Akonaki ʻa e Kau Palesitení
Vahe 5: Ngaahi ʻOfefine ʻo e ʻOtuá


Vahe 5

Ngaahi ʻOfefine ʻo e ʻOtuá

“ʻOku fakaofo e mālohi ʻo e tui ʻa e kakai fefiné.”

Mei he Moʻui ʻa Kōtoni B. Hingikelií

Naʻe fakahaaʻi ʻe Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī ʻi heʻene moʻuí kotoa ʻa e houngaʻia ʻi he ivi pea mo e ngaahi tokoni ʻa e houʻeiki fafiné. Naʻá ne toe fakahaaʻi foki ʻene fakamoʻoni mālohi ki he mahuʻinga ʻo e kakai fefiné ʻi he palani taʻengata ʻa e ʻOtuá. Naʻá ne fiefia ʻi he fakautuutu e ngaahi faingamālie ʻo fafiné, pea pehē ki heʻenau tui ki he Fakamoʻuí pea mo ʻenau mateakiʻi honau fāmilí mo e Siasí.

Ko e faʻē ʻa Kōtoni B. Hingikelī ko ʻEita, naʻe poto mo ako lelei pea naʻe manako ʻi he ngaahi tohí, mūsiká, mo e ʻātí. Naʻe mali ʻi hono taʻu 29 mo ha tangata uitou ko Palaieni Hingikelī ʻo ne tokangaʻi ha fānau ʻe toko valu naʻa nau tēngihia e mālōlō siʻenau faʻeé. Naʻá ne tauhi kinautolu ʻi he ʻofa, ʻoange poupou naʻa nau fie maʻú, mo feinga ke tauhi ha fāmili tokolahi. Ko Kōtoni ʻa e lahi taha ʻi he fānau ʻe toko nima ʻa ʻEita mo Palaiení. Neongo ne siʻi mālōlō ʻa ʻEita ʻoku kei taʻu 20 pē ʻa Kōtoni, ka naʻe fakatoka ʻe heʻene ngaahi akonakí mo e sīpingá ha lelei ʻi he toenga ʻene moʻuí. Ko e taimi naʻá ne lea ai kau kiate iá, naʻá ne lave maʻu pē ki heʻene tākiekina lelei iá.

Naʻe ʻi ai foki mo ha ivi tākiekina lahi fau ʻo e uaifi ʻo Kōtoni B. Hingikelī ko Māsilií ʻiate ia. Ko ha fefine mālohi ia naʻá ne māteakiʻi e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí. Naʻá ne maʻu ha tui lahi, natula fiefia, mo fiefia ʻi he moʻuí. Naʻe fakahaaʻi ʻe Palesiteni Hingikelī ʻene ʻofa mo e fakaʻapaʻapa kiate iá ʻi haʻane tohi ʻofa kiate ia:

“Kuo tā tuʻo lahi ʻetau kaungā fononga mamaʻo holó. Kuó ta ʻaʻahi ki he konitinēniti kotoa pē. Kuó ta fai ha ngaahi fakataha ʻi he ngaahi kolo lalahi ʻo māmaní pea ʻi ha fanga kiʻi kolo iiki ange. … Kuó ta talanoa mo ha lauimiliona ne nau fakahoungaʻi lahi fau koe. Kuó ke maʻu e ʻofa ʻa e taha kotoa kuo nau fanongoa hoʻo ngaahi lea angamahení. Kuo maʻu ʻe hoʻo fakatōkilaló, hoʻo loto fiefia mo longomoʻuí, hoʻo poto fakalongolongo mo taʻetūkuá, pea mo hoʻo tui lahi mo tuʻumaʻú ʻa e loto ʻo e taha kotoa kuo fanongo kiate koé. … Kuo hoko hoʻo ʻuakai ki he laukongá mo e feinga fakaʻutumauku ki he ʻiló ke ke tokanga mo longomoʻui ai ʻi ha moʻui lōloa mo ʻaonga lahi.”1

Naʻe faʻa lea ʻa Palesiteni Hingikelī kau ki he natula fakalangi ʻo e kakai fefiné mo poupouʻi atu kinautolu ki ha ngaahi ikuna lelei ange ʻo e tuí. Naʻá ne pehē ki he kau finemuí: “Ko ha ʻōfefine moʻoni koe ʻo e Māfimafí. ʻOku ʻikai hano ngataʻanga ʻo e meʻa te ke malavá. Kapau teke lava ʻo puleʻi hoʻo moʻuí, ʻe fonu ʻa e kahaʻú ʻi he ngaahi faingamālié mo e fiefiá. He ʻikai lava keke fakamoleki ho ngaahi talēnití mo ho taimí. ʻOku toka mei muʻa ha ngaahi faingamālie lahi.”2 Naʻá ne pehē fekauʻaki mo e kakai lalahí: “ʻOku fie maʻu ʻe he māmaní e nima ʻo e kakai fefiné mo ʻenau ʻofá, ʻenau fakafiemālié, mo honau iví. ʻOku fie maʻu ʻe hotau ʻātakai koví honau leʻo fakalotolahí, ʻa e fakaʻofoʻofa ʻoku taau mo honau natulá, pea mo e laumālie ʻo e ʻofa ko honau tofiʻá.”3

ʻI he konifelenisi lahi, hili e pekia siʻono hoa ʻofeina ko Māsilií, naʻe fakaʻosi ʻaki ʻe Palesiteni Hingikelī e taha ʻo ʻene ngaahi leá ʻa ʻene fakahaaʻi ʻene loto houngaʻia moʻoni: “ʻIkai ʻoku pau ke u fakafetaʻi, ʻikai ʻoku pau ke tau fakafetaʻi, ʻi he houʻeiki fafine ʻi heʻetau moʻuí. ʻOfa ke tāpuakiʻi kinautolu ʻe he ʻOtuá. ʻOfa ke tauafu ʻEne ʻofa maʻongoʻongá kiate kinautolu pea mo fakakalauni kinautolu ʻaki e ngingila mo e faka’ofo’ofa, ʻaloʻofa pea mo e tui.”4

ʻĪmisi
mother and daughters

“Ko e ʻofefine takitaha kimoutolu ʻo e ʻOtuá. Fakakaukau ki he ngaahi ʻuhinga fakaofo ʻo e foʻi moʻoni kilukilua ko iá.”

