Akonaki ʻa e Kau Palesitení
Vahe 8: ʻOku Tau Hanga kia Kalaisi


Vahe 8

ʻOku Tau Hanga kia Kalaisi

“ʻOku tau tui kia Kalaisi ʻOku tau ako kau kia Kalaisi. ʻOku tau hanga kia Kalaisi. Ko Ia hotau Huhuʻi, ʻEiki, mo hotau Fakamoʻuí.”

Mei he Moʻui ʻa Kōtoni B. Hingikelií

Naʻe vahevahe ʻe ʻEletā Kōtoni B. Hingikelī ʻi he konifelenisi lahi ʻo ʻEpeleli 1975, ʻi heʻene toki hoko pē ko e mēmipa ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Ua, ʻa e aʻusia ko ʻení:

“Naʻa mau toki fakahokó ni ha ʻoupeni hausi ʻi he Temipale [Mesa] ʻAlesoná. ʻI he hili hono fakaleleiʻi ʻo e fale ko iá, naʻe aʻu ki ha kakai ʻe meimei kuata miliona naʻa nau mātā hono fakaʻofoʻofa ʻo lotó. Naʻe fakaafeʻi ʻa e kau taki ʻo e ngaahi tui fakalotu kehé ʻi he ʻuluaki ʻaho ʻo e ʻoupeni hausí, ko ha kau fakaafe makehe, pea tali ʻe ha laungeau. Ne u faingamālie ke lea kiate kinautolu pea mo tali ʻenau ngaahi fehuʻí ʻi he ʻosi ʻenau ʻaʻahi holó. Naʻá ku talaange kiate kinautolu te mau fiefia ke tali ha faʻahinga fehuʻi pē. Naʻe lahi e ngaahi fehuʻí. Naʻe fai mai ha fehuʻi mei ha faifekau Palotisani.

“Naʻá ne pehē: Kuó u takai ʻi he falé ni kotoa, ʻa e temipale ko ʻeni ʻoku tuʻu ʻi muʻa e huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ka ʻoku ʻikai ke u fakatokangaʻi ʻi ha feituʻu ha fakaʻilonga ʻo e kolosí, ʻa e fakaʻilonga ʻo e tui faka-Kalisitiané. Kuó u fakatokangaʻi homou ngaahi falé ʻi ha ngaahi feituʻu kehe pea ʻoku tatau pē ʻa e ʻikai ke ʻi ai ha kolosí. Ko e hā ʻoku pehē aí, he ʻoku mou taku ʻoku mou tui kia Sīsū Kalaisi?

“Naʻá ku tali ange: ʻʻOku ʻikai ke u fie fai ha tali ʻe fakatupu mamahi ki ha taha hoku ngaahi tokoua lotu faka-Kalisitiane ʻoku nau fokotuʻu e kolosí he taua honau ngaahi falelotu lalahí pea mo e ʻōlita ʻi honau ngaahi falelotú, ʻoku nau tui ia ʻi honau teunga fakalotú, pe paaki ia ʻi heʻenau ngaahi tohí mo e ʻū tohi kehé. Ka, kiate kimautolu, ko e kolosí ko e fakataipe ia ʻo ha Kalaisi kuo pekia, ka ko ʻemau pōpoakí ko ha pōpoaki ʻokú ne talaki ha Kalaisi ʻoku moʻui.’

“Peá ne fehuʻi mai leva: ʻKapau ʻoku ʻikai ke mou fakaʻaongaʻi ʻa e kolosí, ko e hā leva e fakaʻilonga hoʻomou tui fakalotú?’

“Naʻá ku tali ange kuo pau ke hoko e moʻui homau kakaí ko e fakafōtunga mahuʻinga pē taha ʻo ʻemau tuí pea ko hono moʻoní, ʻoku hoko ia ko e fakaʻilonga ʻo ʻemau mōihuú. …

“… ʻOku hala ha fakaʻilonga ia, hala ha ngāue fakaʻaati, hala ha faʻahinga fakataipe ia ʻe feʻunga ke ne fakahaaʻi atu e nāunau mo e fakaofo ʻo e Kalaisi Moʻuí. Naʻá Ne fakahā mai ʻa e fakaʻilonga ʻoku totonú ʻi he taimi naʻá Ne pehē ai, ʻKapau ʻoku mou ʻofa kiate au, fai ʻeku ngaahi fekaú.’ (Sione 14:15.)

“ʻI heʻetau hoko ko Hono kau muimuí, he ʻikai ke tau lava ʻo fai ha meʻa taʻeʻofa pe fakatamulu pe taʻengali ʻe taʻe fakameleʻi ai Hono ʻīmisí. Pe he ʻikai te tau lava ʻo fai ha ngāue lelei mo fakaʻofoʻofa mo angaʻofa taʻe te ne fakangingilaʻi lahi ange ai e fakataipe ʻo Ia kuo tau ʻai Hono huafá kiate kitautolú.

“Pea ko ia kuo pau ai ke hoko ʻetau moʻuí ko e fakafōtunga mahuʻinga, ko e fakataipe ʻo ʻetau talaki ʻetau fakamoʻoni ki he Kalaisi Moʻuí, ko e ʻAlo Taʻengata ʻo e ʻOtua Moʻuí.

“ʻE kāinga, ʻoku mahinongofua mo kāfakafa pehē, pea ʻoku tonu ke ʻoua naʻa teitei ngalo ia.”1

ʻĪmisi
The Sermon on the Mount

“ʻOku mātuʻaki mahuʻinga ki heʻetau tuí ʻa ʻetau fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisi ko e ʻAlo ʻo e ʻOtuá. … Ko e fungani makatuliki ia ʻo e siasi ʻoku fakatauhingoa ki Hono huafá.”

