Akonaki ʻa e Kau Palesitení
Vahe 25 Laka Atu Kimuʻa ʻi he Tui


Vahe 25

Laka Atu Kimuʻa ʻi he Tui

“Kapau ʻoku ʻi ai ha meʻa pē taha ʻokú ta fie maʻu, … [ko e] faʻahinga tui ʻokú ne ueʻi kitautolu ke tau tūʻulutui ʻo kole ki he ʻEikí ha fakahinohino, pea hili, ʻetau maʻu ha falala fakalangi feʻungá, tau tuʻu hake ʻo laka atu ʻo ngāue ke tokoni ʻi hono ʻai ke hoko ʻa e ngaahi ola naʻe fie maʻú.”

Mei he Moʻui ʻa Kōtoni B. Hingikelií

Naʻe manatu ʻa Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī, “Ko e taimi naʻá ku mavahe ai ke ngāue fakafaifekau [ko ha talavoú], naʻe mono mai ʻe heʻeku tamai leleí ha laʻi kaati naʻe hiki ai ha foʻi lea ʻe [valu]. Ko e ngaahi foʻi lea ia ʻa e ʻEikí ki he pule ʻi he falelotu lahí ʻi heʻene maʻu e tala kuo mate hono ʻofefiné: ʻʻOua te ke manavahē, ka ke tui pē.’ (Maʻake 5:36.)”1 ʻI he taimi naʻe ngāue ai e talavou ko ʻEletā Hingikelií ʻi ʻIngilaní, naʻe fehangahangai mo ha ngaahi faingataʻa lahi ʻa ia naʻe fie maʻu ai ke ne manatuʻi ʻa e ngaahi foʻi leá ni. Naʻá ne fakamatalaʻi kimui ha taha ʻo e ngaahi aʻusia peheé:

“Naʻe paaki ʻi ha ʻaho pē taha ʻe he ngaahi nusipepa Lonitoni ʻe tolu pe fā hano vakaiʻi ʻo ha tohi motuʻa, naʻe fakapotoʻi hono fakaangaʻí mo kovi, ʻo pehē ai ko e Tohi ʻa Molomoná ko ha hisitōlia ʻo e Kau Māmongá. Naʻe pehē mai ʻe Palesiteni Mēlili [ko ʻeku palesiteni fakamisioná], ʻʻOku ou fie maʻu ke ke ʻalu ki he faipulusí ʻo fakafepakiʻi ʻeni.’ Naʻá ku sio kiate ia mo teu ke u pehē ange, ‘ʻOku ʻikai ko hoʻo ʻuhinga kiate au.’ Ka naʻá ku tali fakatōkilalo ange pē, ʻ‘Io, tangataʻeiki.’

“ʻOku ʻikai ke u momou ke talaatu naʻá ku ilifia. Naʻá ku hū ki hoku lokí peá u ongoʻi ha meʻa ʻo hangē nai ko e ongo ia ʻoku pau ne ongoʻi ʻe Mōsese ʻi he taimi naʻe fekau ai ʻe he ʻEikí ke ʻalu ʻo talanoa kia Feló. Naʻá ku fai ha lotu. Naʻá ku lue tailiili pē ki he tauʻanga lēlue he Hala Kūtusí ke heka he lēlue ʻi lalo fonuá ki he Hala Filití. Naʻá ku maʻu e ʻōfisi ʻo e palesitení peá u fakahā ange ʻeku kātí ki he talitelefoní. Naʻá ne toʻo ia pea hū ki he ʻōfisi ʻi lotó pea ʻikai fuoloa kuo foki mai ʻo talamai ʻoku fuʻu femoʻuekina ʻa e palesitení ia ke talanoa mo au. Naʻá ku talaange kuó u haʻu ʻi ha maile ʻe nima afe [kilomita ʻe 8,000] pea te u tali pē. ʻI he houa hono hokó, naʻe ʻalu tuʻo ua pe tuʻo tolu ki hono ʻōfisí; pea fāifai peá ne toki fakaafeʻi au ke u hū ange. He ʻikai toe ngalo ʻiate au ʻa e ʻata ʻi heʻeku hū atú. Naʻá ne ifi ha foʻi sikā lōloa mo fofonga hangē ʻokú ne pehē mai, ʻʻOua te ke fakahohaʻasi au.’