Ngaahi Akonaki ʻa Kōtoni B. Hingikelií

1

ʻOku ʻi ai ha tuʻunga māʻolunga mo toputapu ʻo e houʻeiki fafiné ʻi he palani taʻengata ʻa e ʻOtuá.

Ko e ʻofefine takitaha kimoutolu ʻo e ʻOtuá. Fakakaukau ki he ngaahi ʻuhinga fakaofo ʻo e foʻi moʻoni kilukilua ko iá. …

ʻOku ou fakamanatu kiate kimoutolu e lea naʻe fai ʻe he Palōfita ko Siosefá ki he kakai fefine ʻo e Fineʻofá ʻi ʻEpeleli 1842. Naʻá ne pehē: “Kapau te ke moʻui fakatatau mo e ngaahi faingamālié ni, he ʻikai ke lava ʻo taʻofi ʻa e kau ʻāngeló mei haʻanau hoko ko hao ngaahi takaua” [Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa Sāmita (2007), 525. Ko ha ivi fakaofo moʻoni ʻoku mou maʻú.5

ʻOku mou mātuʻaki mahuʻinga, ʻa kimoutolu takitaha. … ʻOku mou maʻu ha tuʻunga māʻolunga mo toputapu ʻi he palani taʻengata ʻa e ʻOtua, ko ʻetau Tamai ʻi he Langí. Ko Hono ngaahi ʻofefine kimoutolu, ʻoku mahuʻinga kiate Ia, ʻokú Ne ʻofaʻi, mo mātuʻaki mahuʻinga kiate Ia. He ʻikai ke lava ‘o hoko ʻEne palani maʻongoʻongá taʻe te mou kau ai.6

Tuku ke u fakahā atu houʻeiki fafine ʻoku ʻikai ke mou fika ua ʻi he palani ki he fiefia ʻa ʻetau Tamaí pea mo e tuʻunga lelei ʻa ʻEne fānaú. Ko ha konga mātuʻaki mahuʻinga taha kimoutolu ʻo e palani ko iá. Ka ʻikai kimoutolu he ʻikai ke lava ʻo hoko ʻa e palaní. Ka ʻikai kimoutolu, he ʻikai hoko kotoa ʻa e polokalamá.7

Kuo mou maʻu homou tāpuaki ʻi homou fanauʻí ha faʻahinga meʻa fakaʻofoʻofa mo toputapu pea mo fakalangi. ʻOua naʻa teitei ngalo ia. Ko hoʻomou Tamai Taʻengatá ko e ʻEiki Pule ia ʻo e ʻunivēsí. ʻOku pule aoniu, ka ʻokú Ne toe fanongo foki ki hoʻo ngaahi lotú ko Hono ʻofefine pea mo fanongo ki hoʻo fakataufolofola kiate Iá. Te Ne tali hoʻo ngaahi lotú. He ʻikai ke Ne tuku ke ke tuēnoa.8

2

ʻOku kaunga e faleʻi ʻa e ʻEikí kia ʻEma Sāmitá ki he taha kotoa.

Ko e vahe uanoa ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá … ko ha fakahā ia naʻe fai ʻia Siosefa ko e Palōfitá ki hono uaifi ko ʻEmá. … Naʻá ne pehē kia ʻEma, mo kitautolu kātoa:

“Ko ha fakahā ʻeni ʻoku ou foaki kiate koe ʻo kau ki hoku lotó; pea kapau te ke faivelenga pea ʻaʻeva ʻi he ngaahi hala ʻo e angamaʻá ʻi hoku ʻaó, te u maluʻi ʻa hoʻo moʻuí, pea te ke maʻu ha tofiʻa ʻi Saione” [T&F 25:2; vakai foki ki he veesi 16]. …

ʻOku tau takitaha maʻu ʻa e kī ki he ngaahi tāpuaki ʻa e Fungani Māfimafí kiate kitautolú, ʻi ha konga lahi. Kuo pau ke tau totongi e mahuʻingá, kapau ʻoku tau fie maʻu ʻa e tāpuakí. Ko ha konga ʻo e mahuʻinga ko iá ʻa e faitōnungá. Faitōnunga ki he hā? Faitōnunga kiate kitautolu ki he lelei taha ʻoku tau maʻú. ʻOku ʻikai totonu ke fakasiʻia ʻe ha fefine ia, ke tukuhifo ia, ke toʻo maʻamaʻa e ngaahi meʻa ʻokú ne lavá mo hono iví. Tuku ke faitōnunga ʻa e taha kotoa ʻi he ngaahi ʻulungaanga maʻongoʻonga, mo fakalangi ʻoku ʻiate iá. Faitōnunga ʻi he ongoongoleleí. Faitōnunga ki he Siasí. ʻOku ʻākilotoa kitautolu ʻe kinautolu ʻoku feinga ke taʻofi, ke kumi ha ngaahi vaivai ʻi he kau ʻuluaki takí, ke fakamāuʻi hono ngaahi polokalamá, pea mo fakaangaʻi lahi ia. ʻOku ou fakamoʻoni atu ko e ngāue ʻeni ʻa e ʻOtuá, pea ko kinautolu ʻoku laukovi ki aí ʻoku nau laukovi kiate Ia.