Ngaahi Akonaki ʻa Kōtoni B. Hingikelií

1

Ko Sīsū Kalaisí ko e ʻAlo moʻui ia ʻo e ʻOtua moʻuí.

ʻOku mātuʻaki mahuʻinga ki heʻetau tuí ʻa ʻetau fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisi ko e ʻAlo ʻo e ʻOtuá. … Ko e fungani makatuliki ia ʻo e siasi ʻoku fakatauhingoa ki Hono huafá.2

ʻOku tau tui kia Kalaisi. ʻOku tau ako kau kia Kalaisi. ʻOku tau hanga kia Kalaisi. Ko Ia hotau Huhuʻi, ʻEiki, mo hotau Fakamoʻuí.3

Ngāue ʻi māmaní

Naʻe hanga ʻe Ia ko e ʻAlo ʻo e ʻOtuá, ʻa e ʻAlo pē Taha ne Fakatupú, ʻo tuku e nofoʻanga fakasilesitiale ʻo ʻEne Tamaí ka Ne hoko ʻo matelie. Naʻe hiva ʻa e kau ʻāngeló pea omi mo e Kau Tangata Potó ke foaki ha ngaahi meʻaʻofa kiate Ia ʻi Hono ʻaloʻí. Naʻe tupu ʻo tatau mo e fānau tangata kehe ʻi Nasaleti ʻo Kālelí. Naʻá Ne “tupulaki ʻi he potó … mo e lahí, pea naʻe ʻofeina ia ʻe he ʻOtuá mo e tangatá” (Luke 2:52).

Naʻá Ne ʻalu mo Mele pea mo Siosefa ki Selusalema ʻi Hono taʻu 12. Naʻá Ne fepulingaki mo kinaua ʻi heʻenau foki ki ʻapí. Naʻá na toe foki mai ki Selusalema ʻo ʻilo Ia ʻi he temipalé ʻoku talanoa mo e kau tangata potó. Ko e taimi naʻe valokiʻi ai Ia ʻe Mele ʻi he ʻikai ke nau oó, naʻá Ne tali ange, “ʻ[ʻOku] ʻikai te mo ʻilo ʻoku ʻaʻaku ke fai ʻa e ngāue ʻa ʻeku Tamaí?” (Luke 2:49). Naʻe hoko ʻEne ngaahi folofolá ko ha fakamelomelo ʻo ʻEne ngāue he kahaʻú.

Naʻe kamata ʻa e ngāue ko iá ʻi Hono papitaiso ʻi he vaitafe Soataní ʻe Sione naʻá Ne tokoua ʻakí. Ko e taimi naʻá Ne tuʻu hake ai mei he vaí, naʻe ʻalu hifo ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ʻo nofoʻia Ia ʻi he tatau ʻo ha lupe, pea ongona e leʻo ʻo ʻEne Tamaí ʻo pehē “Ko hoku ʻAlo ʻofaʻangá ʻeni, ʻa ia ʻoku ou fiemalie lahi aí” (Mātiu 3:17). Naʻe hoko ʻa e fakahā ko iá ko hano fakapapauʻi Hono tuʻunga fakalangí.

Naʻá Ne ʻaukai ʻi ha ʻaho ʻe 40 pea naʻe ʻahiʻahiʻi ia ʻe he tēvoló, ʻo ne feinga ke toʻo Ia mei Hono misiona ne tuʻutuʻunia fakalangí. Naʻá Ne tali ki he fakaafe ʻa e filí, “ʻOua naʻá ke ʻahiʻahi ki he ʻEiki ko ho ʻOtuá.”Mātiu 4:7, peá Ne toe fakahaaʻi hono tuʻunga ko e ʻalo fakalangí.

Naʻá Ne hāʻelea e ngaahi hala efua ʻo Palesitainé. Naʻe ʻikai Siʻano ʻapi te Ne ala ui ʻoku ʻAʻana, ʻikai ha potu ke mālōlō ai Hono ʻulú. Ko ʻEne pōpoakí ko e ongoongolelei ʻo e melino. Ko ʻEne ngaahi akonakí ko e akonaki ʻo e foaki ʻofa mo e ʻofa. “Pea kapau ʻe fakaʻilo koe ʻe ha tangata ʻi he fakamaauʻangá pea toʻo ho kofu tuʻá, tuku ke ne maʻu mo ho pulupulú foki”(Mātiu 5:40).

Naʻá ne faiakoʻaki e ngaahi tala fakatātā. Naʻá Ne fakahoko ha ngaahi mana naʻe ʻikai hano tatau ne fakahoko ʻi muʻa pe talu mei ai. Naʻá Ne fakamoʻui kinautolu naʻe fuoloa ʻenau puké. Naʻá Ne fakaʻā ʻa e kuí, fakaongo ʻa e tulí, mo fakaʻeveʻeva ʻa e pipikí. Naʻá Ne fokotuʻu ʻa e maté, pea nau toe moʻui ke fakalāngilangiʻi Ia. Ko e moʻoni kuo teʻeki ha tangata kuó ne fai pehē ki muʻa.

Naʻe muimui ʻiate Ia ha niʻihi, ka ko e tokolahi tahá naʻa nau fehi’a kiate Ia. Naʻá ne ui ʻa e kau tangata tohí mo e kau Fālesí ko e kau mālualoi, hangē ha ngaahi fonualoto matamataleleí. Naʻa nau lamasi Ia. Naʻá Ne tuli ʻa e kau fakafetongi paʻangá mei he fale ʻo e ʻEikí. Naʻa nau kau fakataha moʻoni mo kinautolu naʻe palani ke fakaʻauha Iá. Ka naʻe ʻikai te Ne tuka ai. Naʻá Ne “faʻa feʻaluʻaki ʻo fai lelei” (Ngāue 10:38).

