenau ngāué. Ko hono talí, ne fai ʻe Palesiteni Kalānite mo hono ongo tokoní ha ngaahi fehuʻi lahi, pea lōloa atu ai ʻa e fakatahá ʻo houa ʻe taha mei he meʻa naʻe palaní.

Naʻe ʻikai misi ʻa Kōtoni ʻi heʻene foki mei he fakatahá, ʻe hanga ʻe he miniti ʻe 75 ko iá ʻo liliu ʻene moʻuí. ʻOsi ha ʻaho ʻe ua mei ai kuó ne maʻu ha telefoni meia Palesiteni Makei, ʻo ne fakahoko ange kiate ia ha ngāue ko e sekelitali pule ʻo e Kōmiti ne toki fokotuʻu ki he Letioó, Tuʻuakí mo e Nāunau ki he Ngāue Fakafaifekaú. Ko e kōmiti ko ʻení ʻoku kau ki ai ha toko ono ʻo e kau mēmipa ʻo e Kōlomu ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, ʻa ia te nau ngāue ki hono aleaʻi e ngaahi fie maʻu naʻe fakamatala ki ai ʻa Kōtoni ʻi heʻenau fakataha mo e kau Palesitenisī ʻUluakí, 29

ʻĪmisi
Kōtoni B. Hingikelī

Ko Kōtoni B. Hingikelī ʻi heʻene hoko ko e taha ngāue maʻá e Kōmiti ki he Letiō, Tuʻuaki, mo e Ngaahi Tohi Ngāue Fakafaifekau ʻa e Siasí.

Naʻe toe toloi ʻe Kōtoni ʻene palani ki he ako ʻunivēsiti māʻolunga angé mo ʻene ngāue ko ha faiongoongó. Naʻá ne ngāue leva ke faʻu fakamatala ki ha ngaahi polokalama letiō mo ha ngaahi filimi-hulu, faʻu mo ha ngaahi tohitufa maʻá e kau faifekaú, mo fokotuʻu ha ngaahi fetuʻutaki fakapalofesinale mo e kau paionia ʻo e mītiá, pea fakatotolo mo hiki e hisitōlia ʻo e Siasí. Naʻá ne tokoni ki he ngaahi pōpoaki naʻe faʻu ke langaki ʻaki e tui ʻa e kāingalotu ʻo e Siasí pea fakafehokotaki mo e kakai naʻe ʻikai Siasí. Naʻe ʻoange ʻe hano kaungāmeʻa ha tohi ki ai ʻo fakahīkihikiʻi ia kau ki ha fakamatala he letioó pea mo fehuʻi ange pe naʻe founga fēfē ʻene fakatupulaki ha faʻahinga meʻafoaki pehē ke fatutohi mo leá. Naʻe tali ʻe Kōtoni:

“Kapau ʻoku ʻi ai haku talēniti ki he leá mo e fatutohí, ʻoku ou mātuʻaki fakafetaʻi ki heʻeku Tamai ʻi he Langí. ʻOku siʻi haʻaku tui ko ha meʻa ʻoku ou natula ʻaki; ka, ʻo kapau ko ha faʻahinga mālohi mahalo ne u maʻu, naʻe hoko ia ʻi ha ngaahi faingamālie naʻe fakaava mai kiate au.”30

Naʻe fakamāsilaʻi ʻe he ngāue ʻa Kōtoni mo e kōmití ʻa hono ngaahi poto ko e taha fatutohí. Naʻá ne toe ʻoange foki ha faingamālie mahuʻinga ke ne ako ai mei he kau ʻaposetoló mo e kau palōfitá. Ko e taimi naʻe mamata ai ʻa Kōtoni ki he kau mēmipa ʻe toko ono ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá ʻi heʻenau fakakaukauʻi ʻa e ngaahi tuʻutuʻuní mo feakoʻiʻakí, naʻe mahino lelei ange ki ai ʻa e uiuiʻi māʻoniʻoni ʻo e kau tangata kehekehé ni pea mo e founga ʻo e fakahā ne hoko ʻi he taimi ʻo ʻenau fealēleaʻaki fakatahá.

Naʻe hoko ʻa ʻEletā Sitīveni L. Lisiate, ʻa ia naʻe hoko kimui ko e Tokoni ʻUluaki ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí, ko e sea ʻo e kōmití. Naʻe fakamatalaʻi ia ʻe Kōtoni ko ha taha “mohu fakakaukau, tokanga, mo poto. Naʻe ʻikai ke ne teitei fakavavevaveʻi ha meʻa ka naʻá ne vakaiʻi fakalelei ia kimuʻa pea toki hoko atu. Naʻá ku ako ʻe lelei taha ke ke ngāue tokanga ʻi he ngāué ni, koeʻuhí he ko e hā pē ha tuʻutuʻuni ʻokú ke fai ʻoku ʻi ai hano ngaahi ola kilukilua ʻi he moʻui ʻa ha kakai tokolahi.”31

Ko e kau mēmipa ʻe toko nima kehe ʻo e kōmití ko ʻEletā Melevini J. Pālati, Sione A. Uitisou, Sālesi A Kālisi, Alonisou A. Hingikelī (tamai ʻaki ʻe Kōtoni), mo ʻAlipate W. Paueni. Naʻe pehē ʻe Kōtoni fekauʻaki mo kinautolu:

“Naʻá ku ngāue lelei ʻaupito mo e kau tangata ko iá, he naʻa nau angaʻofa lahi kiate au. Ka naʻá ku ʻiloʻi ko e tangata pē kinautolu. Naʻe ʻi ai honau ngaahi vaivai mo e ngaahi palopalema, ka naʻe ʻikai ke ne uesia ai au. Ko hono moʻoní, naʻá ne fakamaama ʻeku fakakaukau kiate kinautolú he naʻá ku fakatokangaʻi naʻe mahulu hake ʻi hotau tuʻunga fakamatelié ha ʻelemēniti fakalangi, pe ko ha ʻelemēniti ʻo e fakatapui ki ha ngāue kāfakafa naʻa nau fakamuʻomuʻa ʻi heʻenau moʻuí. Naʻá ku mamata ki he tataki fakalaumālie naʻe hoko ʻi heʻenau moʻuí. Naʻe ʻikai haʻaku veiveiua ʻi honau uiuiʻi fakapalōfitá pe ko e foʻi moʻoni ko ia kuo folofola ʻa e ʻEikí mo ngāue ʻo fakafou ʻiate kinautolú. Naʻá ku fakatokangaʻi honau natula fakatangatá, honau vaivai fakanatulá—ka naʻe siʻi pē. Ka naʻá ku toe fakatokangaʻi foki e ivi lahi ʻo ʻenau tuí mo e ʻofa ki he ʻEikí, pea mo ʻenau mateakiʻi kakato e ngāué pea mo e falala naʻe tuku kiate kinautolú.”32

Malí, Fāmilí mo e Ngāue he Siasí

ʻIo, naʻe ʻikai fakakaukau ʻataʻatā pē ʻa Kōtoni ki he ngāué. Naʻe hoko atu ʻene teu mali mo Māsilī Peí ʻi he taimi naʻe foki mai ai mei ʻIngilaní. Naʻe faingataʻa tatau pē kia Māsilī ʻene mavahé pea mo ia foki. Naʻe pehē ʻe Māsilī kimui ange, “Neongo ʻeku fiefia ke ngāue fakafaifekaú, ka he ʻikai toe ngalo ʻiate au ʻa e ongoʻi tuēnoa mo e taʻelata naʻá ku maʻu ʻi he mavahe atu ʻa e lēlué mei he tauʻangá.”33

ʻI he faʻahitau fakatōlau ʻo e 1929, ko e ʻosi ia ha taʻu ʻe fā ʻo e mavahe ʻa Kōtoni ki ʻIngilaní, kuo lesisita ʻa Māsilī ki ha ngaahi kalasi ʻi he ʻUnivēsiti ʻo ʻIutaá, ka ne toki ʻiloʻi kimui kuo mole e ngāue ʻa ʻene tamaí ʻi he Tō Lalo Fakaʻekonōmika Lahí. Naʻe taʻofi leva ʻene ngaahi kalasí kae kumi ngāue ko ha sekelitali ke tokoniʻi ʻene ongomātuʻá mo ʻena fānau iiki ʻe toko nimá—ko ha ngāue naʻe kei hoko atu ʻi he hili e foki mai ʻa Kōtoni mei heʻene ngāue fakafaifekaú ʻi he 1935. Naʻe ʻikai ke ne toe maʻu e faingamālie ke ako ʻunivēsití, ka naʻe fakapapau ke hoko atu ʻene akó, ko ia, naʻá ne akoʻi pē ia ʻaki ʻene laukongá.

Naʻe hoko e natula fiefia, anga fakangāue, mo e faitōnunga ʻa Māsilī he ongoongoleleí ke tokanga ai ʻa Kōtoni kiate ia, pea naʻe fiefia ʻa Māsilī ʻi he angalelei mo tui ʻa Kōtoní. Naʻá ne pehē, “Naʻá ku ongoʻi falala moʻoni ʻe ʻofa ʻa Kōtoni ʻiate au, ʻi he ofi ke ma malí. Ka naʻá ku toe ʻilo pē foki he ʻikai ke u muʻomuʻa kiate ia. Naʻá ku ʻilo te u fika ua ʻi heʻene moʻuí pea ʻe fika ʻuluaki ʻa e ʻEikí. Pea naʻe sai pē ia.” Naʻá ne hoko atu ʻo pehē: “Naʻe hangē kiate au kapau naʻe mahino kiate koe ʻa e ongoongoleleí mo e taumuʻa ʻo ʻetau ʻi hení, te ke fie maʻu ha husepāniti te ne fakamuʻomuʻa ʻa e ʻEikí. Naʻá ku ongoʻi malu ʻi heʻeku ʻilo ko e faʻahinga tangata pehē iá.”34

Naʻe mali ʻa Kōtoni mo Māsilī ʻi he Temipale Sōlekí he ʻaho 29 ʻo ʻEpeleli 1937, peá na hiki ki he ʻapi ʻo e fāmili Hingikelií ki he faʻahitaʻu māfaná ʻi Mili Kiliki Hahake. Naʻá na fokotuʻu ha tafuʻanga afi, mo fai ha ngaahi fakalelei kehe naʻe fie maʻu ki he taʻú kakato, tokangaʻi e ʻuluʻakau fuá mo e ngoué, mo kamata ke langa hona ʻapí ʻi ha konga kelekele ha feituʻú ofi atu pē. Pea naʻe hoko ai e feituʻu ʻuta ne saiʻia ai ʻa Kōtoni he lolotonga ʻo e ngaahi faʻahitaʻu māfana ʻo ʻene kei siʻí ko hona ʻapi mo ohi hake ai ʻena fānaú—ʻa Kefilini, Lisiate, Veisinia, Kalake, mo Seini.

ʻĪmisi
Marjorie Pay

Māsilī Pei

Naʻe fokotuʻu ʻe Kōtoni mo Māsilī ha ʻapi ʻo e fiefia, fefakaʻapaʻapaʻaki, ngāue mālohi, mo moʻui ʻaki e ongoongoleleí. Naʻe ʻomi ʻe he lotu fakafāmili fakaʻahó ha matapā ke sio ai e fānaú ki he tui mo e ʻofa ʻenau ongomātuʻá. ʻI he taimi naʻe lotu fakataha ai ʻa e fāmilí, naʻe toe ongoʻi ʻe he fānaú ai ʻenau ofi ki he Tamai ʻi he Langí.

Naʻe hoko e ʻapi ʻo e fāmili Hingikelií ko ha feituʻu ne siʻi ai e ngaahi laó kae lahi e ngaahi meʻa ʻoku ʻamanaki ki aí. Naʻe fakamatala ʻa Māsilī ki ha ngaahi meʻa naʻe ʻikai mahuʻinga ke fai ai ha kē. Naʻá ne pehē ʻi haʻane fakamatalaʻi ha founga fakaemātuʻa naʻá ne vahevahe mo hono husepānití ʻo pehē: “Naʻá ku ako ʻoku fie maʻu ke u falala ki heʻeku fānaú, ko ia naʻá ku feinga ai ke ʻoua naʻá ku teitei pehē ʻikai ʻo kapau te u lava ke pehē ange, ʻio. Ko e taimi naʻá ma ohi hake ai homa fāmilí, ko e meʻa mahuʻingá ke ʻosi atu e ʻahó, mo kiʻi fiefia. He naʻá ku lava ʻo fakatokangaʻi he ʻikai ke u lava ʻo fai e ngaahi fili kotoa ʻa ʻeku fānaú, peá u feinga ke ʻoua te u hohaʻa ki he kihiʻi meʻa kotoa pē.”35 Ko hono ola e falala ʻenau mātuʻá, naʻe ongoʻi ʻe he fānaú ʻoku fakaʻapaʻapaʻi pea nau maʻu ha taukei mo lotolahi. Pea ko e taimi ʻoku ʻikai ai ʻa e talí, naʻe mahino ki he fānaú ʻoku ʻikai ko hano taʻotaʻofi.

Naʻe lahi e fiefiá ʻi he ʻapi ʻo e fāmili Hingikelií. Naʻe pehē ʻe Māsilī ʻi ha taimi ʻe taha: “Ko e founga pē taha ke ke lavaʻi ai ʻa e moʻuí ke ke moʻui fiefia maʻu pē. Ko haʻo kata pē pe tangi. ʻOku ou saiʻia ange he katá. ʻOku fakatupu langa ʻulu e tangí.”36 Naʻe lau ʻe he fānaú honau ʻapí ko ha hūfangaʻanga fiefia, ʻi heʻenau maʻu ha mātuʻa ne na lava ke kataʻi pē kinaua, mo oliʻia ʻi he moʻui fakaʻahó.