Tauhi faivelenga kiate Ia. Ko Ia ho maʻuʻanga ivi moʻoni pē tahá. Ko hoʻo Tamai Hēvaní Ia. ʻOkú Ne moʻui. ʻOkú Ne fanongo mai mo tali ʻa e ngaahi lotú. Faitōnunga ki he ʻOtuá.

Naʻe hoko atu ʻa e ʻEikí ʻo folofola kia ʻEma, “Kapau … te ke ʻaʻeva ʻi he ngaahi hala ʻo e angamaʻá.”

Te u pehē ʻoku mahino ki he fefine kotoa … hono ʻuhingá. ʻOku ou ongoʻi e ngaahi lea ko ia naʻe fai kia ʻEma Sāmitá, pea kiate kitautolu kotoa, ko ha tuʻunga ke tauhi kapau ʻoku tau fie maʻu ha tofiʻa ʻi he puleʻanga ʻo e ʻOtuá. Ko e taʻe-angamaʻá ʻoku tuʻu fehangahangai moʻoni ia mo e talangofua ki he ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá. ʻOku ʻikai ha meʻa ia ʻe toe fakaʻofoʻofa ange ʻi he angamaʻá. ‘Oku ‘ikai ha mālohi ʻe toe māʻolunga ange ʻi he mālohi ʻo e angamaʻá. ‘Oku ‘ikai ha anga fakaʻeiʻeiki ʻe toe tatau mo e fakaʻeiʻeiki ʻo e angamaʻá. ʻOku ʻikai ha tuʻunga lelei ʻe toe taau ange, ha teunga ʻe manakoa ange. …

Naʻe ui ʻa ʻEma “ko e fefine kuo fili” [T&F 25: 3]. ʻA ia, ko hono fakalea ʻe taha he folofolá, ko e “meʻangāue kuo fili ʻe he ʻEikí.” (Vakai, Molonai 7:31.) Ko kimoutolu takitaha ko ha fefine kuo fili. Kuo mou mavahe mei māmani ko e kau fakahoko ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisi kuo fakafoki maí. Kuó ke ʻosi fai hoʻo filí, pea kapau ʻokú ke moʻui taau mo ia, ʻe fakalāngilangiʻi koe ai ʻe he ʻEikí mo fakahīkihikiʻi. …

Naʻe pau ke fakanofo ʻa ʻEma9 ʻi he nima ʻo Siosefá ke ne “fakamatalaʻi e ngaahi folofolá, pea ke ekinaki ki he Siasí, ʻo fakatatau ki he meʻa ʻe foaki kiate koe ʻe hoku Laumālié” [T&F 25:7].

Te ne hoko ko ha faiako. Te ne hoko ko ha faiako ʻo e māʻoniʻoní mo e moʻoní. Naʻe folofola ange ʻa e ʻEikí kiate ia fekauʻaki mo hono uí, “Te ke maʻu ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, pea ʻe fakafemoʻuekinaʻi ʻa ho taimí ki he fai tohí, pea ke ako lahi” [T&F 25:8].

Naʻe pau ke ne ako e ongoongoleleí. Naʻe pau foki ke ne ako ʻa e ngaahi meʻa ki he māmani naʻe nofo aí. Naʻe fakamahinoʻi ia ʻi he ngaahi fakahā kimui ai ʻoku kaunga kiate kitautolu kātoa. Naʻe pau ke tuku hono taimí ke “ako lahi.” Naʻe pau ke faitohi, ʻo fakamatala’i ʻene ngaahi fakakaukaú.

Tuku muʻa ke u fokotuʻu atu kiate kimoutolu kau fafine ʻo e ʻaho ní, tatau pē matuʻotuʻa pe kei talavou, ke mou faitohi, ke mou hiki ha ngaahi tohinoa, ke mou fakamatalaʻi hoʻomou fakakaukaú ʻi ha laʻi pepa. Ko e faitohí ko ha kaveinga lelei. Ko ha ngāue fakaako kāfakafa. Te ne tokoniʻi koe ʻi ha ngaahi founga kehekehe, pea te ke tāpuekina ai siʻa moʻui ʻa ha tokolahi. …

ʻI he fakalea ʻo e fakahaá, naʻe pau ke ne “fakamatalaʻi e ngaahi folofolá, pea ke ekinaki ki he Siasí, ʻo fakatatau ki he meʻa ʻe foaki kiate koe ʻe hoku Laumālié.”

He toki fekau fakaʻofoʻofa moʻoni ne ʻoange kiate ia pea mo e kau fafine kotoa ʻo e Siasi ko ʻení. Kuo pau ke fai ha ako, kuo pau ke fai ha teuteu, kuo pau ke fai ha fokotuʻutuʻu ʻo e fakakaukaú, kuo pau ke fai hano fakamatalaʻi ʻo e folofolá, kuo pau ke fai ha ekinaki ki he ngaahi ngāue leleí hangē ko hono fakahinohino ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní

Naʻe hoko atu e ʻEikí, “ʻOku ou pehē kiate koe ke ke liʻaki ʻa e ngaahi meʻa ʻo e māmaní, pea fekumi ki he ngaahi meʻa ʻo ha maama lelei ange” [T&F 25:10].