“Naʻá ku pukepuke ʻa e ngaahi fakamatala vakaiʻi ne pākí. Hili iá naʻe ʻikai ke u toe manatuʻi e meʻa naʻá ku lea ʻakí. Naʻe hangē naʻe ʻi ai ha mālohi ʻe taha naʻe lea ʻiate aú. ʻI he kamataʻangá, naʻe kumi ʻuhinga mo fakafekiki. Pea toki kamata leva ke molū hifo. Naʻe fakaʻosi ʻaki haʻane palōmesi ke fai ha meʻa ki ai. ʻI ha houa pē ʻe taha, kuo ʻoatu ha pōpoaki ki he ngaahi fakatauʻanga tohi ʻi Ingilaní ke fakafoki ʻa e ʻū tohí ki he faipulusí. Naʻá ne paaki mo tohi ʻi ha fakamole lahi ʻi muʻa he tohi kotoa pē ha fakamatala naʻe ʻikai totonu ke lau ʻa e tohí ko ha hisitōlia, ka ko ha faʻu pē, pea naʻe ʻikai fakataumuʻa ke ke lau ki he kakai Māmonga fakaʻapaʻapaʻiá. Hili ha ngaahi taʻu lahi mei ai naʻá ne toe fai ha ngāue lelei ʻe taha naʻe mahuʻinga lahi ki he Siasí, pea naʻá ku maʻu ha kaati Kilisimasi meiate ia ʻi he taʻu kotoa pē ʻo aʻu ki heʻene mālōlō.”2

ʻI hono tali ʻe ʻEletā Hingikelī ʻa e fekau ke ʻaʻahi ki he ʻōfisi ʻo e faipulusí, naʻá ne akosope ha meʻa ʻe hoko ia ko ha sīpinga he toenga ʻene moʻuí: ʻi he tuí, tali e tukupaá; tautapa ki he ʻEikí ki ha tokoni; pea ʻalu leva ʻo fai e ngāué.

ʻĪmisi
woman reading scriptures

“Ko e taimi ʻoku ʻosi ai e meʻa kotoá, ko e tuí pē ʻa hotau ʻutaʻanga moʻoni mo tuʻuloá.

Ngaahi Akonaki ʻa Kōtoni B. Hingikelií

1

ʻE lava ʻo hoko ʻa e tui ki he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisí ko ha matavai ʻo e moʻui ʻaongá.

Kapau ʻoku ʻi ai ha meʻa pē taha ʻokú ta fie maʻu, ke tokoni ke tau ikuna mo lavameʻa ai ʻi he māmani ko ʻení, ko e tuí—ʻa e ʻelemēniti fakafiefia, mālohi lahi, mo fakaofo, ko ia naʻe fakamatalaʻi ʻe Paula, naʻe faʻu ʻaki ʻa e ngaahi māmaní (vakai, Hepelū 11:3). ʻOku ʻikai ko ʻeku ʻuhinga ki ha fakakaukau faingofua ka ki ha tui ʻoku malava, mo ngāue—[ko e] faʻahinga tui ʻokú ne ueʻi kitautolu ke tau tūʻulutui ʻo kole ki he ʻEikí ha fakahinohino, pea hili, ʻetau maʻu ha falala fakalangi feʻungá, tau tuʻu hake ʻo laka atu ʻo ngāue ke tokoni ʻi hono ʻai ke hoko ʻa e ngaahi ola naʻe fie maʻú. Ko e faʻahinga tui peheé ko ha koloa taʻe-mafakatataua. Ko e faʻahinga tui peheé, ko e taimi ʻoku ʻosi ai e meʻa kotoá, ʻoku hoko ia ko hotau ʻutaʻanga moʻoni mo tuʻuloa pē tahá.