Naʻe ʻikai ʻapē feʻunga kotoa ʻeni ke taʻengata Hono manatua Iá? Naʻe ʻikai ʻapē feʻunga ʻeni ke fokotuʻu ai Hono huafá ʻi he niʻihi, pea ke māʻolunga ange, ʻi he kau tangata maʻongoʻonga kuo nau ʻaʻeva ʻi he māmaní ka kuo manatua kinautolu ko e meʻa ne nau lea ʻakí pe fakahokó? Ko e moʻoni naʻe mei lau fakataha ia mo kinautolu ko e kau palōfita maʻongoʻonga ʻo e kuonga kotoa pē.

Ka naʻe ʻikai feʻunga kotoa ʻeni mo e ʻAlo ʻo e Fungani Māfimafí. Naʻe hoko ia ko ha talateu ki ha ngaahi meʻa maʻongoʻonga ʻe hoko. Naʻa nau hoko mai ʻi ha founga faikehe mo fakailifia.4

Puke Pōpulá, tutukí, mo e pekiá

Naʻe lavakiʻi, puke pōpula, fakahalaiaʻi ke tautea mate, pea ke Ne pekia ʻi he mamahi lahi ʻi hano tutuki. Naʻe tutuki Hono sino kei moʻuí ki he ʻakau fakalavá. Naʻe mahuʻi māmālie atu ʻEne moʻuí ʻi ha mamahi taʻe mafakamatalaʻi. Ka ʻi Heʻene kei mānavá, naʻá Ne kalanga, “ʻE Tamai, fakamolemoleʻi ʻa kinautolu; he ʻoku ʻikai te nau ʻilo ʻa ia ʻoku nau faí” (Luke 23:34).

Naʻe ngalulu ʻa e māmaní ʻi he mahuʻi atu Hono laumālié. Naʻe pehē ʻe he ʻeikitau naʻá ne mātā kotoa ʻení ʻi he loto māluʻia, “Tā ko e moʻoni ko e ʻAlo ʻeni ʻo e ʻOtuá(Mātiu 27:54).

Naʻe ʻave ʻe kinautolu naʻe ʻofa ʻiate Iá Hono sinó mei he kolosí. Naʻa nau teuteuʻi ia pea tuku ʻi ha fonualoto foʻou. …

ʻOku pau naʻe tangi Hono ngaahi kaungāmeʻá. Naʻe tangi ʻa e Kau ʻAposetolo naʻe ʻofa aí ʻa ē naʻá Ne ui ko e kau fakamoʻoni ki Hono anga-fakalangí. Naʻe tangi ʻa e kau fafine naʻe ʻofa kiate Iá. Naʻe teʻeki ai mahino ki ha taha ʻa e meʻa naʻá Ne folofola ʻaki kau ki he toe tuʻu ʻi he ʻaho hono tolú. ʻE founga fēfē haʻane mahino kiate kinautolu? Kuo teʻeki ai hoko ʻeni kimuʻa. Naʻe teʻeki ai ha meʻa pehē ʻe hoko. Naʻe taʻeʻamanekina, ʻo aʻu kiate kinautolu.

ʻOku pau naʻe lahi ʻa e ongoʻi loto mamahí mo e mole ʻo e ʻamanakí pea mo e mamahi ʻi heʻenau fakakaukau ki he ʻave honau ʻEikí meiate kinautolu Heʻene pekiá.5

Toetuʻú

Ka naʻe ʻikai ngata ai. Naʻe foki mai ʻa Mele Makiteline mo e Mele ʻe tahá ki he fonualotó ʻi he pongipongi ʻo e ʻaho hono tolú. Naʻá na mātuʻaki ofo he naʻe ʻosi tekaʻi ʻa e maká pea naʻe ava ʻa e fonualotó. Naʻá na fakasio ki loto. Naʻe ʻi ai ha ongotangata teunga hina naʻá na tangutu ʻi muʻa mo mui he tokaʻangá. Naʻe hā mai ha ʻāngelo kiate kinaua ʻo pehē, “Ko e hā ʻoku mou kumi ai ʻa e moʻuí ʻi he potu ʻo e maté?

“ʻOku ʻikai ʻi heni ia, ka kuo tuʻu hake: mou fakamanatu ki heʻene lea kiate kimoutolu ʻi Heʻene kei ʻi Kālelí,

“ʻO pehē, ʻE tukuange ʻa e Foha ʻo e tangata ki he nima ʻo e kau tangata angahalá, pea ʻe tutuki ia ki he ʻakaú, pea ʻe toetuʻu ia ʻi hono ʻaho tolú” (Luke 24:5–7).

Kuo hoko ʻa e ngaahi foʻi lea mahinongofuá ni—“ʻOku ʻikai ʻi heni ia, ka kuo [toe tuʻu]”—ko e loloto taha ia he tohi kotoa pē kuo fai. Ko e fakamahino ia ʻo e lala ʻa e fonualotó. Ko hono fakahoko ia ʻo e meʻa kotoa naʻá Ne folofola ʻaki fekauʻaki mo e toe tuʻú. Ko e tali fakaʻeiʻeiki ia ki he fehuʻi ʻoku fehangahangai mo e tangata, fefine, pea mo e fānau kotoa kuo fāʻeleʻi ki he māmaní.