ʻOku ou ongoʻi naʻe ʻikai ko ʻEne talaange kia ʻEmá ʻoku ʻikai totonu ke ne ongoʻi hohaʻa ki ha potu ke nofo ai, meʻakai ki he funga tēpilé, mo ha vala. Naʻá Ne talaangé ʻoku ʻikai totonu ke ʻāvea ʻi he ngaahi meʻa ko ʻení, he ko hotau tokolahi ʻoku fakahehema pehē. Naʻá Ne fakahā angé ke tuku ʻene fakakaukaú ki he ngaahi meʻa māʻolunga ange ʻo e moʻuí, ʻa e ngaahi meʻa ʻo e māʻoniʻoní mo e leleí, ʻa e ngaahi meʻa ʻo e manavaʻofa mo e ʻofa ki he niʻihi kehé, ʻa e ngaahi meʻa ʻo ʻitānití. …

Naʻe hoko atu ʻa e ʻEikí ʻo Ne folofola: “Ko ia, hiki hake ho lotó ʻo fiefia, pea pīkitai ki he ngaahi fuakava ʻa ia kuó ke faí” [T&F 25:13].

ʻOku ou tui ko ʻEne pehē maí, ʻai ke ke fiefia. Ko e ongoongoleleí ko ha meʻa fakafiefia. ʻOkú ne ʻomai ha ʻuhinga ke tau fiefia ai. Ko e moʻoni ʻoku ʻi ai e taimi ʻo e mamahi. Ko e moʻoni ʻoku ʻi ai e ngaahi houa ʻo e loto hohaʻa mo e taʻemanonga. ʻOku tau loto hohaʻa kotoa. Ka kuo ʻosi fakahā mai ʻe he ʻEikí ke hiki hake hotau lotó pea fiefia.10

ʻĪmisi
woman, mother, grandmother in Thailand

“ʻOfa ke faitāpuekina kimoutolu, siʻi ngaahi faʻē! … Te mou ʻi ai, kuo pau ke mou ʻi ai, ko e mālohi ki he toʻu tangata foʻoú.”

3

ʻOku ʻa e ngaahi faʻeé ha uiuiʻi toputapu ke ohi hake ʻenau fānaú ʻi he māʻoniʻoni mo e moʻoni.

Ko e ivi totonu ʻo ha fonua, sosaieti, pe fāmili ʻoku maʻu ia ʻi he tuʻunga ʻulungaanga kuo maʻu, ʻi he konga lahi, ʻe he fānau naʻe akoʻi ʻi he natula lōngonoa, mo faingofua fakaʻaho ʻo e ngaahi faʻeé.11

Ko e ʻapí ʻoku hoko ko e fakailiʻanga ʻo e ngaahi toʻu tangata foʻoú. ʻOku ou fakatauange ‘e ʻiloʻi ‘e kimoutolu ngaahi faʻeé ka hili ange meʻa kotoa pē, ʻoku ʻikai hamou toe fatongia vivili, pe ha toe fatongia ʻe maʻongoʻonga ange hono palé, ka ko e ohi ʻokú ke fai ki hoʻo fānaú ʻi ha ʻātakai ʻoku malu, nonga, feohi, ʻofa, mo e fakaʻaiʻai ke nau tupulaki mo fai lelei.12

ʻOku ou fakamanatu ki he faʻē ʻi he potu kotoa pē ʻa e māʻoniʻoni homou uiuiʻí. ʻOku hala ha meʻa te ne lava ke fetongi lelei kimoutolu. ʻOku ʻikai ha fatongia ia ʻe maʻongoʻonga ange, hala ha tufakanga ʻe mafatukituki ange ka ko hoʻo ohi kinautolu kuó ke ʻomi ki māmaní ʻi he ʻofa mo e nonga pea mo fakaʻeiʻeiki.13

Ohi hake hoʻomou fānaú ʻi he māmá mo e moʻoní. Akoʻi ke nau lotu ʻi heʻenau kei īkí. Laukonga mei he folofolá kiate kinautolu neongo he ʻikai ala mahino e meʻa kotoa ʻokú ke lau angé. Akoʻi ke nau totongi ʻenau vahehongofulú mo e ʻaukaí ʻi he ʻuluaki paʻanga ʻe faifaiange pea nau maʻú. ʻAi ke hoko ʻeni ke nau angaʻaki ʻi heʻenau moʻuí. Akoʻi hoʻomou fānau tangatá ke nau fakaʻapaʻapaʻi e tuʻunga fakaefefiné. Akoʻi hoʻomou fānau fefiné ke nau ʻaʻeva angamaʻa. Tali e fatongia ʻi he Siasí, pea falala ki he ʻEikí ke Ne fakafeʻungaʻi koe ki ha ui pē te ke maʻu. ʻE hoko hoʻo faʻifaʻitakiʻangá ko ha sīpinga ki hoʻo fānaú.14

ʻOfa ke faitāpuekina kimoutolu ʻe he ʻOtuá, siʻi ngaahi faʻē! ʻI hono tānaki fakataha e ngaahi ikuna mo e ngaahi ʻulungia ʻi he ngāue ʻa e tangatá, ʻi he kamata ke nonga hifo e ngaahi fepaki ʻo e moʻuí, ʻi he mōlia atu mo e ngaahi meʻa kotoa ne tau ngāue mālohi ki ai ʻi he māmaní, te mou ʻi ai, kuo pau ke mou ʻi ai, te mou hoko ko e mālohinga ki ha toʻu tangata foʻou, ko e fakalakalakaʻanga maʻu pē ʻi he pué. Ko hono tuʻunga leleí ʻe makatuʻunga ia ʻiate kimoutolu.15

4

ʻOku ʻi ai ha ngaahi fatongia maʻongoʻonga ʻo e kakai fefiné ʻi he ngāue ʻo e fakamoʻuí.