… ʻE lava ke hoko ʻa e tuí ko e matavai ʻo e moʻui ʻaongá. ʻOku ʻikai ha toe founga fakaʻaiʻai lelei ia ka ko e ʻiloʻi ko e fānau kitautolu ʻa e ʻOtuá, ʻoku fie maʻu ʻe he ʻOtuá ke tau fai ha meʻa mo ʻetau moʻuí, pea te Ne tokoni mai ʻi he taimi ʻoku fie maʻu ai e tokoní. …

… Ko e taimi ʻoku ou fakamatala ai ki he tuí, ʻoku ʻikai ko ha fakaʻapē pē. ʻOku ou ʻuhinga ki ha mālohi ʻoku moʻui mo mahuʻinga ʻoku maʻu mei hono ʻiloʻi ʻo e ʻOtua ko ʻetau Tamaí mo Sīsū Kalaisi ko hotau Fakamoʻuí. …

… Ko e tui ki he ʻOtua Fakalangí, ki he Fungani Māfimafí, ko e mālohi mātuʻaki maʻongoʻonga ia te ne lava ke liliu ʻetau moʻuí.3

Naʻá ku ngāue fuoloa atu ki ha kautaha lēlue naʻe hū hono ngaahi halangá ʻi he ʻotu moʻungá. Naʻá ku faʻa heka ʻi he ngaahi lēlué. Ko e ngaahi ʻaho ia naʻe tafu malala ai ʻa e ngaahi meʻalelé. Ko e ngaahi fuʻu mīsini ko iá naʻe lalahi mo vave pea mo fakatuʻutāmaki. Naʻá ku faʻa fifili pe naʻe anga fēfē matuʻuaki ʻe he tokotaha ʻenisiniá e fononga lōloa he poʻulí. Peá u toki ʻiloʻi ta naʻe ʻikai ko ha foʻi fononga lōloa pē taha, ka ko ha fanga kiʻi fononga nounou hokohoko. Naʻe maʻu ʻe he mīsiní ha maama ulo lahi naʻá ne fakamāmaʻi e halá ʻi ha meimei ʻiate ʻe 400 pe 500. Ko e mamaʻo pē ia naʻe sio ai ʻa e ʻenisiniá, pea naʻe feʻunga pē, koeʻuhí he naʻe mamaʻo pehē maʻu pē ki muʻa ʻiate ia ʻi he poó kakato ʻo aʻu ki he pongipongi ʻo ha ʻaho foʻou. …

Pea ʻoku pehē pē mo ʻetau fononga taʻengatá. ʻOku tau laka fakalautelau pē. ʻI heʻetau fai iá ʻoku tau aʻu atu ki he taʻeʻiloá, ka ʻoku fakamaama e halá ʻe he tuí. Kapau te tau tanumaki e tui ko iá, he ʻikai ke tau teitei fononga ʻi he fakapoʻulí. …

Ko e pole ʻoku fehangahangai mo e mēmipa kotoa ʻo e Siasí ke ne fakahoko ʻa e foʻi laka hono hokó, ke ne tali ʻa e fatongia kuo ui ia ki aí, neongo ʻoku ʻikai ke ne ongoʻi tatau mo ia, pea ke ne fai ia ʻi he tui mo falala kakato ʻe huluhulu ʻe he ʻEikí e halá ʻi hono ʻaó.4

2

Ko e tuí ko e fakavaʻe ia ʻo e fakamoʻoni mo e ivi ʻo e ngāue ʻa e ʻEikí he māmaní.

Ko e koloa moʻoni pē taha ʻa e Siasí ko e tui ʻa hono kakaí.5

Ko ha meʻa fakaofo mo fakaʻofoʻofa ʻa e ongo ki ha lauiafe e mana ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻa ʻenau tui mo tali pea mo hoko ko e kau mēmipa [ʻo e Siasí]. ʻOku papitaiso kinautolu. ʻOku takiekina ʻenau moʻuí ki he leleí maʻu ai pē. ʻOku hoko ha ngaahi mana. ʻOku tō ha tenga ʻo e tuí ʻi honau lotó. ʻOku tupulaki ʻi heʻenau akó. Pea ʻoku nau tali ʻa e tefitoʻi moʻoni ki he tefitoʻi moʻoni, kae ʻoua kuo nau maʻu e ngaahi tāpuaki fakaofo kotoa ko ia ʻoku maʻu ʻe kinautolu ʻoku ʻaʻeva ʻi he tuí ʻi hení, ʻa e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní.