ʻĪmisi
Christ teaching

“Ko ʻEne pōpoakí ko e ongoongolelei ʻo e melino. Ko ʻEne ngaahi akonakí ko e akonaki ʻo e foaki ʻofa mo e ʻofa.”

Naʻe folofola ʻa e ʻEiki kuo toe tuʻú kia Mele, peá ne tali ange. Naʻe ʻikai ko ha laumālie ʻuli Ia. Naʻe ʻikai ko ha fakakaukau pē ʻeni. Naʻe moʻoni, ʻo moʻoni tatau mo ʻEne ʻi he moʻui fakamatelié. Naʻe ʻikai ke Ne fakangofua ke ala ange kiate Ia. He kuo teʻeki ai ke hāʻele hake ki Heʻene Tamai ʻi he Langí. ʻE vavé ni ʻene hoko ʻa e meʻa ko iá. Kuo pau ko ha feʻiloaki fakafiefia, ke ʻōʻōfaki ʻe he Tamai, naʻe ʻofa ʻiate Iá pea ʻoku pau naʻe tutulu foki mo Ia he lolotonga ʻo e feituʻulaʻā ʻo ʻEne mamahí.

Naʻá Ne hā ki he ongo tangata ʻi he hala ki ʻEmeasí. ʻO pōtalanoa pea kai mo kinaua. ʻE feʻiloaki mo ʻEne kau ʻAposetoló ʻi he loki kuo tāpuni malú pea akonekina kinautolu. Naʻe ʻikai ke ʻi ai ʻa Tōmasi ʻi he ʻuluaki meʻá. Naʻe fakaafeʻi ia ʻe he ʻEikí he ʻaho hono hokó ke ala ange ki Hono ongo toʻukupú mo Hono vakavaká. Naʻá ne ofo lahi ʻo pehē, “Ko hoku ʻEikí mo hoku ʻOtuá” (Sione 20:28). Naʻe pōtalanoa ʻi ha taimi [kehe] mo ha toko 500. …

Pea ʻoku ʻi ai mo ha fakamoʻoni ʻe taha. ʻOku fakamoʻoni ʻa e hoa folofola ko ʻení, ʻa e Tohi ʻa Molomoná, naʻe ʻikai ngata pē Heʻene hā kiate kinautolu ʻi he Maama Motuʻá ka kiate kinautolu foki ʻi he Maama Foʻoú. ʻIkai ʻapē naʻá Ne folofola ʻi ha taimi ʻe taha ʻo pehē, “ʻOku ai mo ʻeku fanga sipi kehe ʻoku ʻikai ʻi he lotoʻā ko ʻení; te u ʻomi ʻa kinautolu foki, pea te nau fanongo ki hoku leʻó; pea ʻe [ʻi] ai ʻa e lotoʻā pē taha, mo e tauhi pē taha”? (Sione 10:16).

Naʻá Ne hā kiate kinautolu ʻi he hemisifia ko ʻení ʻi he hili ʻEne Toetuʻú. Naʻe toe ongona e leʻo ʻo e ʻOtua ko e Tamai Taʻengatá ʻi Heʻene hāʻele hifo ʻi he ngaahi ʻao ʻo e langí, ʻi Heʻene fakahaaʻi molumalu: “Vakai ki hoku ʻAlo ʻOfaʻangá, ʻa ia ʻoku ou fiemālie lahi aí, ʻa ia kuó u fakaongoongoleleiʻi ai ʻa hoku hingoá—mou fanongo kiate ia” (3 Nīfai 11:7). …

Pea kapau ʻoku ʻikai feʻunga kotoa ʻeni, ʻoku ʻi ai mo e fakamoʻoni, mahino mo pau pea mo mālohi fau, ʻa e palōfita maʻongoʻonga ʻo e kuonga fakakosipeli ko ʻení, ʻa Siosefa Sāmita. Naʻe ʻalu ʻi heʻene kei siʻí ki he vaoʻakaú ke lotu ʻo kole ha maama mo ha mahino. Pea naʻe hā ai ʻi hono ʻaó ha Ongo Tangata, ko hona ngingilá mo e nāunaú ʻoku ʻikai faʻa lava ke mafakamatalaʻi, ʻo na tuʻu ʻi ʻolunga ʻiate ia ʻi he ʻataá. Naʻe folofola mai ʻa e toko taha kiate ia, ʻo ne ui ia ʻaki [hono] hingoá, ʻo ne tuhu ki he tokotahá ʻo pehē—Ko Hoku ʻAlo ʻOfaʻangá ʻEni. Fanongo kiate Ia!” [Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:17].

Naʻe fakahā ʻe he Siosefa tatau pē ʻi ha taimi kimui ange: Pea naʻá ma vakai ki he nāunau ʻo e ʻAló, ʻi he toʻukupu toʻomataʻu ʻo e Tamaí, ʻo ma maʻu mei hono fonú;

“Pea ko ʻeni, hili ʻa e ngaahi fakamoʻoni lahi kuo fai ʻo kau kiate iá, ko e fakamoʻoni fakamuimui taha ʻeni, ʻa ia ʻokú ma fai ʻo kau kiate iá: ʻOkú ne Moʻui!” (T&F 76:20, 22).6