Naʻe hoko e ngāue maʻá e Siasí ko ha konga maʻu pē ʻo e moʻui ʻa Kōtoni mo Māsilií. Naʻe hoko ʻa Kōtoni ko e supiliteni ʻo e Lautohi Faka-Sāpate ʻa e siteikí pea ui ki he poate lahi ʻo e Lautohi Faka-Sāpaté, ʻo ne ngāue ai ʻi ha taʻu ʻe hiva. Naʻe hoko kimui ko ha tokoni ʻi ha kau palesitenisī fakasiteiki mo hoko ko e palesiteni fakasiteiki, kae lolotonga ngāue ʻa Māsilī ʻi he Palaimelí, Finemuí, mo e Fineʻofá. Naʻe siotonu ʻena fānaú ko e ngāue maʻá e Siasí ko ha faingamālie fakafiefia—ko ha sīpinga te nau takitaha muimui ai ʻi heʻenau lalahí.

Ko e Teuteu ʻi he Ngaahi Ngāue Fakapalofesinalé

Naʻe hoko atu ʻa Kōtoni ʻi he ʻuluaki taʻu ʻe ono ʻene nofomali mo Māsilií, ke ngāue ʻi he Kōmiti Lētiō, Tuʻuaki, mo e Ngaahi Tohi Ngāue Fakafaifekau ʻa e Siasí. Naʻá ne faivelenga ʻi heʻene ngāué, pea naʻe faʻa ʻave ia ʻe he ngaahi ngāue mo e ngaahi ʻaho ke ʻosi ki aí ki he ngataʻanga ʻo hono iví mo ʻene taukeí—pea ope atu. Naʻá ne hiki ʻi ha tohi ki hano kaungāmeʻa ʻo pehē:

“Lahi e meʻa ke faí. ʻOku fakaʻau e ngāue ʻa e kōmiti ko ʻení, ʻa ia ʻoku lōloa hono hingoá ke toe lahi ange mo faingataʻa ange pea mālie ange. …

“… ʻOku hoko e letioó, ngaahi filimí, mo e ngaahi tohi kehekehé kotoa … ke u kei lotu, loto fakatōkilalo, femoʻuekina, pea mo ngāue houa lōloa ai. … Kuo nau tokoni kotoa ke ʻai au ke toe falala ange ki he matasioʻatá, … kiʻi ivi lahi ange, kiʻi kātaki lahi ange, pea mo fifili lahi ange pe ʻe iku kotoa ʻeni ki fē.”37

ʻI he konga kimuʻa ʻo e 1940 tupú, ne fakatupu ʻe he Tau Lahi Hono Ua ʻa Māmaní ke liliu e ngāue maʻuʻanga moʻui ʻa Kōtoní. Ne aʻu ʻo tuʻu e ngāue fakafaifekau taimi kakató koeʻuhí ko e taú, pea holo leva ʻene ngāue ke teuteu e ngaahi meʻa fakafaifekaú ʻo ʻikai toe fuʻu fie maʻu. Naʻá ne tohi kole ʻi heʻene ongoʻi ha fatongia ke tokoni ʻi he taú, ki he akoʻanga kateti ʻōfisa ʻa e Tautahi ʻa e ʻIunaiteti Siteití. Ka, naʻe fakataʻeʻaongaʻi ia ʻe he hisitōlia ʻo ʻene faʻa puké (allergies). Naʻá ne pehē kimui, “Naʻá ku loto mamahi ʻi he ʻikai tali aú.” “Naʻe hoko atu e taú, pea naʻe fai ʻe he taha kotoa ha meʻa ke tokoni. Naʻá ku ongoʻi ʻoku totonu ke u kau atu ʻi ha faʻahinga founga.”38 Naʻe iku ʻene fakaʻamu ko ʻení ke tohi kole ai ki ha ngāue ko ha tokoni supiliteni he Kautaha Lēlue Tenivā mo e Lio Kulení. Koeʻuhí naʻe mahuʻinga ʻa e ngaahi lēlué ki hono fetuku ʻo e kau sōtiá mo e nāunaú ki he taú, naʻe ongoʻi ai ʻe Kōtoni ʻe tokoni ki ai e ngāue ko ʻení ke tokoni ki hono fonuá. Naʻe fakangāueʻi ia ʻe he kautahá ʻi he 1943, pea naʻe ngāue ʻi honau tauʻanga ʻi Sōleki Sití ʻo aʻu ki heʻene hiki mo hono fāmilí ki Tenivā ʻi Kololato he 1944.

Naʻe fakaʻofoʻofaʻia e kau supavaisa he halanga lēlué ʻi he ngāue ʻa Kōtoní, pea ʻi he ʻosi ʻa e taú ʻi he 1945, naʻa nau ʻoange haʻane ngāue tuʻumaʻu mo ha kahaʻu fakapalofesinale lelei. ʻI he taimi ko ʻení, kuo ʻosi kole ʻe ʻEletā Sitīveni L. Lisiate ia kia Kōtoni ke foki ange ʻo ngāue taimi kakato ki he Siasí. Neongo naʻe mei lava ʻa e kautaha lēlué ke ʻoange ha vāhenga lahi ange ʻi he Siasí, ka naʻe muimui ʻa Kōtoni ki hono lotó pea foki ki Sōleki Siti.39

ʻĪmisi
Gordon B. Hinckley

Kōtoni B. Hingikelī, 1951

Naʻe vave hono fakalahi e ngāue ʻa Kōtoni ʻi he hetikuota ʻo e Siasí mei hono ngaahi ʻuluaki fatongiá. Naʻe fokotuʻu ia ʻi he 1951 ko e sekelitali pule ʻo e Kōmiti Ngāue Fakafaifekau ʻa e Siasí pea tuku ke ne tokangaʻi ʻa e ngāue fakaʻaho ʻa e Potungāue Fakafaifekau ne toki fokotuʻú. Naʻe tokangaʻi ʻe he potungāue ko ʻení ʻa e meʻa kotoa pē fekauʻaki mo hono fakamafola ʻo e ongoongoleleí, kau ai hono faʻu, liliu, mo tufaki e ngaahi fakamatala naʻe fakaʻaongaʻi ʻe he kau faifekaú; akoʻi ʻo e kau faifekaú mo e kau palesiteni fakamisioná; pea mo e mītia fetuʻutaki mo e kakaí naʻe fakaʻaongaʻi ke ne taʻofi e ngaahi fakamatala loi fekauʻaki mo e Siasí.40

Naʻe ui ʻe Palesiteni Tēvita O. Makei ʻa Kōtoni ʻi he faʻahitaʻu fakatōlau ʻo e 1953 ki hono ʻōfisí mo kole ange ke ne fakakaukauʻi ha fehuʻi naʻe ʻikai fekauʻaki hangatonu mo hono ngaahi fatongia ʻi he Potungāue Fakafaifekaú. Naʻá ne pehē ange, “Misa Hingikelī, hangē ko ia ʻokú ke meaʻí, ʻoku tau langa ha temipale ʻi Suisalani, pea ʻe kehe ia mei he toenga ʻo e ngaahi temipalé he kuo pau ke ne tokoniʻi ha kāingalotu ʻoku nau lea ʻi ha ngaahi lea fakafonua kehekehe. ʻOku ou fie maʻu ke ke kumi ha founga ke fakahoko ai e fakahinohino ʻi he temipalé ʻi he ngaahi lea fakafonua kehekehe ʻo ʻIulopé kae fakaʻaongaʻi pē ha kau ngāue temipale tokosiʻi.”41

Naʻe ʻoange ʻe Palesiteni Makei ha feituʻu ke kolea ai ʻe Kōtoni ha fakahinohino fakalaumālie pea ʻatā mei he ngaahi fie maʻu ʻo ʻene ngāue ʻi he Potungāue Fakafaifekaú. Naʻe ngāue ʻa Kōtoni ʻi he ngaahi efiafi ʻo e uiké, Tokonakí, mo ha ngaahi Sāpate ʻe niʻihi, ʻi ha kiʻi loki he fungavaka nima ʻo e Temipale Sōlekí. Naʻe kau atu ʻa Palesiteni Makei ʻi ha ngaahi pongipongi Sāpate lahi ke vahevahe ʻene ngaahi fakakaukaú, mo vakaiʻi fakalelei ʻa e fakamatala ʻo e ʻenitaumení, mo lotua ha fakahinohino.

Naʻe fokotuʻu ʻe Kōtoni ʻi he hili ʻo ʻene fakalaulauloto, lotu, pea mo fekumi ki ha fakahaá, ke fakahū e fakamatala ʻo e ʻenitaumení ʻi ha filimi, pea fakahū hono fakalea toputapú ʻi ha ngaahi lea fakafonua kehekehe. Naʻe tali ʻe Palesiteni Makei mo ha niʻihi kehe ʻene fokotuʻú pea tuku ange ke ne faʻu ʻa e filimí. Naʻe ngāue ʻa Kōtoni mo ha timi ʻo ha kau palofesinale talēnitiʻia mo angatonu ʻo nau fakakakato ʻa e ngāué ʻi Sepitema 1995. Naʻe ʻalu fakahangatonu pē ia mo e filimí ki he Temipale Peeni Suisalaní ʻo tokangaʻi hono teuteu fakatekinikale ki he ngaahi ʻuluaki sēsini ʻenitaumení.42

Naʻe ongo kia Kōtoni ke sio ki hono ʻomi ʻe heʻene ngāué ʻa e fiefia ki he Kāingalotu ʻi ʻIulopé: “ʻI heʻeku vakai ki he fakatahataha mai ʻa e kakai mei he ngaahi fonua ʻe hongofulú ke kau ʻi he ngaahi ouau ʻo e temipalé; ʻi heʻeku vakai ki he kakai toulekeleka mei he Hahake ʻo Siamané ne mole siʻonau ngaahi fāmilí ʻi he taú, pea mo siotonu he hāsino ʻa e nēkeneká mo e loʻimata ʻo e fiefiá ʻa ia ne langaki ʻe honau lotó tupu ʻi he ngaahi faingamālie kuo foaki kiate kinautolú; ʻi heʻeku vakai ki he ngaahi husepāniti mo e ngaahi uaifi kei talavoú mo honau fāmilí—ki heʻenau fānau fiefia mo fakaʻofoʻofá—mo mamata ki he fakataha ʻa e ngaahi fāmili ko iá ʻi ha fetuʻutaki taʻengatá, naʻá ku ʻiloʻi pau naʻe ueʻi fakalaumālie mo tataki ʻa [Palesiteni Makei] ʻe he ʻEikí ke ne fakahoko ʻa e ngaahi tāpuaki mahuʻinga ko ʻení ki he moʻui ʻa e kau tangata mo fafine ʻo e tuí mei he ngaahi fonua ʻo ʻIulopé ʻo ope atu ia he meʻa naʻá ku ʻiloʻi kimuʻá.”43

Kuo ʻosi ha taʻu ʻe uofulu talu e foki mai ʻa Kōtoni mei heʻene ngāue fakafaifekaú, ka kuo teʻeki ke ne fakahoko ʻene fakaʻānaua ke maʻu hano mataʻitohi māʻolunga angé mo hoko ko ha faiongoongó. ʻOku moʻoni, kuó ne ako ke fakaʻaongaʻi e tekinolosia foʻoú ke fakamafola e folofola ʻa e ʻOtuá, fokotuʻu ha fetuʻutaki lelei mo e kakai ʻo e ngaahi tui fakalotu kehé, mo tokoni ʻi hono teuteu ʻa e hala ke maʻu ai ʻe ha Kāingalotu ʻe lauiafe ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo e temipalé. ʻE hoko ʻeni ko ha fakavaʻe ki he ngāue te ne fakahoko ʻi he toenga ʻo ʻene moʻuí.

Ngāue ko ha Tokoni ki he Toko Hongofulu Mā Uá

Naʻe tali ʻe he tamasiʻi ʻa Kōtoni mo Māsilī ko Lisiaté ha telefoni ʻi he ʻaho Tokonaki ko hono 5 ʻo ʻEpeleli 1958. Naʻe ʻikai fakahā ʻe he taha he telefoní pe ko hai ia, ka naʻe ʻiloʻi ʻe Lisiate ʻa e leʻo ʻo Palesiteni Tēvita O. Makeí pea fakavavevave ʻo tala ki heʻene tamaí. Naʻe kaukau fakavavevave ʻa Kōtoni ʻi he hili ʻene talanoa nounou mo Palesiteni Makeí, fetongi hono valá, pea ʻalu meʻalele ki he ʻōfisi ʻo e Palesiteni ʻo e Siasí. Naʻe ʻamanaki ia ʻe kole tokoni ange ʻi ha faʻahinga meʻa ʻi he teuteu ki he sēsini ʻo e konifelenisi lahí he ʻaho hono hokó, he naʻá ne faʻa maʻu ha ngaahi ngāue meia Palesiteni Makei kimuʻa. Naʻá ne ʻohovale he toki ʻilo naʻe kehe e meʻa ia ne ʻi he fakakaukau ʻa Palesiteni Makeí. Naʻe kole ange ʻe Palesiteni Makei kia Kōtoni ʻi ha hili ʻena fetāpaaki fiefia, ke hoko ko ha Tokoni ki he Toko Hongofulu Mā Uá. Ko e kau tangata naʻa nau ngāue ʻi he tuʻunga ko ʻení, ʻa ia naʻe fakangata ʻi he 1976, ne nau hoko ko e Kau Taki Māʻolunga ʻo e Siasí. Naʻe lolotonga hoko ʻa Kōtoni ko e palesiteni ʻo e Siteiki Mili Kiliki Hahaké, ʻi he taimi naʻe fai ai ʻe Palesiteni Makei e uiuiʻi ko ʻení.