… ʻOku kei hoko pē meʻaʻofa mahuʻinga mo fakaofo ko ʻeni ʻo e tuí, ʻa e meʻaʻofa mei he ʻOtua ko ʻetau Tamai Taʻengatá, ko e ivi ʻo e ngāué ni pea mo e mālohi pulipulia ʻo hono pōpoakí. Ko e tuí ko e fakavaʻe ia ki ai kotoa. Ko e tuí ko hono tupuʻangá kotoa ia. ʻOku tatau ai pē pe ko e hū ki he malaʻe ʻo e ngāue fakafaifekaú, pe moʻui ʻaki e Lea ʻo e Potó, pe totongi e vahehongofulu ʻa ha taha. Ko e tui ʻoku tau maʻú ʻoku hāsino ʻi he meʻa kotoa ʻoku tau faí.

… Ko e ivi ʻo e ngāue mo e puleʻangá ni ʻoku ʻikai maʻu ia ʻi heʻene ngaahi koloa fakatuʻasinó, neongo ʻenau ngali lahí. ʻOku maʻu ia ʻi he loto ʻo hono kakaí. Ko e ʻuhinga ia ʻoku ola lelei aí. Ko e ʻuhinga ia mālohi ai mo tupulakí. Ko e ʻuhinga ia ʻokú ne lavaʻi ai ʻa e ngaahi meʻa fakaʻofoʻofa ʻokú ne fakahokó. ʻOku maʻu kotoa ia mei he meʻaʻofa ʻo e tuí ne foaki ʻe he Fungani Māfimafí ki Heʻene fānau ʻoku ʻikai veiveiua mo manavasiʻi, kae laka atu ki muʻá. …

Ko e tuí ko e fakavaʻe ia ʻo e fakamoʻoní. ʻOku ʻuhinga ʻa e tuí ke mateakiʻi ʻa e Siasí. ʻOku fakafofongaʻi ʻe he tuí ʻa e feilaulau, ʻoku foaki fiefia ʻi hono ʻunuakiʻi ki muʻa e ngāue ʻa e ʻEikí.6

Ko e ongoongoleleí ko ha ongoongo fakafiefia. Ko ha pōpoaki ia ʻo e ikuna. Ko ha ngāue ia ke tali ʻi he loto vēkeveke. …

ʻOua naʻa tau manavasiʻi. Ko Sīsū ʻa hotau takí, ko hotau ivi, mo hotau tuʻi.

Ko ha kuonga ʻeni ʻo e fakatuʻatamakí. ʻOku ʻatautolu ʻa e misiona ke tuí. ʻOku ou kole kiate kimoutolu, ko hoku ngaahi tokoua mo e tuofāfine he potu kotoa pē, ke toe fakapapauʻi hoʻomou tuí, ke ʻunuakiʻi e ngāué ni ki muʻa ʻi he funga ʻo e māmaní. …

“Kāinga, he ʻikai koā ke tau fai atu ʻi ha ngāue mahuʻinga pehē? Laka atu kimuʻa kae ʻoua ʻe fakaholoholomui. Ke mou lototoʻa ʻe kāinga; pea fai atu, fai atu ki he ikuna!” (T&F 128:22). Naʻe hiki ʻe he Palōfita ko Siosefá ha saame ʻo e tuí.

ʻIkai ʻoku nāunauʻia e kuohili ʻo e ngāue maʻongoʻongá ni. ʻOku fonu ia ʻi he loto fietangatá, lototoʻá, loto lahí, mo e tuí. ʻIkai ʻoku fakaofo ʻa e lolotongá ʻi heʻetau laka atu ke tāpuekina e moʻui ʻa e kakaí ʻi ha potu pē te nau fakafanongo ai ki he pōpoaki ʻa e kau tamaioʻeiki ʻa e ʻEikí. ʻIkai ʻe fakaʻofoʻofa fau ʻa e kahaʻú ʻi hono fakamafola atu ʻe he Fungani Māfimafí ʻEne ngāue nāunauʻiá, ʻo tākiekina ki he lelei ʻa kinautolu kotoa te nau tali mo moʻui ʻaki ʻEne ongoongoleleí, pea aʻu ki he tāpuaki taʻengata ʻo Hono ngaahi foha mo e ngaahi ʻofefine kotoa ʻi he toʻu tangata kotoa pē tuʻunga ʻi he ngāue taʻesiokita ʻa kinautolu ʻoku fonu honau lotó ʻi he ʻofa ki he Huhuʻi ʻo e māmaní. …