ʻOku ou toe fakaongo atu, ki he taha kotoa ʻoku ala veiveiuá, ʻa e ngaahi lea naʻe fai kia Tōmasi ʻi heʻene ala ki he matakafo he toʻukupu ʻo e ʻEikí: “ʻOua naʻá ke taʻetui, kae tui” [Sione 20:27]. Tui kia Sīsū Kalaisi ko e ʻAlo ia ʻo e ʻOtuá, ko e tokotaha maʻongoʻonga taha ʻo e moʻuí ni mo ʻitānití. Tui naʻe kamata ʻa e moʻui taʻehanotataú ni kimuʻa ʻi he teʻeki faʻu ʻa e māmaní. Tui ko Ia ʻa e Tupuʻanga ʻo e māmani ʻoku tau nofo aí. Tui ko e Sihova ia ʻo e Fuakava Motuʻá, ko e Mīsaia ia ʻo e Fuakava Foʻoú, naʻe pekia pea toetuʻu, naʻe ʻaʻahi ki he ongo konitinēniti ʻo e hihifó ʻo akoʻi ʻa e kakai ʻi aí, naʻá Ne kamata ʻa e kuonga fakakosipeli fakaʻosi ko ʻení, pea ʻoku moʻui, ko e ʻAlo moʻui ʻo e ʻOtua moʻuí, ko hotau Fakamoʻui mo hotau Huhuʻi.7

2

Te tau lava takitaha ʻo ʻiloʻi ko Sīsū Kalaisi ʻa e ʻAlo ʻo e ʻOtuá pea mo e Fakamoʻui ʻo e māmaní, kuo ʻosi toetuʻu mei faʻitoka.

ʻOku ʻi ai ha … feingatau ʻoku fai ki he tui ʻa e tangatá, ka ʻoku ʻikai mahino maʻu pē ʻa e ongo tafaʻakí … he naʻa mo e kau tau ʻo e tui faka-Kalisitiané ʻoku ʻi ai e niʻihi te nau fie fakaʻauha e fakalangi ʻo Kalaisí ʻa ē ʻoku nau takua hono huafá. ʻE ala tukunoaʻi pē kinautolu kapau naʻe ʻikai olopoto honau leʻó, kapau naʻe ʻikai mālohi lahi honau ivi tākiekiná, kapau naʻe ʻikai fuʻu olopoto ʻenau ʻuhingá.

… ʻE lōnuku ha kakai tokolahi ʻi ha ngaahi moʻunga ʻe lauiafe ke talitali e mafoa ʻa e ata ʻo e ʻaho Toetuʻú pea mo fakamanatu kiate kinautolu e talanoa ʻo Kalaisí, ko ʻEne toetuʻú te nau fakamanatuá. ʻE toe fakamatalaʻi ʻe ha kau malanga ʻa ha ngaahi tui fakalotu lahi ʻa e talanoa ʻo e fonualoto naʻe lalá, ʻi ha lea fakaʻofoʻofa mo fonu ʻamanaki. ʻOku ou ʻoatu ʻa e fehuʻi ko ʻení—kiate kinautolu—pea kiate kimoutolu: “ʻOku mou tui moʻoni ki ai?”

ʻOku mou tui moʻoni ko Sīsuú ko e ʻAlo ia ʻo e ʻOtuá, ko e fanautama moʻoni ʻo e Tamaí?

ʻOku mou tui nai naʻe ongona ʻa e leʻo ʻo e ʻOtua ko e Tamai Taʻengatá, ʻi he fukahi vai ʻo Soataní ʻo pehē, “Ko hoku ʻAlo ʻofaʻangá ʻeni, ʻa ia ʻoku ou fiemālie lahi aí?” (Mātiu 3:17.)

ʻOku mou tui ko e Sīsū tatau pē ʻeni naʻá Ne fai e ngaahi maná, naʻá Ne fakamoʻui ʻa e mahakí, fakaʻeveʻeva ʻa e pipikí, mo toe fakamoʻui ʻa e pekiá?

ʻOku mou tui koā naʻe toe tuʻu mai ʻo moʻui ʻi he ʻaho hono tolú, hili ʻEne pekia ʻi he moʻunga ko Kalevalé pea telio ʻi he fonualoto ʻo Siosefá?

ʻOku mou tui koā moʻoni kuó Ne moʻui—ʻoku moʻoni, mahuʻinga, hoko tonu kiate Ia—pea te Ne toe hāʻele mai hangē ko e talaʻofa ʻa e kau ʻāngeló ʻi Heʻene hāʻele haké?

ʻOku mou tui moʻoni ki he ngaahi meʻa ko ʻení? Kapau ʻoku pehē, ta ko ha konga kimoutolu ʻo ha falukunga kakai ʻoku fakaʻau ke tokosiʻi ʻoku fakautuutu hono kataʻi ʻe he kau filōsefá, pea fakautuutu ange hono manukiʻi ʻe ha kau ako ʻe niʻihi, pea ʻoku fakautuutu ange hono pehē “kuo ʻosi honau kuongá” ʻe ha kau faifekau tui fakalotu mo ha kau teolosia ʻiloá.

… ʻI he fakakaukau ʻa e kau poto ko ʻení, ko e ngaahi talatupuʻa pē ʻeni—ʻa e ʻaloʻi ʻo Sīsū ko e ʻAlo ʻo e ʻOtuá ʻa ē naʻe hiva ai ʻa e kau ʻāngeló he toafa ʻo Siuteá, ʻa e faimana naʻá Ne fakamoʻui ʻa e mahakí mo fokotuʻu ʻa e maté, ʻa e Kalaisi naʻe toetuʻu mei faʻitoká, ʻa ʻEne hāʻele haké pea mo e talaʻofa ʻo ʻEne toe hāʻele maí.

ʻOku toʻo ʻe he kau mataotao fakalotu fakaonopooni ko ʻení meiate Ia Hono tuʻunga fakalangí pea nau toki fifili pe ko e hā ʻoku ʻikai moihū ai ʻa e tangatá kiate Iá.

ʻĪmisi
Road to Emmaus

Naʻe fononga ʻa e Fakamoʻui kuo toetuʻú mo ha ongo tangata ʻi he hala ki ʻEmeasí.