ʻOku ʻi ai ha mālohi mo ha ivi lahi ʻi he houʻeiki fafine ʻo e Siasi ko ʻení. ʻOku ʻi ai ha tuʻunga fakatakimuʻa mo e fakahinohino, ha faʻahinga laumālie tauʻatāina, ka ʻoku hoko ʻa e fiemālie lahí ko ha konga ʻo e meʻá ni, ko e puleʻanga ʻo e ʻEikí, pea ngāue fetākinima mo e [kau maʻu] lakanga fakataulaʻeikí ke ʻunuaki ia ki muʻa.16

Kuo tuku ʻe he ʻOtuá ki he kakai fefine ʻo e Siasí ni ha ngāue ke fai ʻi he langa Hono puleʻangá. ʻOku fekauʻaki ia mo e tapa kotoa ʻo hotau fatongia konga ʻe tolú—ʻa ia, ko e ʻuluakí, ke akoʻi ʻa e ongoongoleleí ki māmani; uá, ke fakamālohia e tuí mo langaki e fiefia ʻa e kāingalotu ʻo e Siasí; pea tolú, ke fakahoko e ngāue lahi ʻo e fakamoʻuí maʻá e kau pekiá.17

ʻOku kaungā ngāue ʻa e kakai fefine ʻo e Siasí mo e houʻeiki tangatá ʻi hono paotoloaki e ngāue kāfakafá ni ʻa e ʻEikí … ʻOku fuesia ʻe he kakai fefiné ha ngaahi fatongia mamafa pea ʻoku nau haʻisia ke fakahoko e ngaahi fatongia ko iá. ʻOku nau taki ʻenau ngaahi houalotú, pea ʻoku mālohi mo lelei e ngaahi houalotu ko iá pea ko ha ngaahi ivi mahuʻinga ia ki he lelei he māmaní. ʻOku nau ʻi ha tuʻunga fengāueʻaki mo e lakanga fakataulaʻeikí, ʻo feinga fakataha ke langa hake puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻi māmani. ʻOku mau fakalāngilangiʻi mo fakaʻapaʻapaʻi kimoutolu ʻi homou fatongiá. ʻOku mau fie maʻu e tuʻunga fakatakimuʻá, mo ha ivi, pea mo ha ngaahi ola lelei mei hoʻomou puleʻi e ngaahi houalotu ʻoku mou fatongiaʻakí. ʻOku mau tali mo poupouʻi ko e ngaahi ʻofefine kimoutolu ʻo e ʻOtuá, ʻoku kaungā ngāue lelei ʻo tokoni kiate Ia ʻi hono fakahoko ʻo e moʻui taʻefaʻamate mo e moʻui taʻengata ʻa e kotoa e ngaahi foha mo e ngaahi ʻofefine ʻo e ʻOtuá18

ʻĪmisi
young women in front of temple

“ʻOku ou … fakaafeʻi e kau fafine he potu kotoa pē ke nau ngāueʻi e meʻa lahi fau ʻoku nau malavá.”

5

Ko e Fineʻofá ko ha maʻuʻanga ia ʻo e ngaahi tāpuaki taʻefakatatauá.

Ko e kau fafine ʻo e Fineʻofá ʻoku ʻōʻōfaki moʻoni ʻo taʻengata ʻi he toʻukupu ʻo hotau ʻEikí. Ko ʻeku fakakaukaú, ko e kautaha maʻongoʻonga taha ʻeni ʻa fafine ʻi he māmaní kotoa. Naʻe fokotuʻu ia ʻe he ʻOtuá. Naʻe lea mo ngāue ʻa Siosefa Sāmita ʻi heʻene hoko ko e palōfitá ʻi he taimi naʻá ne fokotuʻu ai ʻa e Fineʻofá he 1842.19

ʻOku mahuʻinga ʻaupito ke tuʻu mālohi mo taʻe-ueʻia ʻa e kakai fefine ʻo e Siasí ʻi he meʻa ʻoku totonu mo moʻoni ʻi he palani ʻa e ʻEikí. ʻOku ou tui pau ʻoku ʻikai ha toe kautaha ʻi ha feituʻu ʻe tatau mo e Fineʻofa ʻo e Siasí ni. … Kapau ʻe taha [hono kau mēmipaá] mo leʻo pē taha, ʻe taʻefakangatangata hono mālohí.20

Naʻá ku ʻi ha konifelenisi fakasiteiki naʻe lea ai ha finemui, ko e palesiteni ʻo e Fineʻofá ʻi ha uooti ki he kau teʻeki malí, ki he ngāue tokoní mo e faingamālie lelei ʻoku maʻu ʻe he kau finemui ʻi hono uōtí. ʻOku mou maʻu kātoa ʻeni. ʻOku ʻi ai hoʻomou houalotu pē ʻamoutolu. ʻOku mou maʻu e kau taki lelei ke faleʻi kimoutolu. ʻOku mou maʻu ʻa kinautolu te nau ala atu ʻo tokoniʻi kimoutolu ʻi homou taimi faingataʻaʻiá mo e mamahí.21

Ko hai te ne lava ʻo fuatautau e ngaahi ola fakaofo ʻi he moʻui ʻa ha kau fafine ʻe lauimiliona kuo tupulaki ʻenau ʻiló, kuo fakalōloa ʻenau vīsoné, kuo fakafaingamālieʻi ʻenau moʻuí, pea mo fakalahi ʻenau mahino ki he ngaahi meʻa ʻa e ʻOtuá ʻe he ngaahi ʻuhinga taʻefaʻalaua kuo akoʻi lelei mo ako ʻi he ngaahi houalotu ʻo e Fineʻofá?