Naʻe hikinima’i ʻa ʻEletā Kōtoni B. Hingikelī ʻi he ʻaho hono hokó ʻi he konifelenisi lahí. Neongo naʻá ne fakahā ʻi heʻene ʻuluaki malanga konifelenisí naʻe “mafasia ʻi ha ongoʻi taʻetaau nai, ka naʻá ne tali hono fatongiá ʻi he tui mo e loto vēkeveke.44

Ko ha fatongia lahi ne maʻu ʻe ʻEletā Hingikelī ʻi heʻene hoko ko e Tokoni ki he Toko Hongofulu Mā Uá ke ne tokangaʻi ʻa e ngāue ʻa e Siasí ʻi ʻĒsia kotoa. Naʻe siʻi haʻane ʻilo ki he kakai ʻi aí pea ʻikai poto ʻi ha taha ʻo ʻenau ngaahi lea fakafonuá, ka naʻe vave ʻene ʻofa ʻiate kinautolú, pea mo nau ʻofa ʻiate iá. Naʻe fakamatala ʻa Kenisī Tanaka, ko ha mēmipa e Siasí ʻi Siapani, ki he fuofua fakataha ʻa ʻEletā Hingikelī ʻi Siapaní: “Naʻe lava ke fakatokangaʻi e fiefia ʻa ʻEletā Hingikelií ʻi hono fofongá. Ko ʻene ʻuluaki foʻi lea kiate kimautolú ko e Subarashii! [ʻFakaʻofoʻofa!’] Naʻe liliu e ongo ʻo e fakatahaʻanga ko iá mei he tangutu maʻu mo māú ke fakafiefia mō vāofi mo ia, pea naʻe ʻi ai ha ongoʻi fiefia.”45

Ko e faʻahinga ongo ʻeni naʻá ne vahevahe ʻi he potu kotoa pē naʻe fononga ki ai ʻi ʻĒsia. Naʻe tokoni ke ʻiloʻi ʻe he kakaí te nau lava ʻi he tui ki he ʻEikí ʻo fakahoko ha ngaahi meʻa lahi pea mo tokoni ke tupulekina ʻa e Siasí ʻi honau ngaahi fonua tupuʻá. Naʻe vāofi foki mo e kau faifekau taimi kakató, ʻi heʻene ʻiloʻi ʻe ʻaonga fakahangatonu ʻenau faivelengá ki he kakai ʻoku nau tokoniʻí.

Ko ha Fakamoʻoni Makehe ki he Huafa ʻo Kalaisí

Naʻe toe fai mai ha telefoni liliu moʻui ʻe taha ʻi ha Tokonaki ʻe taha—ʻaho 30 ʻo Sepitema 1961. Ko Māsilī naʻá ne tali he taimi ko ʻení, ʻo ne ongoʻi ʻe leʻo ʻo Palesiteni Makeí he telefoní. Naʻe toe fakavavevave atu ʻa Kōtoni B. Hingikelī ki he ʻōfisi ʻo e Palesiteni ʻo e Siasí. Pea naʻe toe ʻohovale mo fōngia ʻi he taimi naʻá ne ʻilo ai e ʻuhinga ʻo ʻene ʻi aí. Naʻe talaange ʻe Palesiteni Makei ʻi heʻene aʻu atú, “Kuó u ongoʻi ke fili koe ke ke fetongi e tuʻunga ʻi he Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, pea ʻoku mau fie fokotuʻu koe he ʻahó ni ʻi he konifelenisí.”46 Naʻe laka atu ʻa ʻEletā Hingikelī ʻi he tui mo e loto vēkeveke neongo e ngaahi ongoʻi taʻetāú.

Naʻe maʻu ʻe ʻEletā Hingikelī ʻi heʻene hoko ko e ʻAposetoló ha ngaahi toe fatongia kehe. Naʻe faʻa fakataha mo e kau taki fakapuleʻangá pea mo ha kau taki fakafonua kehe. Naʻe tuʻo lahi hono faʻa kole ke lea ʻo fakafofongaʻi ʻa e Siasí fekauʻaki mo ha ngaahi fakaanga mo ha ngaahi taʻemanonga fakamatakali ʻi he ʻIunaiteti Siteití. Naʻe takimuʻa ʻi he ngaahi ngāue ke fakamālohia e tuʻunga fakamafola fakasatelaite ʻa e Siasí pea mo hono ngāueʻaki e tekinolosiá ke fakamafola ʻa e ongoongoleleí he funga ʻo e māmaní. Ka neongo ʻa e ngaahi fatongia lahi ko ʻení, naʻe ʻikai teitei ngalo ai hono fatongia ke fakamālohia e tui ʻa e fakafoʻituituí mo e ngaahi fāmilí. Tatau ai pē pe naʻe lea ki ha toko taha pe kakai ʻe toko mano, naʻe ongo fakafoʻituitui ki he kakaí, ʻa ia naʻe hoko ko e natula ʻo ʻene ngāué: ke ʻomi ʻa e kakaí, taha taha, kia Kalaisi.

Naʻe kei tokangaʻi pē ʻe ʻEletā Hingikelī ʻa e ngāue ʻi ʻĒsiá ʻi he taʻu ʻe fitu hono hokó, pea naʻe fiefia ke mamata ki he tupulaki hono ngaahi kaungāmeʻa ʻi aí. Naʻá ne pehē, “Ko ha aʻusia fakalaumālie … ke siotonu he founga fakahoko ʻe he ʻEikí ʻEne palani haohaoá … ʻi he ngaahi konga ko ia ʻo e māmaní.”47

Ko e taimi naʻe liliu ai e ngaahi ngāue ke fai ʻi he Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá, naʻe maʻu ai ʻe ʻEletā Hingikelī ha ngaahi faingamālie ke ngāue ʻi ha ngaahi fonua kehe ʻo e māmaní. Ko e fē pē ha feituʻu naʻe fononga ki ai, naʻá ne fakahaaʻi ʻene tokanga ki he fakafoʻituituí. Ko e taimi naʻá ne tokangaʻi ai e ngāue ʻa e Siasí ʻi ʻAmelika Tonga he 1970, naʻe fononga ki Silei ʻi he hili haʻane tokangaʻi ha konifelenisi fakasiteiki ʻi Pelū. ʻOsi ha ʻaho ʻe ua ʻo ʻene tūʻuta ʻi Sileí, kuó ne ʻilo ne tō ha mofuike lahi ʻi Pelū pea naʻe pulia ha kau faifekau ʻe toko fā. Naʻá ne fokotuʻu leva ha ngaahi palani ke foki ki Pelū neongo ʻe toloi ai hono taimi fokí. Naʻá ne pehē, “He ʻikai ke u lava ʻo foki mo ha konisēnisi tauʻatāina ka ʻoku lolotonga pulia ha kau faifekau.”48

Naʻe tūʻuta ki Lima ʻi Pelū he pongipongi hono hokó. Ko e taimi ne maʻu ai ʻe he kau faifekau ne puliá ha taha ngāue fakaletiō, ne nau lava leva ʻo ui ki Lima, pea talanoa ʻa ʻEletā Hingikelī mo kinautolu. Naʻe ʻi ha kiʻi loki e kau faifekaú ne fonu ai ha kakai hao moʻui kehe, pea naʻe fakamafola ʻenau talanoá ʻi ha meʻa fakaongo leʻolahi. “Ko e taimi naʻe ongo mai ai e leʻo ʻo ʻEletā Hingikelií he meʻa fakaongo leʻo lahi ʻi he loki ne feʻefiʻefihi ai ʻe kakaí ke lea ʻi he letioó, naʻe lōngonoa fakafokifā ʻa e lokí. Neongo naʻe lea faka-Pilitānia, kae lea faka-Sipeini kātoa ʻa e kakaí, ka naʻa nau kamata ke talanoa ʻo fefanafanahi mo ʻeke, ʻKo hai ʻa e tangatá?’ Naʻe ʻi ai ha ongo, ʻi he lotolotonga ʻo e fakatuʻutāmakí, ko e leʻo ko iá ʻoku ʻikai ko ha tangata noa pē.”49

Lolotonga e taʻu ʻe ua ʻo e tokangaʻi ʻe ʻEletā Hingikelī e Siasí ʻi ʻAmelika Tongá, naʻe ʻaʻahi ki he misiona kotoa pē; fokotuʻu ha ngaahi misiona foʻou ʻi Kolomupia mo ʻEkuetoa; tokoni ʻi hono fokotuʻu ha ngaahi siteiki foʻou ʻi Lima, Pelū mo Sao Paulo, Palāsila; mo tokoni ʻi hono solova e palopalema fakavisa ʻa e kau faifekau naʻe ui ke ngāue ʻi ʻĀsenitiná. Naʻe ʻi he lotolotonga ʻo hono fai ha ngāue lahi ange, feʻunga mo hono vaheʻi ia ke ne tokangaʻi ha misiona ʻe valu ʻi ʻIulope ʻi Mē ʻo e 1971.50

Naʻe faʻa ongoʻi ongosia ʻa ʻEletā Hingikelī ʻi heʻene taimi tēpile femoʻuekiná. Naʻe fiefia maʻu pē ke foki ki ʻapi ʻo fakamoleki ha taimi mo Māsilī pea mo e fānaú. Neongo ia, naʻe lava ke tala ʻe Māsilī ko e taimi naʻe mavahe ai mei he ngāué ʻo fuʻu fuoloá, naʻe kamata ke taʻemanonga. Naʻe ʻikai mavahe mei heʻene fakakaukaú hono uiuiʻi ko e ʻAposetoló—ko e taha ʻo e “kau fakamoʻoni makehe ki he huafa ʻo Kalaisí ʻi he māmaní kotoa” (T&F 107:23).

Ngaahi Fatongia Mamafa ko e Tokoni ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí.

Hili e ngāue ʻa ʻEletā Hingikelī he Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá ʻi ha meimei taʻu ʻe 20, naʻá ne maʻu ha toe telefoni fakaʻohovale ʻi he ʻaho 15 ʻo Siulai 1981. Naʻe kole ange ʻa Palesiteni Sipenisā W. Kimipolo, ko e Palesiteni ʻo e Siasí, ke ne hoko ko ha tokoni ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí, makehe meia Palesiteni N. ʻElitoni Tena mo Melioni G. Lomenī. Ko ha meʻa hāhāmolofia ʻeni ka ko ha mavahe kuo teʻeki fai kimuʻa mei he sīpinga ʻo e toko ua pē ongo tokoní Naʻe ʻikai moʻui lelei ʻa Palesiteni Kimipolo mo hono ongo tokoní pea ne nau fie maʻu ha tokoni mavahe ʻi he Kau Palesitenisií.51

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Hingikelī ʻi heʻene fuofua konifelenisi lahi ʻi hono fatongia foʻoú: “ʻOku taha pē ʻeku fakaʻamú ke ngāue mateaki ʻi ha feituʻu pē ʻe ui au ki ai. … Kuo ʻai au ʻe he uiuiʻi toputapú ni ke u fakatokangaʻi hoku ngaahi vaivaí. Kapau kuó u fakalotomamahiʻi ha taha ʻi ha faʻahinga taimi, ʻoku ou kole fakamolemole atu mo ʻamanaki te ke fakamolemoleʻi au. Tatau ai pē pe taimi lōloa e ngāué ni pe nounou, ʻoku ou tukupā hoku lelei tahá, ke fai ʻaki ia e ʻofa mo e tui.”52

Naʻe fie maʻu ʻene lelei tahá ʻi he hōloa siʻi moʻui ʻa Palesiteni Kimipolo, Tena, mo Lomenií. Ko e lahi taha e ngāue fakaʻaho ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí ne hinga kotoa ia kia Palesiteni Hingikelī. Naʻá ne toe fuesia foki mo ha konga lahi ʻo e fatongia ki he ngaahi ngāue lalahi angé, hangē ko e fakatapui ʻo e Temipale Vaitafe Soatani ʻIutaá. ʻIkai ngata aí, naʻá ne fehangahangai mo ha ngaahi fakaanga ʻa e kakaí ki he Siasí mo hono kau takí, ʻo e kuohilí mo e lolotongá. Naʻá ne tapou ʻi he konifelenisi lahi ʻo ʻEpeleli 1982:

“ʻOku tau moʻui ʻi ha sōsaieti ʻoku fiefia ʻi he fakaangá. … ʻOku ou kole atu ke mou fakakaukau lelei pea tuku e tokanga ki he fanga kiʻi mele valevalé. … Ko ha fanga kiʻi meʻa siʻi ʻeni ia ki he kāfakafa ʻo e ngāue ʻa e [kau taki ʻo e Siasí] pea mo e maʻongoʻonga ʻo ʻenau tokoní.”53

Naʻe siʻi mālōlō ʻa Palesiteni Tena ʻi he ʻaho 27 ʻo Nōvema 1982, pea hōloa mo e siʻi moʻui ʻa Palesiteni Kimipoló mo Lomenií ʻo aʻu ki ha tuʻunga naʻe tangutu tokotaha ai ʻa Palesiteni Hingikelī, kuo ui he taimi ko iá ko e Tokoni Ua ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí, ʻi he konifelenisi lahi ʻo ʻĒpeleli 1983. Naʻá ne ongoʻi moʻoni mo fakafoʻituitui ʻa e meʻa naʻá ne ui ʻi ha taimi ko e “tuʻunga fakataʻelata ʻo e takí.”54

ʻĪmisi
President Gordon B. Hinckley

Ko Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī ʻi he konifelenisi lahí, ʻi ha taimi ko ia naʻe tokotaha pē ai e mēmipa ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí naʻe moʻui lelei feʻunga ke ʻi aí.

Naʻe hoko atu pē ʻa Palesiteni Hingikelī ʻi he lotu mo e tokanga, ʻo ʻikai loto ke ne fai ha meʻa taʻe-fakangofua ʻe he palōfitá. Naʻe kole tokoni ki he kau mēmipa fuoloa ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá—tautautefito kia ʻEletā ʻĒselā Tafu Penisoni, ko e palesiteni ʻo e kōlomú—ʻi hono fakahoko ʻo e ngaahi ngāue fakaʻaho ʻa e Siasí. Naʻe ngāue fetākinima ʻa Palesiteni Hingikelī mo e Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá, ʻo tataki maʻu pē ʻe he faleʻi ʻa Palesiteni Kimipoló. Ka, naʻá ne ongoʻi ha kavenga lahi.