Kuo toʻo ʻe he kau mataotao potó ni meia Sīsū ʻa e tuʻunga fakaʻotuá kae tuku pē ia ko e tangata. Kuo nau feinga ke fakafeʻungaʻi ia ki heʻenau fakakaukau māʻulaló. Kuo nau toʻo meiate Ia hono tuʻunga ko e ʻalo fakalangí pea toʻo mei māmani hono Tuʻi totonú. …

… ʻOku mau fakamoʻoni atu ʻi he loto māluʻia ko e ʻOtuá ʻoku ʻikai mate, tukukehe pē hono fakaʻuhingaʻi ʻo pehē ʻoku maté. …

… ʻOku fie maʻu ha meʻa ia ʻoku mahulu hake ʻi he tui feʻungá pē. ʻOku fie maʻu ke mahino Hono tuʻunga makehe mo taʻe-mafakatataua ko e Huhuʻi fakalangí pea fie maʻu mo ha loto manava-kāvakava kiate Ia mo ʻEne pōpoaki ko e ʻAlo ʻo e ʻOtuá.

ʻOku ʻatā ʻa e mahino mo e loto manava-kāvakava ko iá ki he taha kotoa te ne ngāueʻí. ʻOku ʻikai fepaki ia mo e ako ʻoku māʻolunga angé, ka he ʻikai maʻu ia ʻi he lau pē ʻo e fakakaukau fakapotó. ʻIkai, ka ʻoku maʻu ia ʻi ha founga faingofua ange. ʻOku mahino kiate kitautolu e ngaahi meʻa ʻa e ʻOtuá ʻi he Laumālie ʻo e ʻOtuá. (1 Kolinitō 2:11.) Ko e fakalea ia ʻo e fakahaá.

Ko hono maʻu ʻo e mahino pea mo e vēkeveke ki he ʻEikí, ʻoku hoko ia ʻi he muimui ki ha fanga kiʻi lao faingofua. … ʻOku ou fie fokotuʻu atu ha meʻa faingofua ʻe tolu ʻi he fakakaukaú ni, ʻoku meimei tōtuʻa hono toutou fakaʻaongaʻí, ka ʻoku mahuʻinga ʻi hono ngāue ʻakí mo ʻaonga fau honau olá. …

Ko e ʻuluakí ʻoku pehē—ke lau e folofola ʻa e ʻEikí. … Hangē ko ʻení, lau e Kosipeli ʻa Sioné mei he kamataʻangá ki heʻene ʻosi. Tuku ke folofola hangatonu atu ʻa e ʻEikí kiate koe, pea ʻe hoko mai ʻEne folofolá mo ha fakamoʻoni leʻosiʻi ke taʻeʻuhinga ai e lau ʻa e kau fakaangá. Lau foki mo e fakamoʻoni ʻo e Maama Foʻoú, ʻa e Tohi ʻa Molomoná, ʻa ia naʻe ʻomi ko e fakamoʻoni “ko Sīsū ko e Kalaisí, ko e ʻOtua Taʻengata, ʻo fakahaaʻi Ia ki he puleʻanga kotoa peé.” (Peesi talamuʻaki ʻo e Tohi ʻa Molomoná.)

Ko e uá ke tokoni—ke tokoni ʻi he ngāue ʻa e ʻEikí. … ʻOku ʻikai fie maʻu ʻi he ngāue ia ʻa Kalaisí hoʻo fakaveiveiuá; ʻokú ne fie maʻu ho iví mo e taimí pea mo e ngaahi talēnití; pea ʻi hoʻo fakaʻaongaʻi ʻeni ke tokoní, ʻe tupulaki hoʻo tuí pea mōlia atu hoʻo fakaveiveiuá. …

Ko e tolú ko e lotú. Fakataufolofola ki hoʻo Tamai Taʻengatá ʻi he huafa ʻo Hono ʻAlo ʻOfaʻangá. ʻOkú ne pehē, “Vakai, ʻoku ou tuʻu ʻi he matapaá, mo tukituki: kapau ʻe fanongo ʻe ha taha ki hoku leʻó, mo toʻo ʻa e matapaá, te u hū atu kiate ia, pea te ma keinanga fakataha mo au.” (Fakahā 3:20.)

Ko ʻEne fakaafé ʻeni, pea ʻoku pau mo e talaʻofá. ʻOku ʻikai mahino pe te ke ongona ha leʻo mei he langí, ka ʻe hoko mai ha fakapapau mei he langí, ʻoku nonga mo pau. …

… ʻE mahino makehe ʻa e fakamoʻoni ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi he puputuʻu ʻo e fakakaukau fakapoto, ʻoku ui ko e fakaanga ʻoku māʻolunga angé, pea mo e fakakaukau fakalotu halá, ko Sīsū Kalaisí ko e ʻAlo moʻoni ʻo e ʻOtuá, kuo aloʻi ʻi he kakanó, ko e Huhuʻi ʻo e māmaní, kuo toetuʻu mei faʻitoka, ko e ʻEiki ʻe hāʻele mai ʻo pule ko e Tuʻi ʻo e ngaahi tuʻí. Ko ho faingamālie ia ke ʻiloʻi ai. Ko ho fatongia ke ke kumi ke ʻiloʻi.8

3

ʻOku fie maʻu ke tau fehuʻi maʻu pē kiate kitautolu, “Ko e hā te tau fai mo e Sīsū ʻoku ui ko Kalaisí?”