ʻOku ou fakaafeʻi kimoutolu kātoa, ʻi ha feituʻu pē ʻokú ke ʻi ai ko e kāingalotu ʻo e siasi ko ʻení, ke ke tuʻu mo ha tukupā ʻi ho lotó ke laka kimuʻa, moʻui ʻaki e ongoongoleleí, ʻofa he ʻEikí mo langa e puleʻangá. Te tau lava fakataha ʻo tuʻu maʻu ʻi he halá mo tauhi ʻa e tuí, ʻi he hoko ʻa e Fungani Māfimafí ko hotau mālohí.7

3

Te tau lava ʻi he tuí ke siʻaki ʻa e manavasiʻí mo ha meʻa fakatuta pē pe faingataʻa ʻi heʻetau moʻuí.

He ko hai ʻiate kitautolu te ne lava ke pehē kuo teʻeki ai ke ne ongoʻi manavasiʻi? ʻOku ʻikai ke u ʻilo ha taha kuo hao kakato mei ai. ʻOku ʻi ai foki ha niʻihi ʻoku nau manavasiʻi lahi ange ʻi ha niʻihi. ʻOku ʻi ai ha niʻihi ʻoku nau lava ʻo ikunaʻi vave ia, ka ʻoku ʻi ai ha niʻihi ʻoku nau moʻua ai ʻo ne fusi mo ikuʻi hifo kinautolu. ʻOku tau tofanga ʻi he manavasiʻi ki he manukí, manavasiʻi ke tōnounoú, manavasiʻi ke taʻelatá, mo e manavasiʻi ki he taʻeʻiló. ʻOku manavasiʻi ha niʻihi ʻi he lolotongá, ka ko e niʻihi ki he kahaʻú. ʻOku fuesia ʻe ha niʻihi ʻa e kavenga mafasia ʻo e angahalá pea te nau fie foaki ʻa e meimei meʻa kotoa pē ke veteange kinautolu mei he mafasia ʻo e manavasiʻi ke liliu ʻenau moʻuí. ʻAi muʻa ke tau ʻiloʻi ʻoku ʻikai haʻu ʻa e manavasiʻí mei he ʻOtuá, ka ko e ʻelemēniti fakahohaʻa mo fakatupu ʻauha ko iá ʻoku haʻu ia mei he fili ʻo e moʻoní mo e māʻoniʻoní. Ko e manavasiʻí ko e fehangahangai ia ʻo e tuí. ʻOku fakatupu hōloa hono iví, pea mo fakamate.8

Naʻe tohi ʻa Paula kia Tīmote ʻo pehē: “He naʻe ʻikai foaki ʻe he ʻOtuá kiate kitautolu ʻa e laumālie ʻo e manavasiʻí; ka ko e mālohi, mo e ʻofa, mo e loto fakapotopoto.

“Ko ia ke ʻoua naʻá ke mā koe ke fakamoʻoni ʻa hotau ʻEikí” (2 Tīmote 1:7–8).

ʻOku ou fakatauange ʻe fokotuʻu ʻe he mēmipa kotoa ʻo e siasí ni e ngaahi foʻi lea ko iá ʻi ha feituʻu te nau lava ʻo mamata ki ai he pongipongi kotoa ʻi heʻenau kamata e ʻahó. Te nau ʻomi kiate kitautolu e lototoʻa ke lea, te nau ʻomi ʻa e tui ke feingá, te nau fakamālohia ʻetau fakamoʻoni ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí. ʻOku ou tui ʻe hoko ha ngaahi mana lahi ange ʻi he funga ʻo e māmaní.9

ʻĪmisi
Jesus Christ

“ʻOua … naʻá ke mā ʻi he fakamoʻoni ʻa hotau ʻEikí” (2 Tīmote 1:8).