Neongo naʻe hanga ʻe he ngaahi fatongia ʻo Palesiteni Hingikelií ʻo puketuʻu ia ʻi Sōleki Siti ʻi ha taimi lahi, ka naʻá ne faʻa fononga ke tokoni ki he kāingalotú mo e kau faifekaú ʻi ha ngaahi potu kehe ʻo e māmaní. Naʻe foki ʻi he 1984 ki he ʻOtu Filipainí. Naʻá ne fakatapui ʻi he taʻu ʻe hongofulu mā valu ki muʻá ʻa e fuofua falelotu aí; ko ʻeni te ne fakatapui ʻa e fuofua temipalé. Naʻá ne pehē ʻi he lotu fakatapuí:

“Ko e puleʻanga ko ʻeni ʻo e ʻOtu Filipainí ko ha puleʻanga ʻo ha ngaahi motu lahi ʻa ia ʻoku ʻofa e kakaí ʻi he tauʻatāiná mo e moʻoní, ko honau lotó oku ongongofua ki he fakamoʻoni hoʻo kau tamaioʻeikí, pea mo nau talingofua e pōpoaki ʻo e ongoongolelei taʻengatá. ʻOku mau fakafetaʻi atu ki he ʻafioná ʻi heʻenau tuí. ʻOku mau fakafetaʻi atu ʻi honau loto fie feilaulaú. ʻOku mau fakafetaʻi ki he ʻAfioná ʻi he fakalakalaka Hoʻo ngāue ʻi he fonuá ni.”55

Naʻe mahino e fakalakalaka taʻetuku ʻa e Siasí ʻi he 1984, ʻi hono fakahā ʻe Palesiteni Hingikelī, ʻo fakafofongaʻi ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí hono ui ʻo e Kau Palesitenisī Fakaʻēliá—ko e kau mēmipa ʻo e kau Fitungofulú te nau nofo takai ʻi he māmaní mo tokangaʻi e ngāue ʻa e Siasí ʻi ha ngaahi ʻēlia fakasiokālafi. ʻE fakahoko ʻe he kau tangatá ni ha konga lahi ʻo e ngāue fakatakimuʻá mo e ako ʻe fie maʻu ʻi honau ngaahi ʻēliá, ʻo ngāue fakatatau mo e fakahinohino ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá. Naʻá ne pehē, “He ʻikai ke mau lava ʻo fai e tuʻutuʻuni kotoa pē ʻi Sōleki Siti.” “Kuo pau ke tau fai ha meʻa ke vahevahe ʻa e mafaí.”56 Naʻe pehē ʻe Palesiteni Hingikelī ʻi haʻane lea ki he kau taki he funga ʻo e māmaní, ʻi ha ʻosi ha taʻu ʻe taha nai mei ai: “ʻOku ou tui pau ko ha foʻi laka ʻeni ne tataki fakalaumālie mo maʻongoʻonga kuo tau fai ʻi he ngaahi māhina siʻi kuo ʻosí. ʻOku ou tui pau ʻoku ʻoatu ha loto lahi ʻe he tokolahi ange ʻa e kau tangata ko ʻení ʻi homou lotolotongá. Ko hono moʻoní, ʻoku hanga ʻe he Kau Takí ni ʻo fetaiaki fakataha ʻa e Siasí kotoa.”57

Naʻe pekia ʻa Palesiteni Sipenisā W. Kimipolo ʻi he ʻaho 5 ʻo Nōvema 1985, hili ia ʻene taki e Siasí ʻi ha ngaahi taʻu tupulekina fakaʻofoʻofa ʻe 12. Naʻe vaheʻi leva ʻa e ʻAposetolo Pulé, ʻa Palesiteni ʻĒselā Tafu Penisoni ko e Palesiteni ʻo e Siasí. Naʻá ne kole ʻa Kōtoni B. Hingikelī ke hoko ko hono Tokoni ʻUluaki ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí pea mo Palesiteni Tōmasi S. Monisoni ke hoko ko hono Tokoni Uá. Naʻe ongoʻi ʻe Palesiteni Hingikelī, ʻi he kau mēmipa moʻui lelei ko ʻeni ʻe toko tolu ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí, kuo maʻamaʻa ʻene kavengá peá ne maʻu ha ngaahi faingamālie lahi ange ke ʻaʻahi ki he Kāingalotu he funga ʻo e māmaní.

ʻĪmisi
First Presidency

Ko Palesiteni ʻĒselā Tafu Penisoni (lotomālie) mo hono ongo tokoní, Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī (toʻohemá) mo Palesiteni Tōmasi S. Monisoni (toʻomataʻú), ʻi he konifelenisi lahí.

Naʻe hōloa siʻi moʻui ʻa Palesiteni Penisoní ʻi ha ngaahi taʻu siʻi pē, pea toe hilifaki e ngaahi fatongia ʻo e fakalele fakaʻaho ʻo e Siasí kia Palesiteni Hingikelī. Ka, ʻi he taimi ko ʻení, naʻe ʻikai ke tokotaha pē ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí. ʻI he longomoʻui mo e ivi lahi, ne pukepuke ʻe Palesiteni Hingikelī mo Monisoni ʻa e Siasí ʻi he halanga pau, mo fakaʻapaʻapaʻi maʻu pē ʻa e uiuiʻi ʻo Palesiteni Penisoni ko e palōfita, tangata kikite, mo e tangata maʻu fakahaá. Naʻa nau fakatupulaki ha fengāueʻaki mālohi mo ha kaungāmeʻa tuʻuloa.

Naʻe pekia ʻa Palesiteni Penisoni ʻi he ʻaho 30 ʻo Mē 1994, pea hoko ʻa Palesiteni Hauati W. Hanitā ko e Palesiteni ʻo e Siasí. Naʻe toe hoko pē ʻa Palesiteni Hingikelī mo Monisoni ko e ongo tokoni. Naʻe kaungā fononga ʻa Palesiteni mo Sisitā Hingikelī ʻi Sune, mo Palesiteni Hanitā mo hono uaifi ko ʻĪnisí mo ʻEletā M. Lāsolo Pālati mo hono uaifi ko Pāpulaá, ki Nāvū, ʻIlinoisi, ke mamata ʻi he fakamanatua e taʻu 150 hono fakapoongi ʻo Siosefa mo Hailamé. Ko e fononga pē ʻeni ʻe taha ne fakataha ai ʻa Palesiteni Hanitā mo Palesiteni Hingikelī. Naʻe fefaʻuhi ʻa Palesiteni Hanitā mo ha ngaahi palopalema fakamoʻui lelei ʻi ha ngaahi taʻu lahi, pea hōloa vave siʻene moʻuí ʻi he ʻosi ʻa e fononga ko ʻení. Naʻá ne kole ʻi he ʻaho 27 ʻo Fēpueli 1995 ki ha faingāue. Naʻe tautapa ʻa Palesiteni Hingikelī ʻi he faingāue ko ʻení ki he moʻui ʻa Palesiteni Hanitaá, ka naʻá ne toe pehē pē ʻokú ne ʻi he toʻukupu ʻo e ʻEikí.58 ʻOsi mei ai ha ngaahi ʻaho siʻi, kuo hiki atu ʻa Palesiteni Hanitā ʻi he ʻaho 3 ʻo Māʻasi 1995.

Ko e Palōfita, Tangata Kikite, Tangata Maʻu Fakahā mo e Palesiteni ʻo e Siasí

Naʻe mafatukituki fau ki he fāmili Hingikelií siʻi pekia ʻa Palesiteni Hanitaá. ʻI heʻene hoko ko e ʻAposetolo pulé, naʻe fika ua hake ʻa Palesiteni Hingikelī ke hoko ko e Palesiteni ʻo e Siasí. Naʻe fakamatalaʻi ʻe Sisitā Hingikelī e mōmeniti ne nau maʻu ai e tala ʻo e pekia ʻa Palesiteni Hanitaá: “Kuo mavahe ʻa Palesiteni Hanitā, kae tuku ke tau hoko atu. Naʻá ku ongoʻi mamahi lahi, mo mātuʻaki tuēnoa. Naʻe pehē foki mo Kōtoni. Naʻe mafasia hono lotó. Peá ne ongoʻi mātuʻaki taʻelata moʻoni. Naʻe ʻikai ha taha ʻe toe ʻe ala mahino ki ai e meʻa naʻá ne fouá.”59

Naʻe maʻu ʻe Palesiteni Hingikelī ha fakafiemālie ʻi he temipalé, ʻi he hili siʻi pekia ʻa Palesiteni Hanitaá. Naʻá ne lau e folofolá mo fakalaulauloto ki he meʻa naʻá ne laú, tokotaha pē ʻi he loki fakatahaʻanga ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá ʻi he Temipale Sōlekí. Naʻá ne fakakaukau ki he moʻui, ngāue, pea mo e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí. Hili ia peá ne siofi e ngaahi fakatātā ʻi he holisí, ʻoku hā ai e kau Palesiteni kotoa ʻo e Siasí, meia Siosefa Sāmita kia Hauati W. Hanitā. Naʻá ne hiki ʻeni ʻi heʻene tohinoá ʻo pehē:

“Naʻá ku lue takai ʻi muʻa ʻi he ngaahi tā ko ʻení mo vakai ki he ngaahi fofonga ʻo e kau tangata naʻe fakafofongaʻi aí. Naʻá ku ongoʻi hangē te u lava ʻo talanoa mo kinautolú. Naʻá ku ongoʻi ʻo hangē naʻa nau lea mai kiate au mo fakalotolahi maí. … Naʻá ku tangutu ʻi he sea naʻá ku fakaʻaongaʻi ko e tokoni ʻuluaki ki he Palesitení. Naʻá ku fakamoleki ha taimi lahi ke vakai ki he ngaahi tā ko iá. Naʻe meimei hangē pē ʻoku nau kei moʻuí. Naʻe hangē naʻe tuku honau fofongá ʻiate aú. Naʻá ku ongoʻi ʻo hangē naʻa nau fakalotolahiʻi au mo fakapapauʻi mai ʻenau poupoú. Hangē naʻa nau pehē mai naʻa nau poupouʻi au ʻi ha fakataha alēlea naʻe fai ʻi he langí, pea ʻoku ʻikai fie maʻu ke u manavasiʻi, he ʻe tāpuakiʻi mo poupouʻi au ʻi heʻeku ngāué.

“Naʻá ku tūʻulutui ʻo kole ki he ʻEikí. Naʻá ku fakataufolofola lōloa kiate ia ʻi he lotu. … ʻOku ou tui moʻoni naʻá ku ongoʻi e folofola mai ʻa e ʻEikí ʻi he mālohi ʻo e Laumālié, ʻo ʻikai ʻi he leʻo, ka ko ha māfana naʻe ongoʻi ʻi hoku lotó fekauʻaki mo e ngaahi fehuʻi naʻá ku fai ʻi heʻeku lotú.”60

Naʻá ne toe hiki ʻene ngaahi fakakaukaú ʻi he hili ʻene aʻusia ko ʻení: “ʻOku ou ongoʻi lelei ange, pea ʻoku ou maʻu ha fakamahino lahi ange ʻi hoku lotó ʻoku fakahoko ʻe he ʻEikí Hono finangaló fekauʻaki mo ʻEne ngāué mo e puleʻangá, ʻe fokotuʻu au ko e Palesiteni ʻo e Siasí mo e palōfita, tangata kikite, mo e tangata maʻu fakahā, mo ngāue ʻi ha vahaʻa taimi fakatatau mo e finangalo ʻo e ʻEikí. Kuó u mateuteu heni ke u hoko atu, ʻi hono fai ʻo e ngāue lelei taha ʻoku ou ʻilo hono faí, ʻi he fakamahino ʻa e Laumālié ʻi hoku lotó. ʻOku faingataʻa ke u tui kuo tuku au ʻe he ʻEikí ki he fatongia māʻolunga mo toputapu taha ko ʻení. … ʻOfa ne akoʻi au ʻe he ʻEikí ke fakahoko e meʻa ʻokú Ne fie maʻu ke u faí. Teu mateakiʻi kakato Ia, pea te u kolea moʻoni ʻEne fakahinohinó.”61

Naʻe vaheʻi ʻa Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī ko e Palesiteni ʻo e Siasí ʻi he ʻaho 12 ʻo Māʻasi 1995, pea ʻi he ʻaho hono hokó, naʻá ne lea ai mo tali e ngaahi fehuʻi ʻa e kau faiongoongó ʻi ha konifelenisi mo e ngaahi kautaha ongoongó. Naʻe pehē ʻe ʻEletā Sefilī R. Hōlani “naʻe ʻeke ange ʻe ha faiongoongo kia Palesiteni Hingikelī ʻi he ofi ke ʻosi e felāfoaki fiefia, mo faʻa fakaoli, mo mahino ʻi ha ngaahi fehuʻi kehekehe, ʻKo e hā e meʻa te ke tokanga taha ki aí.? Ko e hā ʻe hoko ko e kaveinga hoʻo takí?

“Naʻá ne tali mahino ange, ʻHoko atu. ʻIo. Ko ʻemau kaveingá ke hoko atu e ngāue maʻongoʻonga kuo paotoloaki ʻe kinautolu kimuʻa ʻiate kimautolú.ʻ”62

Naʻe fai pau ʻa Palesiteni Hingikelī ki he lea ko iá. ʻI he ʻaʻapa ki he kau palōfita ne nau ʻi muʻa ʻiate iá naʻá ne hoko atu hono fataki e ngāue kuo nau faí. Naʻá ne muimui ʻi he fakahaá ke fakahoko e ngāué ʻi ha ngaahi founga foʻou ʻaki ʻene tui ki he ʻOtua ko e Tamaí mo Sīsū Kalaisí.

ʻĪmisi
President Gordon B. Hinckley

Ko Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī ʻi he tuʻunga malangá ʻi he konifelenisi lahí

Ko hono ʻomi ʻo e Siasí “Mei he Kakapú” (T&F 1:30)

Naʻe pehē ʻe ʻEletā Niila A. Mekisuele ʻo e Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá, ʻi he ofi ki he kamataʻanga e ngāue ʻa Palesiteni Hingikelií: “ʻOku tokoni ʻa Palesiteni Hingikelī ke taki mai ʻa e Siasí mei he kakapú. He ʻikai lava ʻa e Siasí ʻo laka kimuʻa hangē ko hono fie maʻú kapau ʻoku fakapuliki kitautolu ʻi ha puhafua. Kuo pau ke tuʻu mai ha taha, pea ʻoku loto fiemālie ʻa Palesiteni Hingikelī ke fai ia. Ko ha tangata ia ʻoku mahino ki ai ʻa e kuohilí pea mo onopooni foki, pea ʻokú ne maʻu ha meʻafoaki fakaofo ʻokú ne lava ai ke fakamatalaʻi ʻetau pōpoakí ʻi ha founga ʻoku fakamānako ki he kakaí ʻi he potu kotoa pē.”63

Naʻe tokoni e puipuituʻa makehe ʻo Palesiteni Hingikelī ʻi he mītiá mo e fakamafolá ʻi hono teuteuʻi ia ki he ngāué ni. ʻI heʻene hoko ko e Palesiteni ʻo e Siasí, naʻá ne faʻa fakangofua ha ngaahi ʻinitaviu mo e kau faiongoongó he funga ʻo e māmaní, ʻo tali ʻenau ngaahi fehuʻi fekauʻaki mo e tokāteline mo e tuʻutuʻuni ʻa e Siasí pea mo fai ʻene fakamoʻoni ki he Fakamoʻuí mo e ongoongolelei kuo fakafoki maí. Naʻe fakatupulaki ʻa e mahinó mo e anga fakakaumeʻá ʻi he taimi kotoa pē.