ʻOku ou toe fie fai atu e fehuʻi naʻe fai ʻe Pailato he taʻu ʻe uaafe kuo hilí, “Ko e hā te tau fai [kia] Sīsū ʻoku ui ko Kalaisí?” (Mātiu 27:22.) ʻIo, ʻoku fie maʻu ke tau fehuʻi maʻu pē kiate kitautolu, Ko e hā te tau fai [kia] Sīsū ʻoku ui ko Kalaisí? Ko e hā te tau fai ki Heʻene ngaahi akonakí, pea ʻe founga fēfē haʻatau lava ʻo ʻai ke hoko ko ha konga taʻelava-ke-fakamavahevaheʻi ia ʻo ʻetau moʻuí? …

… “Vakai ki he Lami ʻa e ʻOtuá, ʻa ia ʻokú ne ʻave ʻa e angahala ʻa māmaní.” (Sione 1:29.) Hono ʻikai ʻe masivesiva ʻetau moʻuí ʻo ka ʻikai e ivi tākiekina ʻo ʻEne ngaahi akonakí mo ʻEne sīpinga taʻe-mafakatatauá. Kuo tukuʻau mai ʻi he kuonga lahi e ngaahi lēsoni ʻo e fulihi atu e kouʻahe ʻe tahá, mo e ʻalu mo ia he maile ʻe uá, ʻa e foki mai ʻa e foha maumau koloá, pea mo ha ngaahi akonaki taʻe-mafakatataua lahi, ke fakavaʻanga ai hono ʻomi e angaʻofá mo e ʻaloʻofá mei he angataʻeʻofa ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá ki he kakaí.

ʻOku pule ʻa e angafītaʻá ʻi he feituʻu ʻoku tekeʻi mei ai ʻa Kalaisí. ʻOku pule ʻa e angaʻofá mo e faʻa-kātakí ʻi he feituʻu ʻoku ʻiloʻi ai ʻa Kalaisi mo fai ki Heʻene ngaahi akonakí.

Ko e hā leva te tau fai kia Sīsū ʻoku ui ko Kalaisí? “Kuó ne fakahā kiate koe, ʻe tangata ʻa ia ʻoku leleí; pea ko e hā ʻoku ʻamanaki ʻe [he ʻEikí] ʻiate koé, ka koeʻuhí ke ke faitotonu mo ke loto ki he ʻofá, mo ke ʻaʻeva mo ho ʻOtuá ʻi he angavaivai?” (Maika 6:8.)

“Ko ia, ʻoku ou pehē kiate kimoutolu, ʻoku totonu ke mou fefakamolemoleʻaki; he ko ia ia ʻoku ʻikai te ne fakamolemoleʻi hono tokouá ʻi heʻene ngaahi angahalá ʻoku halaia ia ʻi he ʻao ʻo e ʻEikí; he ʻoku nofo ʻiate ia ʻa e angahala lahi angé.” (T&F 64:9.) …

Ko e hā leva te tau fai ki he Sīsū ʻoku ui ko Kalaisí? “Naʻá ku fiekaia, pea naʻa mou foaki ʻa e meʻakai kiate au: Naʻá ku fieinua, pea naʻa mou foaki ʻa e inu kiate au: Ko e muli au, pea naʻa mou fakaafeʻi au: telefua, pea naʻa mou fakakofuʻi au: Naʻá ku [puke], pea naʻa mou ʻaʻahi mai kiate au: Naʻá ku ʻi he fale fakapōpulá, pea naʻa mou haʻu kiate au: (Mātiu 25:35–36) …

Ko e hā te tau fai ki he Sīsū ʻoku ui ko Kalaisí?

Ako ʻiate Ia. Kumi lahi ʻi he folofolá he ko ia ia ʻoku fakamoʻoni kiate Iá. Fakalaulauloto ki he mana ʻo ʻEne moʻuí mo ʻEne ngāué. Kiʻi feinga faivelenga ange ke muimui ʻi Heʻene sīpingá mo fai ki Heʻene ngaahi akonakí.9

4

ʻOku tau hanga kia Sīsū Kalaisi ko e maka ʻo hotau fakamoʻuí, ko hotau mālohí, hotau fakafiemālié, pea mo e ʻelito ʻo ʻetau tuí.

ʻOku ʻikai ke tau ʻilo pe ko e hā ʻoku toka mei muʻa maʻatautolú. ʻOku ʻikai ke tau ʻilo pe ko e hā ʻe ʻomi ʻe he ngaahi ʻaho ka hoko maí. ʻOku tau moʻui ʻi ha māmani taʻepau. ʻE ʻi ai ha niʻihi te nau lavameʻa lahi. ʻE ʻi ai ha niʻihi ʻe loto mamahi. ʻE ʻi ai ha niʻihi ʻe fiefia lahi mo nēkeneka, moʻui lelei pea mo fiemālie. Ka ʻe ʻi ai ha niʻihi, mahalo ʻe mahamahaki mo mamahi lahi. ʻOku ʻikai ke tau ʻiloʻi. Ka ʻoku ʻi ai ha meʻa ʻoku tau ʻiloʻi. Tatau ai pē pe ko e hā ʻe hoko he kahaʻú, ʻoku ʻi ai ʻa e Huhuʻi ʻo e māmaní, ko e ʻAlo ʻo e ʻOtuá, ʻo hangē ko e fetuʻu ʻo e polé ʻi he langí, pea ʻokú Ne mahino mo pau ʻo hangē ko ha taula ki heʻetau moʻui taʻefaʻamaté. Ko Ia ʻa e maka ʻo hotau fakamoʻuí, ko hotau mālohí, fakafiemālié, pea mo e ʻelito ʻo ʻetau tuí.