Ko hai te ne lava ʻo fuatautau e fiefia kuo maʻu ʻi he moʻui ʻa e kau fafiné ni ʻi heʻenau feohi fakataha, ʻo feohi ʻi he ʻātakai ʻo e uōtí pe koló, ʻo fefakatupulakiʻaki ʻenau moʻuí tuʻunga ʻi he feohi ne fakafiefia mo mahuʻingá?

Ko hai ia, ʻe mahino ki ai, ʻi heʻene fakakaukaú, ʻa e ngaahi ngāue taʻefaʻalaua ʻo e ʻofa kuo ʻosi fakahokó, ʻa e meʻakai kuo hili ki he ngaahi tēpile naʻe halá, ʻa e tui kuo tanumaki ʻi he ngaahi houa faingataʻa ʻo e puké, ʻa e ngaahi kafo kuo lalavá, ʻa e mamahi kuo fakaleleiʻi ʻe he ngaahi nimaʻofá mo e ngaahi lea leʻosiʻi mo fakalotolahí, ʻa e fakafiemālie kuo fai ʻi he taimi ʻo e maté mo e taʻelata ʻoku hoko aí? …

He ʻikai ha taha ia te ne malava ke fikaʻi ʻa e ngaahi ngāue kuo ʻosi fakahoko mo fakakakato ʻe he Fineʻofa fakafeituʻú. He ʻikai ha taha ia te ne lava ʻo fakafuofuaʻi ʻa e lelei kuo hoko ʻi he moʻui ʻa e kakai fafine ʻoku kau ʻi he ngaahi houalotu ko ʻení pea mo kinautolu kuo ʻaonga ki ai tuʻunga heʻenau ngaahi ngāue leleí. …

ʻOfa ke tāpuakiʻi ʻe he ʻOtuá siʻi Kau Fineʻofa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. ʻOfa ke kei tupulaki mo ongoʻi ʻi he māmaní kotoa … e laumālie ʻo e ʻofa kuó ne fakalotoa hono kau mēmipá. ʻOfa ke ongo ʻenau ngāue ʻo e ʻofá ki he ngaahi moʻui taʻefaʻalaua ʻi ha potu pē ʻoku hā ai. Pea ʻofa ke ʻaonga ki he moʻui ʻa ha ngaahi toʻu tangata ʻo e kau finemui ʻoku teʻeki hoko maí, ʻa e maama mo e mahino, ʻa e ako mo e ʻilo, pea mo e moʻoni taʻengatá, ʻi he ngaahi puleʻanga ʻo e māmaní, koeʻuhí ko e kautaha makehe mo fakalangi kuo fokotuʻú.22

6

Fakatupulaki ki he mālohi fakalangi ʻoku ʻiate kimoutolú.

Ko ha kakai fefine tokolahi fau kimoutolu ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. … He ʻikai ha taha ia te ne lava ʻo fikaʻi e mālohi lahi fau ki he leleí te mou ala aʻusiá. … ʻOku ou fakatukupaaʻi kimoutolu ke mou tuʻu mo mālohi ʻi hono taukapoʻi e ngaahi ʻulungaanga maʻongoʻonga kuo hoko ko e huituʻa ʻo ʻetau fakalakalaka fakasōsialé. Ko e taimi ʻoku mou taha aí, ʻoku ʻikai ha ngataʻanga homou mālohí. Te mou lava ʻo lavaʻi ha meʻa pē ʻoku mou fie ikunaʻi. ʻOi, hono ʻikai mātuʻaki lahi fau hono fie maʻu kimoutolu ʻi he māmani ʻoku hōloa ai e ngaahi ʻulungaanga mahuʻingá ʻa ia ʻoku hangē ʻoku pule ai e filí.23

ʻOku ou ongoʻi ke fakaafeʻi e kakai fefine ʻi he potu kotoa pē ke ngāueʻi e meʻa lahi fau ʻoku mou malavá. ʻOku ʻikai ko ʻeku kolé ke ke kakapa ʻo laka he meʻa ʻokú ke lavá. ʻOku ou fakatauange he ʻikai ke mou fakakinaʻi kimoutolu ʻaki ha ngaahi fakakaukau taʻemalava. Fakatauange he ʻikai ke mou feinga ke fokotuʻu ha taumuʻa ʻoku taukakapa ke ke aʻusia. ʻOfa te mou fai pē e meʻa te mou lava ʻo faí ʻi he lelei taha ʻoku mou ʻiló. Kapau te mou fai ia, te mou siotonu ki he hoko ʻa ha ngaahi mana.24