Ko e taha, ko ha ʻinitaviu he 1996 mo e faiongoongo ʻiloa ko Maika Uālisí ʻi he polokalama televīsone ko e 60 Minutes. Naʻe ʻiloa ʻa Misa Uālisi ko ha taha ʻinitaviu taʻeʻunua, pea naʻe pehē ʻe Palesiteni Hingikelī naʻe kiʻi momou kimuʻa he fakamafola ʻo e polokalamá ʻi he televīsone fakafonuá ʻi he ʻIunaiteti Siteití. Naʻá ne pehē, “Kapau ʻe iku lelei, te u fakamālō lahi.” “Ka ʻikai, ʻoku ou fakapapau he ʻikai ke u toe fai ha faʻahinga fehālaaki pehē.”64

Naʻe ola lelei ʻa e ʻinitaviú, ʻo fakahaaʻi ai ha ngaahi tafaʻaki lelei kehekehe ʻo e Siasí. Ko ha toe ola ʻe taha ko e hoko ʻa Maika Uālisi mo Palesiteni Hingikelī ko ha ongo kaumeʻa.

ʻI he 2002, naʻe talitali ai ʻe Sōleki Siti ʻa e ʻOlimipiki ʻo e Faʻahitaʻu Momokó, ʻo ʻiloa fakavahaʻa puleʻanga ai ʻa e Siasí. Naʻe fakahoko kia Palesiteni Hingikelī mo hono ongo tokoní ha konga ʻo e palaní. Naʻá ne pehē, “Naʻa mau fai ha tuʻutuʻuni mahino he ʻikai ke tau fakaʻaongaʻi ʻeni ko ha taimi mo ha feituʻu ke malanga, ka ne mau tui pau ʻe tupu mei he meʻa mahuʻinga ko ʻení ha meʻa lelei ki he Siasí.”65 Pea naʻe moʻoni. Naʻe ʻaʻahi mai ha kakai ʻe laumano ki he Teleʻa Sōlekí pea naʻe talitali kinautolu ʻe ha kakai angaʻofa—ko ha Kāingalotu mo ha niʻihi kehe naʻa nau ngāue fakataha ke fokotuʻu ha ngaahi feʻauhi ʻOlimipiki lelei. Naʻe fononga takai ʻa e kau ʻaʻahi ko ʻení ʻi he Temipale Sikueá, fanongo ki he Kuaea ʻo e Tāpanekalé, mo ʻaʻahi ki he Laipeli Hisitōlia Fakafāmilí. Naʻe mamata ha kakai ʻe lauipiliona ki he Temipale Sōlekí ʻi he televīsoné mo mamata ki hono fakamatalaʻi lelei ʻo e Siasí ʻe he kau faiongoongó. Hangē ko e lea ʻa Palesiteni Hingikelií, ko ha “meʻa fakaʻofoʻofa ki he Siasí.”

Makehe mei hono fakaʻaongaʻi e ngaahi founga fuoloa ʻo e fetuʻutakí, naʻe toe ngāueʻaki ʻe Palesiteni Hingikelī ha ngaahi founga foʻou. Hangē ko ʻení, naʻá ne lau e ʻinitanetí ko ha founga ʻoku ʻomi ai ʻa e Siasí ke ofi ange ki hono kāingalotú mo vahevahe ʻa e ongoongolelei kuo fakafoki maí mo kinautolu ʻo e ngaahi tui kehé. Naʻe kamataʻi ʻe he Siasí ʻi he lolotonga ʻo ʻene takí ʻa e LDS.org, FamilySearch.org, mo e Mormon.org.

ʻI he ʻaho 23 ʻo Sune 2004, ko e ʻaho ia naʻe hoko ai e taʻu 94 ʻo Palesiteni Hingikelií, naʻe foaki ki ai ʻa e Mētali Fakapalesiteni ʻo e Tauʻatāiná, ko e fakalāngilangi fakasiviliane māʻolunga taha ia kuo foaki ʻi he ʻIunaiteti Siteití. Naʻa ne pehē ai: “ʻOku ou lāngilangiʻia moʻoni ke tali e fakalāngilangi māʻolungá ni mei he Palesiteni ʻo e ʻIunaiteti Siteití. ʻOku ou houngaʻia lahi fau. Ko hono konga lahi, ʻokú ne fakatokangaʻi mo fakalāngilangiʻi ʻa e Siasi kuó ne foaki mai kiate au e ngaahi faingamālie lahi fau pea ko ʻene ngaahi fie maʻú kuó u feinga ke fakahokó.”66 Naʻá ne lau e fakalāngilangí ni ko ha fakataipe ʻo e tupulaki e ongoongo lelei ʻo e Siasí pea mo ha fakamoʻoni kuo ʻomi moʻoni mei he kakapú.

Ko e Fononga ʻi he Lotolotonga ʻo e Kāingalotú

Naʻe ʻikai ke saiʻia ʻa Palesiteni Hingikelí ʻi he ngaahi haʻahaʻa ʻo e fefonongaʻakí, ka naʻe mālohi ange ʻene fakaʻamu ke ngāue ʻi he lotolotonga ʻo e Kāingalotú, ʻi heʻene fakaʻamu ke nofo ʻi ʻapí. Naʻá ne pehē naʻe loto ke “ʻalu ki he lotolotonga hotau kakaí ke fakahaaʻi ha houngaʻia mo ha fakalotolahi, pea ke fakamoʻoni ki he fakalangi ʻo e ngāue ʻa e ʻEikí,”67 Naʻá ne pehē ʻi he kamata pē ʻo ʻene ngāué, “ʻOku ou fakapapauʻi te u ʻalu ki he lotolotonga ʻo e kakaí ʻi heni pea mo muli, he lolotonga ʻeku kei maʻu e iví. … ʻOku ou taumuʻa ke ngāue mālohi ki he lahi taha te u lavá. ʻOku ou fie feohi mo e kakai ʻoku ou ʻofa aí.”68

Naʻá ne fefonongaʻaki lahi fau ʻi he lolotonga ʻo ʻene hoko ko e Palesiteni ʻo e Siasí, ʻi loto he ʻIunaiteti Siteití pea ʻaʻahi ʻo laka hake ʻi he tuʻo 90 tupu ki ha ngaahi fonua mavahe mei he ʻIunaiteti Siteití. Ko hono fakakātoá, naʻe fefonongaʻaki ʻi ha maile ʻe taha miliona tupu (kilomita ʻe 1.6 miliona) ko e Palesiteni ʻo e Siasí, ʻo feʻiloaki mo e Kāingalotú ʻi he tapa kehekehe ʻo e māmaní.69

ʻĪmisi
President Gordon B. Hinckley

Naʻe manako ʻa Palesiteni Hingikelī ke “ʻalu ki he lotolotonga ʻo e kakaí ʻi heni pea mo muli.”

ʻI ha ngaahi feituʻu ʻe niʻihi, naʻe feinga lahi ʻa e kakaí ke feʻiloaki mo ia ʻo laka ange ʻi heʻene feinga ke feʻiloaki mo kinautolú. Hangē ko ʻení, naʻe ʻaʻahi mo Sisitā Hingikelī ʻi he 1996 ki he ʻOtu Filipainí, ʻa ia ne tupu ai e tokolahi ʻo e kāingalotú ʻo laka hake ʻi he toko 375,000. Naʻe fakataimi tēpileʻi ʻa Palesiteni mo Sisitā Hingikelī ke na lea ʻi ha efiafi ʻi ha fakataha he Kolisiume ʻAlanetá ʻi Manila. Ka ʻi he hoʻatā pē ʻo e ʻaho ko iá, kuo “fonu hake” ʻa e kolisiumé ia. Naʻe kamata tuʻu laine pē he 7:00 pongipongi ki ha fakataha naʻe fakataimi tēpileʻi ke toki kamata ʻi ha ʻosi ha houa ʻe hongofulu mā ua mei ai. Naʻe pehē kimui ʻi hono laú naʻe fakatefua ha kāingalotu ʻe toko 35,000 ki he kolisiume sea 25,000 pea pehē ki he ngaahi hūʻangá mo e vahaʻa ʻo e ngaahi ʻotú. Naʻe tokolahi siʻa Kāingalotu naʻa nau fononga mai ʻi ha houa ʻe uofulu ʻi ha vaka mo ha pasi ke aʻu ki Manila. Ko ha niʻihi, ko e mahuʻinga ʻo e fononga maí naʻe tatau mo ha vāhenga ʻi ha ngaahi māhina. …

“Ko e taimi ne aʻu ai e talá kia Palesiteni Hingikelī kuo fonu ʻa e kolisiumé pea ʻoku fakaʻamu ʻa e pule ʻo e falé pe ʻe ʻi ai ha faʻahinga founga ke kamata vave ai e fakatahá, naʻá ne pehē ange leva, ʻTau ō.’ Naʻe hū atu mo Sisitā Hingikelī ki he fuʻu lotoʻataʻataá. … Pea hangē naʻe taimiʻí, ʻa e tuʻu fakataha ʻa e matangá ʻo pasipasi, mo kamata hivaʻi e himi mātuʻaki ongo moʻoni ko ia ko e “Fakamālō ki he ʻOtuá.ʻ”70

Naʻe kamata ʻe Palesiteni Hingikelī hono ngāueʻaki e tekinolosiá ki hono fakahinohinoʻi ʻo e kau taki he funga māmaní, ʻi heʻene ʻiloʻi he ʻikai lava hono kaungā ngāué ke ō ki he feituʻu kotoa pē naʻa nau fie ō ki aí. Naʻá ne puleʻi hano fakamafola ʻo ha ako fakatakimuʻa fakamāmani lahi ʻo fakaʻaongaʻi ʻa e tekinolosia ʻo e satelaité, ko e ʻuluakí naʻe fakahoko ia ʻi Sānuali 2003.

Ko Hono Tuʻuaki e Mahuʻinga ʻo e Akó mo hono Akoʻi ʻo e Ngaahi Moʻoni Fakalaumālié mo Fakatuʻasinó

Naʻe fakamahino ʻe Palesiteni Hingikelī: “ʻOku hala hatau taha … ʻoku feʻunga ʻene ʻiló. Ko e akó ko ha meʻa ʻoku ʻikai hano ngataʻanga. Kuo pau ke tau laukonga, kuo pau ke tau tokanga ke ʻiloʻi, kuo pau ke tau vakaiʻi fakaʻauliliki, pea kuo pau ke tau fakalaulauloto ki he ngaahi meʻa ko ia kuo tau fakahū mai ki hotau ‘atamaí.”71 Naʻa ne toe pehē foki: “Ko e faiako leleí ko e ʻelito moʻoni ia ʻo e tuʻunga fakatakimuʻa ʻi he Siasí. ʻE toki maʻu pē ʻa e moʻui taʻengatá ʻi he taimi ʻoku akoʻi ai ʻa e tangatá mo e fefiné ʻaki ha ngaahi founga ʻoku ʻaongá koeʻuhí ke nau liliu ʻo mapuleʻi ʻenau moʻuí. He ʻikai lava ke fakamālohiʻi kinautolu ke nau anga-māʻoniʻoni pe hū ki hēvani. Kuo pau ke taki kinautolu pea ko hono ʻuhingá ke akoʻi.”72

Naʻe loto ʻa Palesiteni Hingikelī ke fafangaʻi fakalaumālie lahi ange e Kāingalotú he funga ʻo e māmaní. Naʻa ne tali fiefia ha palani ʻi he 1995 ke pulusi ha ngaahi tohi te ne ʻoange ki he kāingalotu ʻo e Siasí ha laipeli ʻo e ongoongoleleí. Naʻe kamata leva ʻa e Siasí ke pulusi e ngaahi tohí ni, naʻe ui ko e Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí, ʻa ia ʻoku kau ai e tohi ko ʻení.