Naʻá ku talanoa ʻi ha ʻaho ʻe taha ki ha kaungāmeʻa naʻe hola mei hono fonua tupuʻá. ʻI he liua honau puleʻangá, naʻe puke ai ʻo tauhi pōpula. Naʻe lava hono uaifí mo e fānaú ke hola ʻo hao, ka ʻi ha taʻu ʻe tolu pe toe lahi ange, naʻe hoko ai ko ha taha pōpula ʻo ʻikai ha fetuʻutaki mo kinautolu naʻe ʻofa aí. Naʻe kovi ʻa e meʻakaí, ko e tuʻunga moʻuí naʻe faingataʻa, ʻo ʻikai ha ʻamanaki ʻe fakaleleiʻi.

“Ko e hā naʻá ne tokoniʻi koe ʻi he ngaahi ʻaho faingataʻa ko iá? Ko ʻeku fehuʻí ange ia.

Naʻá ne tali mai: “Ko ʻeku tuí; ko ʻeku tui ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí. Naʻá ku hilifaki kiate Ia ʻeku kavengá, pea naʻe hangē naʻa nau maʻamaʻa ange aí.”10

ʻOku lelei e meʻa kotoa. ʻOua te ke hohaʻa. Naʻá ku lea ʻaki ia kiate au ʻi he pongipongi kotoa pē. ʻE lelei e meʻa kotoa pē. Kapau te ke fai ho lelei tahá, ʻe lelei e meʻa kotoa. Falala ki he ʻOtuá, pea laka atu kimuʻa ʻi he tui mo falala ki he kahaʻú. He ʻikai liʻaki kitautolu ʻe he ʻEikí. He ʻikai ke Ne liʻaki kitautolu.11

ʻOku ʻikai ʻapē lava ʻe hatau taha ʻo pehē kapau ne tau tui lahi ange ki he ʻOtuá te tau lelei ange ʻi hotau tuʻunga he taimi ní? ʻOku ʻikai ha meʻa fakatuta ia ʻe fuʻu lahi, pe ha faingataʻa ʻe fuʻu faingataʻa fau, kapau te tau tui. Te tau lava ʻi he tuí ke siʻaki ʻa e ʻelemēniti kovi ʻi heʻetau moʻuí, ʻokú ne fusi hifo kitautolú. Te tau lava ke fakatupulaki ha ivi ke taʻofi e ngaahi ongo ko ia ʻoku nau taki ki he ngaahi tōʻonga holoki moʻui mo koví. Te tau lava ʻi he tuí ke akoʻi ʻetau ngaahi holí. Te tau lava ʻo tokoni kiate kinautolu ʻoku lotofoʻi mo moʻulaloá, pea te tau lava ʻo fakamāfanaʻi kinautolu ʻaki ʻe ivi mo e mālohi ʻo ʻetau tuí.12

4

Ko e taimi ʻoku tau fakaʻaongaʻi ai ʻetau tuí, ʻe tokoni ʻa e ʻEikí ke tupulaki.

ʻI hoʻo fakaʻaongaʻi ho taimí mo e ngaahi talēnití ʻi he tokoní, ʻe tupulaki hoʻo tuí pea mōlia atu hoʻo veiveiuá.13

ʻE kole atu ʻa e Siasí ke ke fai ha ngaahi meʻa ʻoku lahí. ʻE kole atu ke ke ngāue ʻi ha ngaahi fatongia kehekehe. ʻOku ʻikai ke totongi ʻetau ngāué. ʻOkú ke hoko ko ha faifekau ʻo e Siasí ni, pea ko e taimi pē ʻe ui ai koe ke ke ngāué, tuku muʻa ke u kole atu ke ke tali, pea ʻi hoʻo fai iá, ʻe fakamālohia mo tupulaki hoʻo tuí. ʻOku tatau ʻa e tuí mo e uoua hoku nimá. Kapau ʻe fakaʻaongaʻi, kapau ʻe tokangaʻi, ʻe fakaʻau ʻo mālohi; te ne fakahoko ha ngaahi meʻa lahi. Ka, kapau te u āfei ia ʻo ʻikai fakaʻaongaʻi ki ha meʻa, ʻe fakaʻau ʻo vaivai mo taʻeʻaonga, pea ʻe pehē mo kimoutolu. Kapau te mou tali ʻa e faingamālie kotoa pē, kapau te mou tali ʻa e uiuiʻi kotoa pē, ʻe ʻai ʻe he ʻEikí ke mou lava ʻo fakahoko ia. He ʻikai kole atu ʻa e Siasí ia ke ke fai ha meʻa he ʻikai ke ke lava ʻo fai fakataha mo e tokoni ʻa e ʻEikí.14