ʻOku ou fie fakahā ʻeku fakamālō kiate kimoutolu kau fafine faivelenga ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, kuo mou aʻu he taimí ni ʻo lauimiliona mo ʻi he funga ʻo e māmaní. ʻOku maʻongoʻonga homou mālohi ki he leleí. ʻOku fakaofo homou ngaahi talēnití mo e līʻoá. ʻOku lahi fau hoʻomou tuí mo hoʻomou ʻofa ki he ʻEikí, ki Heʻene ngāué, pea ki Hono ngaahi fohá mo e ngaahi ʻofefiné. Hoko atu ʻo moʻuiʻaki e ongoongoleleí. Fakahaaʻi ia ʻi he ʻao kotoa ho kaungāngāué. ʻE mahuʻinga ange hoʻo ngaahi ngāue leleí ʻi ha faʻahinga lea te ke ala leaʻaki. ʻAʻeva ʻi he angamaʻa mo e moʻoni, ʻi he tui mo e faivelenga. Ko ha konga kimoutolu ʻo ha palani taʻengata, ko ha palani naʻe fokotuʻutuʻu ʻe he ʻOtua ko ʻetau Tamai Taʻengatá. Ko e ʻaho kotoa pē ko ha konga ia ʻo e ʻitāniti ko iá.

ʻOku ou ʻiloʻi ko e tokolahi ʻo kimoutolu ʻoku mou fuesia ha ngaahi kavenga mamafa moʻoni. ʻOfa ʻe tokoni atu homou kaungā ngāue ʻi he Siasí, homou kau tangatá mo e kau fefiné ʻi he ngaahi kavenga ko iá. ʻOfa ke ʻalu hake hoʻomou ngaahi lotú kiate Ia ʻoku mālohi tahá, ʻoku ʻofa ʻiate kimoutolú, pea mo Ne lava ke ʻomi ʻa e ngaahi mālohi mo e ngaahi meʻa ʻe lava ʻo tokoni atú. Ko ha ngāue ʻeni ʻo e ngaahi mana. ʻOku mou ʻiloʻi, mo u ʻiloʻi ia. ʻOku faingofua pē ke u talaatu ke ʻoua naʻa mou lotosiʻi, ka te u lea ʻaki pē, ʻi heʻeku kole atu ke mou laka atu ʻi he tuí.25

ʻOku fakaofo e mālohi ʻo e kakai fefine ʻo e tuí. Kuo toutou fakahaaʻi ia ʻi he hisitōlia ‘o e Siasi ko ʻení. ʻOku hoko ia ʻi hotau lotolotongá he ʻahó ni. Te u pehē, ko e konga ia ʻo e natula fakalangi ʻoku ʻiate kimoutolú.

Houʻeiki fafine, mou tuʻu hake ki homou tuʻunga fakalangí. ʻAi ʻa e māmani ʻokú ke nofo aí, ke hoko ko ha potu lelei ange kiate koe mo kinautolu kotoa ʻe muimui mai ʻiate koé.26

Fakafetaʻi ki he ʻOtuá ʻi he kau fafine lelei ʻo e Siasí ni. ʻOfa ke Ne fakatōkakano ʻi homou lotó ha ongoʻi laukau ʻi homou ngaahi fatongiá pea mo ha fakamoʻoni ki he moʻoni ʻe hoko ko e foheʻuli ke ke malu ai mei he afā kotoa pē.27

Ngaahi Fokotuʻu ki Hono Ako mo Akoʻí

Ngaahi fehuʻi

  • Ko e hā ʻoku tau ako meia Palesiteni Hingikelī fekauʻaki mo e ongo ʻa e Tamai Hēvaní ki Hono ngaahi ʻofefiné? (Vakai ki he konga 1.) Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke mahino kiate kitautolu “e tuʻunga māʻolunga mo toputapu” ʻo e kakai fefiné ʻi he palani taʻengata ʻa e ʻOtuá?

  • Ko e hā e konga ʻo e faleʻi ʻa e ʻEikí kia ʻEma Sāmitá ʻoku ʻaonga taha kiate koé? (Vakai ki he konga 2.) Ko e hā te tau lava ʻo ako mei he konga 2 fekauʻaki mo e faitōnungá? Ko e hā te tau lava ʻo ako fekauʻaki mo e hoko ko ha “fefine kuo filí”? Ko e hā te tau lava ʻo ako fekauʻaki mo e founga hono fakatatau ʻo e folofolá kiate kitautolú?

  • Ko e hā hoʻo fakakaukau ʻi hoʻo lau e faleʻi ʻa Palesiteni Hingikelī ki he ngaahi faʻeé? (Vakai ki he konga 3.) Kuo tāpuekina fēfē koe ʻe ha ivi tākiekina ʻo ha faʻē? Ki he mātuʻá, ko e hā ʻoku “hala [ai] ha tufakanga ʻe mafatukituki” ʻi hono ohi hake ʻenau fānaú “ʻi he ʻofa mo e melino pea mo fakaʻeiʻeikí”?

  • Ko e hā ha ngaahi sīpinga kuó ke mamata ai ʻi he “ivi mo e mālohi lahi” ʻo e kakai fafine ʻi he Siasí? (Vakai ki he vahe 4.) Ko e hā ha ngaahi founga ʻe lava ai ʻa e kakai fefiné ʻo tokoni ke fakahoko e “moʻui taʻefaʻamaté mo e moʻui taʻengatá ki he kotoa ʻo e ngaahi foha mo e ngaahi ʻofefine ʻo e ʻOtuá”? Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke fetākinima ʻa e kakai tangatá mo e kakai fefiné ʻi hono ʻunuaki kimuʻa e ngāue ʻa e ʻEikí? Ko e hā ha ngaahi sīpinga ʻo e meʻá ni kuó ke mamata ai?