Naʻe toe mahuʻinga foki mo e ako fakaʻatamaí kia Palesiteni Hingikelī. Naʻá ne tokanga ki he kāingalotu ʻo e Siasí ʻi he ngaahi feituʻu masivesiva ʻo e māmaní ne ʻikai ke nau lava ʻo ako ʻunivēsiti pe ako ngāué. Ka ʻikai e ako mo e ako ngāue ko iá, ko honau tokolahi tahá ʻe kei nofo pē he masivá. Naʻe pehē ʻe Palesiteni Hingikelī ʻi he fakataha ʻo e lakanga fakataulaʻeikí he konifelenisi lahi ʻo ʻEpeleli 2001:

“ʻI heʻetau feinga ke fakaleleiʻi ʻa e tūkunga ko ʻení, ʻoku mau fokotuʻu atu ai ha palani—ko ha palani ʻa ia ʻoku mau tui ʻoku ueʻi mei he ʻEikí. ʻOku fokotuʻu ʻe he Siasí ha sinoʻi paʻanga ʻo meimei lahi pē mei he ngaahi foaki ʻa e Kāingalotu faivelenga ʻa ia kuo nau pe te nau tokoni ki he taumuʻa ko ʻení. ʻOku mau houngaʻia moʻoni ʻiate kimoutolu. … Te tau ui ia ko e Paʻanga Tokoni Fakaako Tuʻumaʻú.”73

Naʻe fakamatalaʻi ʻe Palesiteni Hingikelī ʻe foaki kiate kinautolu ʻe ʻaonga ki ai e polokalamá ha nō, mei he sinoʻi paʻanga ne foaki ʻe he kāingalotu ʻo e Siasí, ki he akó mo e ako ngāué. Ka ʻosi ʻenau akó pe ako ngāué, ʻe fie maʻu ke nau totongi fakafoki ʻenau noó ke lava ʻo fakaʻaongaʻi ʻa e paʻangá ke tokoniʻi ha niʻihi kehe. Naʻe toe fakamatalaʻi foki ʻe Palesiteni Hingikelī ko e Paʻanga Tokoni Fakaako Tuʻumaʻú ʻe “makatuʻunga ia ʻi he ngaahi tefitoʻi moʻoni tatau mo ia ʻi he Paʻanga Tokoni Hikifonuá,” ʻa ia naʻe fokotuʻu ʻe he Siasí ʻi he 1800 tupú ke tokoniʻi e Kāingalotu masivá ke nau hiki ki Saione.74

ʻI ha māhina pē ʻe ono, kuo foaki ʻe he Kāingalotú ha paʻanga ʻe lauimiliona ki he Paʻanga Tokoni Fakaako Tuʻumaʻú.75 Naʻe fakahā ʻe Palesiteni Hingikelī ʻi he ʻosi ha taʻu mei hono fakahā e palaní: “Kuo tuʻu e ngāué ni ʻi ha fakavaʻe mālohi. … ʻE lava heni ʻa e kau talavou mo e kau finemui ʻi he ngaahi feituʻu masivesiva ʻo e māmaní, ʻa e kau talavou mo e kau finemui ko honau konga lahi ko e kau ʻosi ngāue fakafaifekaú, ke maʻu ha ako lelei te ne hiki hake kinautolu mei he tuʻunga ʻo e masiva ne tofanga ai ʻenau ngaahi kuí ʻi ha laui toʻu tangata.”76 ʻOku kei tāpuakiʻi ʻe he polokalamá ni e Kāingalotú, ʻo fakatou tatau ʻa kinautolu ʻoku nau maʻú mo kinautolu ʻoku nau foakí.

Ko e Fakamoʻoni ki he Toputapu ʻo e Malí mo e Fāmilí

ʻI he fakataha lahi ʻa e Fineʻofá ne fai ʻi he ʻaho 23 ʻo Sepitema 1995, naʻe pehē ai ʻe Palesiteni Hingikelī:

“ʻI he lahi fau e ngaahi meʻa loi ʻoku lau ko e moʻoní, lahi fau mo e kākā fekauʻaki mo e ngaahi tuʻunga moʻuí mo e ʻulungaanga mahuʻingá, ʻi he lahi fau ʻo e fakatauele mo e olopoto ke tali māmālie ʻa e ʻuli ʻo e māmaní, ʻoku mau ongoʻi ai ke fakatokanga tokamuʻa atu. Koeʻuhí ke aʻusia ʻeni, ʻoku mau tuku atu ai ʻe kimautolu ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e Fakataha Alēlea ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ha fanongonongo ki he Siasí pea ki māmani ko ha fanongonongo mo hano toe fakapapauʻi ʻo e ngaahi tuʻunga moʻui, ngaahi tokāteline, mo e ngaahi tōʻonga moʻui fekauʻaki mo e fāmilí ʻa ia kuo faʻa toutou fakamahino ʻe he kau palōfita, kau tangata kikite, mo e kau tangata maʻu fakahā ʻo e Siasí ni ʻi hono hisitōliá kotoa.” 77

ʻI he talateu ko ʻení, naʻe lau leva ʻe Palesiteni Hingikelī, ko e fuofua taimi ia ki he kakaí, ʻa e “Ko e Fāmilí: Ko ha Fanongonongo ki Māmaní.”

ʻĪmisi
Hinckleys with grandchildren

“ʻOku mau faleʻi ʻa e mātuʻá mo e fānaú ke nau fakamuʻomuʻa taha ʻa e lotu fakafāmilí, efiafi fakafāmili ʻi ʻapí, ako mo e fakahinohinoʻi ʻo e ongoongoleleí, pea mo e ngaahi ʻekitivitī langaki moʻuí.”

Naʻe hoko e toputapu ʻo e malí mo e fāmilí ko ha kaveinga tuʻumaʻu ʻi he ngaahi akonaki ʻa Palesiteni Hingikelií. Naʻá ne fakahalaki ha faʻahinga pē ʻo e ngaohikoviá mo poupouʻi ʻa e ngaahi mātuʻá mo e fānaú ke nau fefaʻakātakiʻaki, ke nau feʻofaʻaki, ke nau feakoʻiʻaki, pea ke nau fetokoniʻaki. ʻI ha tohi ʻo e ʻaho 11 ʻo Fēpueli 1999, naʻá ne pehē ai mo hono ongo tokoni ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí:

“ʻOku mau kole atu ki he ngaahi mātuʻá ke fai muʻa honau lelei tahá ʻi hono akoʻi mo ohi hake ʻenau fānaú ʻi he ngaahi tefitoʻi moʻoni koē ʻo e ongoongoleleí te ne ʻai ke nau mālohi maʻu ai pē ʻi he Siasí. Ko e ʻapí ko e fakavaʻeʻanga ia ʻo e moʻui angatonú, pea he ʻikai ha toe faʻahinga meʻa ia te ne lava ke tongia pe fakahoko hono ngaahi fatongia mahuʻinga ki hono fakahoko ʻo e fatongia ko ʻeni kuo ʻomi mei he ʻOtuá.

“ʻOku mau tapou atu ai ki he mātuʻá mo e fānaú ke nau fakamuʻomuʻa taha muʻa ʻa e lotu fakafāmilí, efiafi fakafāmili ʻi ʻapí, ako mo e fakahinohino ʻo e ongoongoleleí, kaeʻumaʻā ʻa e ngaahi ʻekitivitī fakafāmili ʻoku langaki moʻuí. Neongo pe ko e hā hono lelei mo taau ʻo e ngaahi fie maʻu pe ʻekitivitī kehé, ka kuo pau ke ʻoua naʻa tuku ke nau fetongi ʻa e ngaahi fatongia kuo fokotuʻu fakalangi ko e mātuʻá pē mo e familí te nau lava ke fakahoko totonú.”78

Ko e Tokoni ki he Kau Ului Foʻoú

Naʻe manako ʻa Palesiteni Hingikelī ke mamata ki ha kau tokolahi mai ʻa e kakaí ki he Siasí, ka naʻe tokanga ki he niʻihi fakafoʻituitui naʻe fakafofongaʻi ʻe he ngaahi fika ko iá. Naʻá ne pehē ʻi he kamataʻanga pē ʻo ʻene ngāué:

“ʻI he fakautuutu ko ia e tokolahi ʻo e kau uluí, kuo pau ke tau toe feinga mālohi ange ke tokoniʻi kinautolu ʻi heʻenau kei feinga ke ʻilo honau halá. ʻOku fie maʻu ʻe he tokotaha kotoa pē ʻo kinautolu ha meʻa ʻe tolu: ha kaumeʻa, ha fatongia pea mo fafangaʻi ʻaki e ʻfolofola lelei ʻa e ʻOtuá’ (Molonai 6:4). Ko hotau fatongia mo e faingamālie ia ke foaki e ngaahi meʻá ni.”79

Naʻe hoko e fakamālohia ʻo e kau ului foʻoú ko ha kaveinga tuʻumaʻu kia Palesiteni Hingikelī. Naʻe fai mai ‘e ‘Eletā Sefilī R. Hōlani ‘a e fakamatala ko ‘ení ʻo kau ki heʻene fakamamafaʻi e kaveingá ni: “Naʻá ne pehē ki he Toko Hongofulu Mā Uá kimuí ni ʻi he malama hono fofongá mo taaʻi ʻe hono nimá e tēpile ʻi muʻa ʻiate iá, ʻKau Takimuʻa, ko e taimi ʻe ʻosi ai ʻeku moʻuí pea fakahoko mo hono malangatukú, te u tuʻu ki ʻolunga ʻo takai atu, ʻo sio hangatonu ki homou fofongá, mo pehē atu, “ʻOku fēfē tuʻunga hoʻo pukepuké?”’”80

Ko e Langa Temipalé

ʻĪmisi
President Hinckley applies mortar

Ko hono ʻai ʻe Palesiteni Hingikelī ʻo e sima he ouau makatulikí kimuʻa pea fakatapui ʻa e Temipale Nāvū ʻIlinoisí he 2002.

ʻI he 1910, ko e taʻu ia naʻe fāʻeleʻi ai ʻa Kōtoni B. Hingikelií, naʻe ʻi ai ha temipale ʻi māmani ʻe 4 naʻe ngāue, pea naʻa nau tuʻu kotoa ʻi ʻIutā. Ko e taimi naʻe fakanofo ai ia ko e ʻAposetolo ʻi he 1961, kuo hiki hake e fiká ki he 12. Naʻe mahuʻinga lahi e fakalakalaka ko ʻení, ka naʻe faʻa fakahaaʻi ʻe Palesiteni Hingikelī ʻene hohaʻa ki he siʻi e maʻu faingamālie ʻa ha kakai tokolahi he māmaní ki he ngaahi tāpuaki fakatemipalé. Naʻá ne hiki ʻi heʻene tohinoá ʻi he 1973, lolotonga ʻene hoko ko e sea ʻi he Kōmiti Temipale ʻa e Siasí: “ʻE lava ke langa ʻe he Siasí ha [fanga kiʻi temipale iiki ange] ʻi he mahuʻinga ʻo e Temipale Uāsingatoní [naʻe kei langa he taimi ko iá]. Te ne ʻoatu ai ʻa e ngaahi temipalé ki he kakaí kae ʻikai ʻai e kakaí ke nau fononga mamaʻo mai ki ai.”81

Ko e taimi naʻe hikinimaʻi ai ia ko e Palesiteni ʻo e Siasí ʻi he 1995, naʻe hiki hake lahi ʻo e ngaahi temipale naʻe ngāué ki he 47, ka naʻe kei mālohi pē ʻene fakaʻamu ke lahi ange e ngaahi temipalé. Naʻá ne pehē, “Kuó u holi lahi ke ʻi ai ha temipale ʻi ha feituʻu pē ʻoku fie maʻu ai kae lava ʻa hotau kakaí, ʻo tatau ai pē pe ʻoku nau ʻi fē, ʻo ʻikai fai ha feilaulau lahi, ʻo omi ki he Fale ʻo e ʻEikí ke maʻu e ngaahi ouaú maʻanautolu pē pea maʻu mo e faingamālie ke fakahoko e ngāue fakafofonga maʻá e kau pekiá.”82

Naʻe fakahoko ʻe Palesiteni Hingikelī ʻi he konifelenisi lahi ʻo ʻOkatopa 1997 ha fanongonongo fakahisitōlia: ʻe kamata langa ʻe he Siasí ha fanga kiʻi temipale iiki ange ʻi he funga ʻo e māmaní.83 Naʻá ne pehē kimui ange, “ʻOku ou tui ko e fakakaukau ʻo e fanga kiʻi temipale iiki angé naʻe hoko ia, ʻi ha fakahā fakahangatonu.”84 Naʻá ne fakahā ʻi he 1998 ha fanga kiʻi temipale iiki ange ʻe 30, fakataha mo ha ngaahi temipale kuo ʻosi palani mo lolotonga langa, ʻa ia ko ha “temipale foʻou fakakātoa ia ʻe 47 ʻo kehe ia mei he temipale ʻe 51 ʻoku lolotonga ngāué.” Naʻe toe tānaki atu ʻe Palesiteni Hingikelī, ʻi he fiefia ʻa kinautolu naʻe fanongó, “Te u pehē ʻe lelei ange kapau te tau tānaki atu mo ha 2 ke aʻu ʻo 100 ʻi he fakaʻosinga ʻo e senituli ko ʻení, he ko e taʻu ia ʻe 2,000 talu mei he hāʻele mai hotau ʻEiki mo e Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí ʻi he kakanó’ (T&F 20:1).” Hili ia peá ne talaʻofa, “ʻE toe lahi ange ka ʻoku teʻeki ai ke hoko leva.”85

Naʻe fakatapui ʻe Palesiteni Hingikelī ʻi he ʻaho 1 ʻo ʻOkatopa 2,000 ʻa e Temipale Positoni Masasūsetí, ko e temipale ʻaki ia hono 100 ʻoku ngāue. Naʻá ne fakatapui kimuʻa pea ʻosi e taʻú ha temipale kehe ʻe ua. Pea ko e taimi naʻe pekia ai ʻi he 2008, kuo ʻi ai ha temipale ʻe 124 ʻo e Siasí kuo ngāue, mo ha temipale kehe ʻe 13 kuo ʻosi fakahā. Naʻe kau ʻa Palesiteni Hingikelī ʻi hono palani mo langa ha konga lahi ʻo kinautolu, pea naʻá ne fakatapui ha temipale ʻe 85 pea mo toe fakatapui foʻou ha temipale ʻe 13 (ko e 8 ai ne toe fakatapui foʻoú naʻá ne muʻaki fakatapui kimuʻa).

Ko e Senitā Konifelenisí

ʻĪmisi
Conference Center

Ko e Senitā Konifelenisí, ʻa ia naʻe fakatapui ʻe Palesiteni Hingikelī ʻi he konifelenisi lahi ʻo ʻOkatopa 2000.

Naʻe kiʻi fakasisi ʻe Palesiteni Hingikelī ʻi he konifelenisi lahi ʻo ʻOkatopa 1995, ha foʻi fakakaukau naʻe ʻi hono ʻatamaí. Naʻá ne pehē ʻi heʻene lea mei he Tāpanekale ʻi he Temipale Sikueá: “ʻOku hangē ʻoku fakaʻau ke toe siʻi ange ʻa e Tāpanekalé ni ʻi he taʻu kotoa pē. ʻOku tau fakataha ʻeni mo ha ngaahi kulupu tokolahi ange ʻi he fale pē taha ʻi ha ngaahi konifelenisi fakavahelahi ʻe niʻihi.”86 Naʻe fakamatala lahi ange ʻa Palesiteni Hingikelī ki he fakakaukaú ni ʻi he konifelenisi lahi ʻo ʻEpeleli 1996:

“ʻOku ou fakameʻapangoʻia he ko ha tokolahi naʻe fie fakataha mo kitautolu ʻi he Tāpanekalé he pongipongi ní, ne ʻikai ke nau lava ʻo hū ki loto. ʻOku ʻi ai ha fuʻu tokolahi fau ʻi tuʻa. Ko e fale fakatahaʻanga makehé ni, ne langa heʻetau ngaahi kui paioniá mo fakatapui ki he lotu ki he ʻEikí, ʻoku hao ki ai ha toko 6,000 pē nai. Mahalo ʻe fehuʻia ʻe kimoutolu ʻoku tangutu he ngaahi sea fefeká ʻi he houa ʻe uá, pe ko e hā ʻa e fiemālié.