ʻOku tau hanga kiate Ia ʻi he ulo ʻa e laʻaá pea mo e fakapoʻulí, pea ʻokú Ne ʻi ai ke fakapapauʻi mo hōifua mai kiate kitautolu.10

ʻOku ou ʻilo ʻoku moʻui hoku Huhuʻí,

Ko e Fakamoʻui Fakaʻeiʻeiki, ko e ʻAlo ʻo e ʻOtuá,

Naʻá Ne ikunaʻi ʻa e mamahí mo e maté,

Ko hoku Tuʻi, ko hoku Taki, mo hoku ʻEiki.

ʻOkú Ne moʻui, ko e makatuʻu moʻoni ʻo ʻeku tuí,

Ko e ʻutaʻanga moʻoni pē taha ʻo e kakai ʻi māmaní,

Ko e maamakamo ki ha halanga lelei ange,

Ko e maama ʻi he tafaʻaki ʻe taha e veili ʻo maté.

Foaki mai pē muʻa ho Laumālie fiefiá,

ʻA e nonga ko e ʻAfioná pē ʻoku maʻu mei aí.

ʻA e tui ke ʻaʻeva he hala kuo lalá

ʻOku fakatau atu ki he ʻitānití.11

Ngaahi Fokotuʻu ki Hono Ako mo Akoʻí

Ngaahi fehuʻi

  • Fakamanatu e lea ʻa Palesiteni Hingikelī ki he fakamoʻoní he konga 1, pea tuku ha taimi ke fakalaulauloto ai ki hoʻo fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisí. Ko e hā ʻokú ke houngaʻia ai ʻi he ngāue mo e Fakalelei ʻa e Fakamoʻuí? Ko e fē ʻa e ngaahi talanoa mo e ngaahi akonaki mei he moʻui ʻa e Fakamoʻuí ʻoku mahuʻinga makehe kiate koe?

  • Fai pē kiate koe ʻa e ngaahi fehuʻi ʻi he konga 2. ʻOku tokoniʻi fēfē ʻe hoʻo ngaahi talí hoʻo moʻui fakaʻahó? ʻI he konga tatau pē, fakamanatu e “lao faingofua” ʻe tolu ʻa Palesiteni Hingikelī ke maʻu ai ha mahino ki he “ngaahi meʻa ʻa e ʻOtuá.” Kuo tokoniʻi fēfē koe ʻe he ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ʻení ke toe loloto ange ai hoʻo mahino fakalaumālié?

  • Naʻe toutou fehuʻi ʻe Palesiteni Hingikelī, “Ko e hā te tau fai mo e Sīsū ʻoku ui ko Kalaisí?” (konga 3). Ko e hā ha meʻa te tau lava ʻo ako mei heʻene ngaahi talí? Fakakaukauʻi pe te ke tali fēfeeʻi e fehuʻi ko ʻení. Naʻe mei kehe fēfē hoʻo moʻuí kapau naʻe ʻikai ke ke ʻiloʻi e ngaahi akonaki mo e sīpinga ʻa e Fakamoʻuí?

  • Naʻe fakamamafaʻi ʻe Palesiteni Hingikelī ko Sīsū Kalaisi hotau taula ʻi ha māmani ʻoku taʻepau (vakai ki he konga 4). Ko e fē ha taimi naʻá ke ongoʻi ai ʻa e ivi mo e fakafiemālie ʻa e Fakamoʻuí ʻi ha taimi faingataʻa? Fakalaulauloto ki he laine takitaha ʻo e himi ʻa Palesiteni Hingikelií he konga 4. Ko e hā ʻa e ngaahi founga ʻoku hoko ai ʻa e Fakamoʻuí ko hotau “ʻutaʻanga pē tahá”? ʻOku founga fēfē ʻEne hoko ko ʻetau “maama kamo ki ha halanga lelei angé”?

Ngaahi Potufolofola Fekauʻaki

Luke 24:36–39; Sione 1:1–14; Ngāue 4:10–12; 2 Nīfai 2:8; 25:26; ʻAlamā 5:48; T&F 110:3–4

Tokoni ki he Akó

“Palani ha ngaahi ʻekitivitī ako te ne langaki hake ʻa hoʻo tui ki he Fakamoʻuí” (Malangaʻaki ʻEku Ongoongoleleí [2004], 25). Hangē ko ʻení, ʻi hoʻo akó, te ke ala fai kiate koe ha ngaahi fehuʻi hangē ko ʻení: ʻE founga fēfē ha tokoni mai ʻa e ngaahi akonaki ko ʻení ke fakatupulaki ʻeku mahino ki he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí? ʻE founga fēfē ha lava ʻa e ngaahi akonaki ko ʻení ʻo tokoniʻi au ke u tatau ange mo e Fakamoʻuí?

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. “The Symbol of Christ,” Ensign, May 1975, 92, 94.

  2. “Four Cornerstones of Faith,” Ensign, Feb. 2004, 4.

  3. Teachings of Gordon B. Hinckley (1997), 280.

  4. “He Is Not Here, but Is Risen,” Ensign, May 1999, 71.

  5. “He Is Not Here, but Is Risen,” 71.

  6. “He Is Not Here, but Is Risen,” 71–72.

  7. “Be Not Faithless,” Ensign, Apr. 1989, 2.

  8. ʻI he Conference Report, Apr. 1966, 85–87.

  9. “What Shall I Do Then with Jesus Which Is Called Christ?” Ensign, Dec. 1983, 3–5).

  10. “We Look to Christ,” Ensign, May 2002, 90.

  11. “ʻOku Moʻui Hoku Huhuʻí,” Ngaahi Himi, fika 68; fakalea ʻe Kōtoni B. Hingikelī.