  • Toe fakamanatu e ngaahi tāpuaki ʻoku maʻu mei he Fineʻofá, hangē ko hono fakamatalaʻi ʻe Palesiteni Hingikelī ʻi he konga 5. Ko e hā ha ngaahi tāpuaki kuó ke maʻu mei he ngāue ʻa e kakai fefine ʻo e Fineʻofá, kau ai ʻa kinautolu ʻoku ngāue ʻi he Finemuí mo e Palaimelí? ʻE founga fēfē haʻo lava ʻo fakamālohia e Fineʻofa ʻi homou uōtí? ʻE founga fēfē ha lava ʻe he Fineʻofá ʻo tokoniʻi e kau finemuí ke fakatupulaki honau ivi tākiekina ki he leleí?

  • Fakakaukau ki he fakalotolahi ʻa Palesiteni Hingikelī ke “ngāueʻi e meʻa lahi fau ʻoku mou malavá” (konga 6). ʻE founga fēfē haʻatau lava ʻo maʻu ha vīsone lelei ange ki he meʻa ʻoku ʻafioʻi ʻe he ʻOtuá te tau maaʻusiá? ʻE founga fēfē haʻatau lava ʻo fakalakalaka ke aʻusia e meʻa ʻoku tau malavá? Ko e fē ha taimi naʻá ke mamata ai he “mālohi fakaofo ʻo e tui ʻa e kakai fefiné”?

Ngaahi Potufolofola Fekauʻaki

Lea Fakatātā 31:10–31; Luke 10:38–42; Ngāue 9:36–40; Loma 16:1–2; 2 Tīmote 1:1–5; ʻAlamā 56:41–48

Tokoni Fakafaiako

ʻI hoʻo teuteu ke akoʻi e lēsoni takitaha, lotua e Laumālié ke ne tokoniʻi koe ke ke ʻiloʻi e taimi ke vahevahe ai e ngaahi ongo ʻoku toputapu taha kia koé. Mahalo ʻe ueʻi koe ke ke toutou [fakahoko tā tuʻo lahi] hoʻo fakamoʻoní lolotonga ha lēsoni, kae ʻikai ʻi he ngataʻangá pē” (ʻOku ʻIkai Ha Ui ʻe Mahuʻinga Ange ʻi he Faiakó [1999], 00 [44]).

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. ʻI he Glimpses into the Life and Heart of Marjorie Pay Hinckley, ed. Virginia H. Pearce (1999), 194–95.

  2. Tuku ke Ngaohi ke Fakaʻofoʻofa Maʻu ai Pē ʻe he Angamaʻá Hoʻo Ngaahi Fakakaukaú,” Ensign pe Liahona, Mē 2007, 115.

  3. Discourses of President Gordon B. Hinckley, Volume 2: 2000–2004 (2005), 509–10.

  4. “The Women in Our Lives,” Ensign or Liahona, Nov. 2004, 85.

  5. “Stand Strong against the Wiles of the World,” Ensign, Nov. 1995, 98.

  6. “Born of God,” Ensign, July 1991, 97.

  7. “To the Women of the Church,” Ensign, Nov. 1996, 67.

  8. “Stay on the High Road,” Ensign or Liahona, May 2004, 112.

  9. Ko hono fakaʻaongaʻi ko ia ʻe Palesiteni Hingikelī ʻo e fakanofó ʻokú ne fakahoʻata mai hono fakaʻaongaʻi ʻo e foʻi leá ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá 25:7, ko hano konga ʻokú ne fakaʻaongaʻi ʻi he sētesi ko ʻení. ʻI he tatau faka-Pilitānia ʻo e folofolá, ko e futinouti ki he foʻi lea fakanofó ʻi he veesi ko ʻení ʻoku pehē ai “pe vaheʻi.” ʻI he ngaahi ʻuluaki ʻaho ʻo e Fakafoki mai ʻo e Ongoongoleleí, ko e ongo foʻi lea fakanofó mo e vaheʻí naʻe faʻa fakatou ngāueʻaki pē; naʻe ʻikai ʻuhinga maʻu pē fakanofó ki he ngaahi tuʻunga he lakanga fakataulaʻeikí (vakai, sīpinga, T&F 63:45).

  10. “If Thou Art Faithful,” Ensign, Nov. 1984, 90–92.

  11. Motherhood: A Heritage of Faith (pamphlet, 1995), 6.

  12. “Stand Strong against the Wiles of the World,” 99.

  13. “Bring Up a Child in the Way He Should Go,” Ensign, Nov. 1993, 60.

  14. “Stand Strong against the Wiles of the World,” 99.

  15. Motherhood: A Heritage of Faith 13.

  16. “Women of the Church,” 68.

  17. “Live Up to Your Inheritance,” Ensign, June 1983, 84.

  18. “If Thou Art Faithful,” 89.

  19. “In the Arms of His Love,” Ensign or Liahona, Nov. 2006, 115.

  20. “Standing Strong and Immovable,” Worldwide Leadership Training Meeting, Jan. 10, 2004, 20.

  21. “The BYU Experience” (Brigham Young University devotional, Nov. 4, 1997), 2, speeches.byu.edu.

  22. “Ambitious to Do Good,” Ensign, Mar. 1992, 4–6.

  23. “Your Greatest Challenge, Mother,” Ensign, Nov. 2000, 97.

  24. Teachings of Gordon B. Hinckley (1997), 696.

  25. “Daughters of God,” 100.

  26. “Rise to the Stature of the Divine within You,” Ensign, Nov. 1989, 97–98.

  27. “Live Up to Your Inheritance,” 84.