“ʻOku ou ʻofa atu kiate kinautolu ʻoku fie hū mai ki loto kae ʻikai lavá. Naʻá ku fokotuʻu ki he Kau Takí ʻi ha taʻu nai ʻe taha kuo hilí, mahalo kuo hokosia ʻa e taimi ke vakaiʻi ai pe ʻoku totonu ke langa ha toe fale fakatapui ʻe taha ʻo e lotú ʻoku lahi angé, ʻe lava ke liunga tolu pe fā ʻa kinautolu ʻe lava ʻo nofo ʻi he loto fale ko iá.”87

Naʻe fakatapui ʻa e kelekele ki he fale foʻoú ʻi he ʻaho 24 ʻo Siulai 1997, ko e kakato ia e taʻu ʻe 150 ʻo e tūʻuta ʻa e kau paioniá ʻi he Teleʻa Sōlekí—pea ʻe ui ko e Senitā Konifelenisí—ʻi he poloka hoko atu pē ki he tokelau ʻo e Temipale Sikueá. Teʻeki ʻosi ha taʻu ʻe tolu mei ai, ne fakahoko ʻa e ʻuluaki sēsini ʻo e konifelenisí ai ʻi ʻEpeleli 2000, neongo naʻe teʻeki ai ʻosi lelei ʻa e falé. Naʻe fakatapui ʻe Palesiteni Hingikelī ʻa e Senitā Konifelenisí ʻi he konifelenisi lahi ʻo ʻOkatopa 2000. Naʻá ne tuʻu ʻi he tuʻunga malangá, ʻa ia naʻe faʻu mei ha fuʻu uolonati ʻuliʻuli naʻá ne tō ʻi hono ʻapí, peá ne pehē, kimuʻa peá ne fai e lotu fakatapuí:

“Te tau fakatapui ia he ʻahó ni ko ha fale ke lotu ai ki he ʻOtua ko e Tamai Taʻengatá mo Hono ʻAlo pē Taha naʻe Fakatupú, ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí. ʻOku tau fakatauange mo lotua ʻe hoko atu ʻene kei tafe mei he tuʻunga malangá ni hono fakahaaʻi ʻo e fakamoʻoni mo e tokāteline ʻo e tui ki he ʻOtua moʻuí, pea mo hono fakahoungaʻi e feilaulau fakalelei maʻongoʻonga ʻa hotau Huhuʻí.”88

Fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisí

Naʻe pulusi ʻe Palesiteni Hingikelī, mo hono ongo tokoni ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí, mo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ha fanongonongo ʻoku ui “Ko e Kalaisi Moʻuí: Ko e Fakamoʻoni ʻa e Kau ʻAposetoló.” Naʻa nau fakahā fekauʻaki mo e Fakamoʻuí, “Kuo teʻeki ke ʻi ai ha taha kuo ʻi ai hano mālohi pehē ʻiate kinautolu kotoa kuo moʻui, pe ʻe moʻui he funga ʻo māmaní.”89

Pea kuo teʻeki ai ha toe taha te ne maʻu ha ivi tākiekina lahi pehē ʻi he moʻui ʻa Palesiteni Kōtoni B. Hingikelií. Naʻe laka hake ʻi he taʻu ʻe 46 ʻa ʻene hoko ko ha fakamoʻoni makehe ki he huafa ʻo Sīsū Kalaisí. Naʻe tuʻu ʻa Palesiteni Hingikelī ʻi he ʻao ʻo e Kāingalotú, hili ha ngaahi māhina siʻi ʻene pulusi mo e kau takí ʻa e “Ko e Kalaisi Moʻuí, ʻo ne pehē: “ʻI he ngaahi meʻa kotoa ʻoku ou houngaʻia ai ʻi he pongipongi ní, ʻoku ʻi ai ha meʻa ʻe taha ʻoku mahuʻinga makehe. Ko ha fakamoʻoni moʻui kia Sīsū Kalaisi, ko e ʻAlo ʻo e ʻOtua Māfimafí, ko e Pilinisi ʻo e Melinó, ko e Tokotaha Māʻoniʻoní.”90

Ngaahi Faingataʻá mo e ʻAmanakí

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Hingikelī ʻi he ʻosi ʻa e konifelenisi lahi ʻo ʻEpeleli 2004: “ʻOku ou fie fakahā haʻaku fakaʻānaua fakafoʻituitui ʻi ha kiʻi momeniti siʻi, ka ʻoku ou faingataʻaʻia. ʻOku fakatokangaʻi ʻe hamou niʻihi e pulia ʻa Sisitā Hingikelií. Ko e fuofua taimi ʻeni, ʻi ha taʻu ʻe 46, talu ʻeku hoko ko e Taki Māʻolungá, kuo ʻikai maʻu konifelenisi lahi ai. … Ne ma lolotonga foki mai [mei ʻAfilika ʻi Sānuali] feʻunga mo ʻene tō ʻi heʻene ongosiá. Talu mei ai mo ʻene faingataʻaʻia. … ʻOku ou mahalo kuo fakaʻau pē ke ʻosi hono taimí, pea ʻoku ʻikai ke ma ʻilo pe ʻe fakafoki fēfeeʻi ia.

“Ko ha taimi fakaloloma ʻeni kiate au. Ko e māhiná ni, ko e kakato ia ʻema nofomali ʻi ha taʻu ʻe 67. Ko e fāʻe ia ʻema fānau mohutalēnitiʻia mo lavameʻa ʻe nimá, ko e kui fefine ʻa ha makapuna ʻe 25 pea mo ha ngaahi makapuna ua ʻoku toe tokolahi ange. Kuó ma kaungā fononga ʻi he ngaahi taʻu kotoa ko ʻení, tuʻunga tatau mo e kaungā ngāue ʻi he taimi ʻo e tokatāmakí mo e tokamālié. Kuó ne lea ʻi he funga ʻo e māmaní ʻo fakamoʻoniʻi e ngāué ni, mo fakahaaʻi ha ʻofa, fakalotolahi, mo ha tui ʻi ha potu pē naʻe ʻi ai.”91

ʻOsi ha ʻaho ʻe ua mei ai, kuo hiki atu ʻa Māsilī Pei Hingikelí ʻi he ʻaho 6 ʻo ʻEpelelí. Naʻe tēngihia ia ʻe ha kakai ʻe lauimiliona, naʻa nau ʻofa ai ʻi heʻene loto ʻofá, poto he huá, tui taʻeueʻiá, fakataha mo Palesiteni Hingikelī. Naʻá ne fakahoungaʻi e ngaahi tohi poupou mo e ʻofa naʻe fakahoko mai mei he ngaahi tapa kehekehe ʻo e māmaní. Naʻá ne pehē, “naʻe ʻomi [ʻe he ngaahi pōpoaki ko ʻení] ha fakafiemālie ʻi he taimi ʻo ʻemau mamahí.”92 Naʻe foaki ʻe ha kakai tokolahi ha paʻanga ʻi he hingoa ʻo Sisitā Hingikelií, ki he Paʻanga Tokoni Fakaako Tuʻumaʻú.

Naʻe hoko atu ʻa Palesiteni Hingikelī ʻi he ngāue ʻo e Siasí, neongo e faingataʻa ʻo e mole ʻa Māsilī meiate iá, neongo naʻe hōloa mo ʻene moʻui ʻaʻaná. Naʻe kamata ke ne lue mo ha tokotoko. Naʻá ne fakaʻaongaʻi ia he taimi ʻe niʻihi ke tekenaki ai, ka ko e taimi lahi naʻa ne faʻa fakaʻaongaʻi ia ke taʻataʻalo ʻaki ki he kāingalotu ʻo e Siasí. Naʻe manatuʻi ʻe Palesiteni Tōmasi S. Monisoni haʻane pōtalanoa mo e toketā ʻa Palesiteni Hingikelií, naʻe hohaʻa ʻi he founga fakaʻaongaʻi—pe taʻe fakaʻaongaʻi—ʻe Palesiteni Hingikelī hono tokotokó. Naʻe pehē ʻe he toketaá: “Ko e meʻa fakamuimui taha ʻoku tau fie maʻú ke ʻoua naʻa tō ʻo fasi pe toe kovi ange ai. Ka, ʻokú ne taʻataʻalo takai ʻaki ia pea ʻikai fakaʻaongaʻi ia ʻi he taimi ʻoku luelue aí. Talaange ki ai ko e tokotokó naʻe tuʻutuʻuni ʻe heʻene toketaá, pea ʻoku fie maʻu ke ne fakaʻaongaʻi ia he naʻe fakataumuʻa ia ke ngāueʻaki.” Ne tali ange ʻe Palesiteni Monisoni, “Toketā, ko e tokoni au ʻo Palesiteni Hingikelií. Ko ʻene toketaá koe. Talaange ʻe koe ki ai!”93

Naʻe ʻilo ʻi he konga kimuʻa ʻo e 2006, ʻi he taʻu 95 ʻo Hingikelií, ʻoku kanisā. Naʻá ne pehē ʻi he konifelenisi lahi ʻo ʻOkatopa ʻo e taʻu ko iá: “Kuo tuku ʻe he ʻEikí ke u moʻui; ʻoku ʻikai ke u ʻilo hono fuoloá. Ka ko e hā pē taimí, te u kei fai pē hoku lelei tahá ʻi he ngāue kuo tuku maí. … ʻOku ou ongoʻi sai pē; ʻoku lelei feʻunga pē ʻeku moʻuí. Ka ko e taimi pē ke hoko mai ai ha taha fetongi, ʻe tokamālie pē ʻa e fetongí pea fakatatau mo e finangalo ʻo Ia ko Hono Siasi ʻení.”94

Hili ha taʻu ʻe taha mei ai, naʻe tāpuni ʻe Palesiteni Hingikelī ʻene konifelenisi lahi fakaʻosí, ʻi ʻOkatopa 2007, ʻaki ʻene pehē: “ʻOku mau nofo ʻamanaki atu ke toe mamata kiate kimoutolu ʻi ʻEpeleli, taʻu kahaʻú. ʻOku ou taʻu 97, ka ʻoku ou fakatauange te u aʻu ki ai. ʻOku mau fakaʻānaua mo lotua fakamātoato ke ʻiate kimoutolu e ngaahi tāpuaki ʻo e langí ʻi he huafa ʻo hotau Huhuʻi, ko e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.”95

Naʻe fakamatala’i ʻe he taʻahine ʻa Palesiteni mo Sisitā Hingikelií ko Veisinia ʻa e taʻu ʻe fā hili e mālōlō ʻa Sisitā Hingikelií ko e “ngaahi taʻu fungani” ia ʻo e moʻui ʻa Palesiteni Hingikelií. Naʻá ne toki fakamatalaʻi leva ha lotu naʻá ne fai ʻi he ʻaho 20 ʻo Sānuali 2008, ko e uike ia ʻe taha kimuʻa peá ne mālōloó, ʻi heʻene fakatapui ha fale naʻe fakaleleiʻi ʻi Sōleki Siti:

“Naʻá ne kole ai ki he ʻEikí ʻi he lotu ko iá, ʻi ha founga ne ʻikai angamaheni, ʻi heʻene hoko ko e palōfitá. Naʻá ne lea ʻi he houngaʻia “talu mei he ngaahi ʻaho ʻo Siosefa Sāmitá ʻo aʻu mai ki he lolotongá ni, mo Hoʻo fili mo fokotuʻu ha palōfita ki he kakaí ni. ʻOku mau fakafetaʻi ki he ʻAfioná mo tautapa atu ke Ke fakafiemālieʻi mo poupouʻi pea mo tāpuakiʻi ia ʻo fakatatau mo ʻene ngaahi fie maʻú pea mo Hoʻo ngaahi taumuʻa maʻongoʻongá.’”96

Naʻe ongoʻi ʻe Palesiteni Hingikelī ʻi he ʻaho Tuʻapulelulu, ko hono 24 ʻo Sānuali 2008, ko e fuofua taimi ia, ke taʻe-lava ai ʻo kau fakataha mo hono kaungā ngāué ʻi heʻenau fakataha fakauike ʻi he temipalé. Naʻe faingāue ki ai ʻa Palesiteni Monisoni ʻi he Sāpate hokó, ʻaho 27 ʻo Sānualí, ʻo tokoni ki ai ʻa Palesiteni Henelī B. ʻAealingi mo Poiti K. Peeka. Naʻe hiki fakalongolongo atu ʻa Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī ʻi hono ʻapí he konga kimui ʻo e ʻaho ko iá, naʻe ʻi hono tafaʻakí ʻene fānau ʻe toko nimá mo honau ngaahi malí.

ʻOsi mei ai ha ngaahi ʻaho siʻi, kuo fai ʻe ha lauiafe ʻenau fakaʻapaʻapá ʻi heʻenau fakalaka hake ʻi he puhamate ʻo Palesiteni Hingikelií ʻi hono meʻafakaʻeiki he Holo ʻo e Kau Palōfitá he Senitā Konifelenisí. Naʻe fakahoko mai foki e fiekaungā-mamahi ʻa e kau taki ʻo e ngaahi siasi kehé mo e kau taki ʻi he puleʻangá pea mo e ngaahi pisinisí, mo fakahaaʻi ʻenau fakahoungaʻi e ivi tākiekina mo e ngaahi akonaki ʻa Palesiteni Hingikelií.

Naʻe fakahoko e ouau ʻo e meʻafakaʻeikí ʻi he Senitā Konifelenisí pea fakamafola ki he ngaahi fale ʻo e Siasí ʻi he funga ʻo e māmaní. Naʻe hivaʻi ʻe he Kuaea ʻo e Tāpanekalé ha foʻi himi foʻou ko ha konga ʻo e fakatahá, naʻe ui ko e [What Is This Thing That Men Call Death?] Ko e Hā e Meʻa Ko ʻEni ʻOku Ui ʻe he Tangatá ko e Maté?” Ko e fakalea ʻo e himí naʻe fatu ia ʻe Palesiteni Hingikelī—ko ʻene fakamoʻoniʻi fakaʻosi ʻa Sīsū Kalaisi ki hono ngaahi kaungāmeʻa naʻa nau lau ia ko e palōfitá:

Ko e hā ʻa e meʻa ko ʻeni ʻoku lau ʻe he tangatá ko e maté,

ʻA e lōngonoa he poʻulí siʻene molé?

ʻOku ʻikai ko e ngataʻangá ʻeni, ka ko e kamataʻanga

ʻO ha ngaahi māmani lelei ange mo lahi hono māmá.

ʻE ʻOtua, ala mai muʻa ki hoku loto mamahí,

ʻO fakanonga ʻeku ngaahi faingataʻaʻia vivilí.

Tuku muʻa e ʻamanaki leleí mo e tuí, ke kilukilua mo haohaoa,

Ke na foaki ha ivi mo ha nonga ʻo laka ange ʻi hoku loʻimatá.

ʻOku ʻikai ha mate ia, ka ko e liliu pē

ʻOku kau ai e ikuna kuo lavaʻi hē.

Ko e meʻaʻofa ʻo Ia ʻoku ʻofa he taha kotoá.

Ko e Tokotaha Māʻoniʻoni, ʻAlo ʻo e ʻOtuá.97

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Vakai, Steve Fidel, “A Temple to Be Built in Ghana,” Church News, Feb. 21, 1998, 3.

  2. Jeffrey R. Holland, “Emerging with Faith in Africa,” mormonnewsroom.co.za/article/emerging-with-faith-in-africa; accessed Feb. 11, 2015.

  3. Esther Korantemaa Abuyeh, in “Accra Ghana Temple: Commemoration of the Tenth Anniversary,” africawest.lds.org/accra-ghana-temple-commemoration-of-the-tenth-anniversary; accessed Feb. 11, 2015.

  4. Adney Y. Komatsu, in Sheri L. Dew, Go Forward with Faith: The Biography of Gordon B. Hinckley (1996), 288.

  5. Russell M. Nelson, “Spiritual Capacity,” Ensign, Nōvema. 1997, 15–16.

  6. Jeffrey R. Holland, “President Gordon B. Hinckley: Stalwart and Brave He Stands,” Ensign, June 1995, 4.

  7. ʻI he Benjamin F. Tibby, Biographical Sketch of Breneman Barr Bitner, Hinckley and Bitner family history collection, Church History Library, Salt Lake City; vakai foki, Silas Richards Company schedule and reports, Sept. 1849, Church History Library.

  8. Bryant S. Hinckley, in Sheri L. Dew, Go Forward with Faith, 193. Most estimates put the number of Mayflower survivors slightly higher than 49.

  9. Sheri L. Dew, Go Forward with Faith, 24.

  10. Sheri L. Dew, Go Forward with Faith, 25.

  11. Gordon B. Hinckley, “Joseph the Seer,” Ensign, May 1997, 66; ʻi he “ʻOku mau Fakamālō,” Ngaahi Himí, fika 16.

  12. Vakai, Sheri L. Dew, Go Forward with Faith, 45.

  13. Teachings of Gordon B. Hinckley (1997), 388.

  14. Gordon B. Hinckley, ʻi he Sheri L. Dew, Go Forward with Faith, 46–47.

  15. Gordon B. Hinckley, “God Hath Not Given Us the Spirit of Fear,” Ensign, Oct. 1984, 4–5.

  16. Gordon B. Hinckley, “The Question of a Mission,” Ensign, May 1986, 40.

  17. Gordon B. Hinckley, ʻi he Jeffrey R. Holland, “President Gordon B. Hinckley: Stalwart and Brave He Stands,” 7–8.

  18. Gordon B. Hinckley, “Be Not Afraid, Only Believe,” Ensign, Feb. 1996, 2.

  19. Gordon B. Hinckley, ʻi he Sheri L. Dew, Go Forward with Faith, 62.

  20. Gordon B. Hinckley, ʻi he Sheri L. Dew, Go Forward with Faith, 64.

  21. Vakai, Sheri L. Dew, Go Forward with Faith, 64.

  22. Gordon B. Hinckley, ʻi he “His Mission to England Was a Life-Changing Experience,” Deseret Morning News, Jan. 28, 2008, 11.

  23. Gordon B. Hinckley, ʻi he Sheri L. Dew, Go Forward with Faith, 75.

  24. Elders’ Labor Record of Liverpool Conference of the British Mission of The Church of Jesus Christ of Latter-day Saints, July 1933 to Feb. 1934; Church History Library, Salt Lake City.

  25. Vakai, Sheri L. Dew, Go Forward with Faith, 69.

  26. Discourses of President Gordon B. Hinckley, Volume 1: 1995–1999 (2005), 348.

  27. Discourses of President Gordon B. Hinckley, Volume 1, 348.

  28. Heber J. Grant, in Sheri L. Dew, Go Forward with Faith, 84.

  29. Ke maʻu ha fakamatala lahi ange fekauʻaki mo e aʻusia ko ʻení, vakai ki he vahe 2 ʻi he tohi ko ʻení.

  30. Gordon B. Hinckley, letter to Parley Giles, Dec. 7, 1936; Church History Library, Salt Lake City.

  31. Gordon B. Hinckley, ʻi he Sheri L. Dew, Go Forward with Faith, 151–52.

  32. Gordon B. Hinckley, ʻi he Sheri L. Dew, Go Forward with Faith, 104.

  33. Marjorie Pay Hinckley, ʻi he Sheri L. Dew, Go Forward with Faith, 59.

  34. Marjorie Pay Hinckley, ʻi he Sheri L. Dew, Go Forward with Faith, 114–15.

  35. Marjorie Pay Hinckley, ʻi he Sheri L. Dew, Go Forward with Faith, 173–74.

  36. Marjorie Pay Hinckley, ʻi he Glimpses into the Life and Heart of Marjorie Pay Hinckley, ed. Virginia H. Pearce (1999), 107.

  37. Gordon B. Hinckley, letter to G. Homer Durham, Mar. 27, 1939; Church History Library, Salt Lake City.

  38. Gordon B. Hinckley, ʻi he Sheri L. Dew, Go Forward with Faith, 126,

  39. Vakai, Sheri L. Dew, Go Forward with Faith, 135–36.

  40. Vakai, Sheri L. Dew, Go Forward with Faith, 143–44.

  41. David O. McKay, ʻi he Sheri L. Dew, Go Forward with Faith, 176.

  42. Vakai, Sheri L. Dew, Go Forward with Faith, 177–81.

  43. Gordon B. Hinckley, ʻi he Conference Report, Apr. 1958, 123–24.

  44. Gordon B. Hinckley, ʻi he Conference Report, Apr. 1958, 123.

  45. Kenji Tanaka, ʻi he Sheri L. Dew, Go Forward with Faith, 220.

  46. David O. McKay, ʻi he Sheri L. Dew, Go Forward with Faith, 234.

  47. Gordon B. Hinckley, ʻi he Conference Report, Apr. 1962, 71.

  48. Vakai, Allen E Litster, ʻi he Sheri L. Dew, Go Forward with Faith, 313.

  49. Allen E Litster, ʻi he Sheri L. Dew, Go Forward with Faith, 314.

  50. Vakai, Sheri L. Dew, Go Forward with Faith, 315,

  51. ʻI he lolotonga ʻo e ngaahi taʻu fakaʻosi ʻo Palesiteni Tēvita O. Makeí ʻi heʻene hoko ko e Palesiteni ʻo e Siasí, naʻá ne toe ui ha kau tokoni kehe ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí ke tokoni ange kiate ia.

  52. Gordon B. Hinckley, “Faith: The Essence of True Religion,” Ensign, Nov. 1981, 6.

  53. Gordon B. Hinckley, “Five Million Members—A Milestone and Not a Summit,” Ensign, May 1982, 46.

  54. Gordon B. Hinckley, “The Loneliness of Leadership” (Brigham Young University devotional, Nov. 4, 1969), speeches.byu.edu

  55. Gordon B. Hinckley, ʻi he Francis M. Orquiola, “Temple Dedication Rewards Faith of Filipino Saints,” Ensign, Nov. 1984, 106.

  56. Gordon B. Hinckley, ʻi he “New Mission Presidents Receive Instruction from Church Leaders,” Ensign, Sept. 1984, 76.

  57. Gordon B. Hinckley, ʻi he “Leadership Meetings Focus on Missionary Work, Activation, and Strengthening Members,” Ensign, May 1985, 96.

  58. Vakai, Sheri L. Dew, Go Forward with Faith, 505.

  59. Marjorie Pay Hinckley, ʻi he Sheri L. Dew, Go Forward with Faith, 505.

  60. Gordon B. Hinckley, ʻi he Sheri L. Dew, Go Forward with Faith, 508.

  61. Gordon B. Hinckley, ʻi he Sheri L. Dew, Go Forward with Faith, 508.

  62. Jeffrey R. Holland, “President Gordon B. Hinckley: Stalwart and Brave He Stands,” 2.

  63. Neal A. Maxwell, in Sheri L. Dew, Go Forward with Faith, 536.

  64. Gordon B. Hinckley, “Remember … Thy Church, O Lord,” Ensign, May 1996, 83.

  65. Gordon B. Hinckley, “The Church Goes Forward,” Ensign, May 2002, 4.

  66. Gordon B. Hinckley, ʻi he “President Gordon B. Hinckley Awarded Presidential Medal of Freedom,” mormonnewsroom.org/article/president-gordon-b.-hinckley-awarded-presidential-medal-of-freedom; accessed Sept. 21, 2015.

  67. Gordon B. Hinckley, “Forgiveness,” Ensign pe Liahona, Nov. 2005, 81.

  68. Gordon B. Hinckley, “This Glorious Easter Morn,” Ensign, May 1996, 65–66.

  69. Vakai, “Milestones in the Presidency of Gordon B. Hinckley,” In Memoriam: President Gordon B. Hinckley, 1910–2008(supplement to the Ensign, Mar. 2008), 13.

  70. Sheri L. Dew, Go Forward with Faith, 553–54.

  71. Teachings of Gordon B. Hinckley 298.

  72. Gordon B. Hinckley, in Jeffrey R. Holland, “A Teacher Come from God,” Ensign, May 1998, 26.

  73. Gordon B. Hinckley, “The Perpetual Education Fund,” Ensign, May 2001, 52

  74. Gordon B. Hinckley, “The Perpetual Education Fund,” 52.

  75. Gordon B. Hinckley, ““Reaching Down to Lift Another,” Ensign, Nov. 2001, 52.

  76. Gordon B. Hinckley, “The Church Goes Forward,” 6.

  77. Gordon B. Hinckley, “Stand Strong against the Wiles of the World,” Ensign, Nov. 1995, 100.

  78. First Presidency letter, Feb. 11, 1999, in “Policies, Announcements, and Appointments,” Ensign, June 1999, 80. Ke maʻu ha fakamatala lahi ange fekauʻaki mo e kaveingá ni, vakai ki he vahe 10 mo e 11.

  79. Vakai, Gordon B. Hinckley, “Converts and Young Men,” Ensign, May 1997, 22. Ke maʻu ha fakamatala lahi ange fekauʻaki mo e kaveingá ni, vakai ki he vahe 22.

  80. Jeffrey R. Holland, “Abide in Me,” Ensign pe Liahona, May 2004, 31.

  81. Gordon B. Hinckley, ʻi he Sheri L. Dew, Go Forward with Faith, 325.

  82. Teachings of Gordon B. Hinckley 629.

  83. Vakai, Gordon B. Hinckley, “Some Thoughts on Temples, Retention of Converts, and Missionary Service,” Ensign, Nov. 1997, 49–50.

  84. Gordon B. Hinckley, “The Quorum of the First Presidency,” Ensign, Dec. 2005, 50.

  85. Gordon B. Hinckley, “New Temples to Provide ‘Crowning Blessings’ of the Gospel,” Ensign, May 1998, 88. Ke maʻu ha fakamatala lahi ange fekauʻaki mo e ueʻi fakalaumālie ke langa ha fanga kiʻi temipale iiki angé, vakai ki he vahe 23.

  86. Gordon B. Hinckley, “As We Gather Together,” Ensign, Nov. 1995, 4.

  87. Gordon B. Hinckley, “This Glorious Easter Morn,” 65.

  88. Gordon B. Hinckley, “This Great Millennial Year,” Ensign, Nov. 2000, 68–69.

  89. “The Living Christ: The Testimony of the Apostles” Ensign, Apr. 2000, 2.

  90. Gordon B. Hinckley, “My Testimony,” Ensign, May 2000, 69. Ke maʻu ha fakamatala lahi ange fekauʻaki mo e kaveingá ni, vakai ki he vahe 8 mo e 24.

  91. Gordon B. Hinckley, “Concluding Remarks,” Ensign pe Liahona, May 2004, 103–4.

  92. Gordon B. Hinckley, “The Women in Our Lives,” Ensign pe Liahona, Nov. 2004, 82.

  93. Thomas S. Monson, “God Be with You Till We Meet Again,” In Memoriam: President Gordon B. Hinckley, 1910–2008, 30.

  94. Gordon B. Hinckley, The Faith to Move Mountains,” Ensign pe Liahona, Nov. 2006, 82.

  95. Gordon B. Hinckley, “Closing Remarks,” Ensign pe Liahona, Nov. 2007, 108.

  96. Virginia H. Pearce, “A Daughter’s Tribute,” In Memoriam: President Gordon B. Hinckley, 1910–2008, 18–19.

  97. Gordon B. Hinckley, “What Is This Thing That Men Call Death?” In Memoriam: President Gordon B. Hinckley, 1910–2008, 32.