Ko ʻeku lotu ʻeni maʻatautolu kātoa—“ʻEiki, fakalahi muʻa ʻemau tuí” [vakai, Luke 17:5]. Fakalahi ʻemau tuí ke ne ikunaʻi ʻa e vanu ʻo e taʻepaú mo e fakaveiveiuá. …

… ʻEiki, fakalahi muʻa ʻemau tuí ke ne lavaʻi ʻa e kakai vaivai ʻoku fakafepaki ki Hoʻo ngāue maʻongoʻonga mo māʻoniʻoní. Fakamālohia Homou lotó. Tokoni mai ke mau langa mo fakalahi Ho puleʻangá ʻo fakatatau mo Hoʻo fekau maʻongoʻongá, ke malangaʻi ʻa e ongoongoleleí ni ki he māmaní fulipē ko ha fakamoʻoni ki he puleʻanga kotoa pē. …

… Foaki mai muʻa e tuí ke mau sio fakalaka ʻi he ngaahi palopalema lau mōmēnití ki he ngaahi mana ʻo e kahaʻú. Foaki mai ha tui ke totongi ʻemau vahehongofulú mo e ngaahi ʻaukaí pea mo falala ki he ʻAfioná, ko e Fungani Māfimafi, ke fakaava ʻa e ngaahi matapā ʻo e langí ʻo hangē ko ia kuó Ke ʻosi talaʻofá. Foaki mai muʻa e tuí ke mau fai e meʻa ʻoku totonú pea tuku ke toki muiaki mai ʻa e olá.

Foaki mai muʻa e tuí ʻi he taimi ʻoku taulōfuʻu ai e ngaahi matangi mālohi ʻo e faingataʻá mo mau tōlaló. ʻOfa ke fakaʻau ʻo mālohi ʻemau falala ki he mālohi ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻi he taimi ʻo e mahamahakí. ʻOfa te mau muimui ʻi he faleʻi ʻa Sēmisí:

ʻOku ai ha taha ʻiate kimoutolu ʻoku mahaki? ke tala ia ki he kaumātuʻa ʻo e siasí; pea ke nau lotua ia, ʻo tākai ʻaki ia ʻa e lolo ʻi he huafa ʻo e ʻEikí:

“Pea ko e lotu ʻi he tuí ʻe fakamoʻui ʻe ia ʻa e mahakí, pea ʻe fokotuʻu ia ʻe he ʻEikí” (Sēmisi 5:14–15; ko e tānaki atu ʻa e fakamamafaʻí). …

ʻEiki, ko e taimi ʻoku mau fononga ai ʻi he teleʻa ʻo e malumalu ʻo e maté, foaki mai muʻa ha tui ke malimali ʻi heʻemau tangí, ʻo ʻiloʻi ko e konga kotoa ia ʻo e palani taʻengata ʻa ha Tamai ʻofa, pea ʻi heʻemau kolosi atu ki he tafaʻaki ʻe tahá mei he moʻui ní, ke mau hū atu ki ha nāunauʻia lahi ange, pea tuʻunga ʻi he fakalelei e ʻAlo ʻo e ʻOtuá, ke toe tuʻu hake ʻa e taha kotoa mei faʻitoka pea hoko atu ʻa e kau angatonú ki he hākeakiʻí.

Foaki mai muʻa kiate kimautolu e tuí ke mau tulifua ki he ngāue ʻo e huhuʻi e kau pekiá ke lava ʻo fakahoko Hoʻo ngaahi taumuʻá maʻa Ho ngaahi foha mo e ngaahi ʻofefine ʻo e toʻu tangata kotoa pē.

ʻE Tamai, foaki mai muʻa e tuí ke mau muimui he faleʻí, ʻi he fanga kiʻi meʻa iiki ʻoku mātuʻaki mahuʻingá. …

ʻEiki, fakalahi muʻa ʻemau tui ki he niʻihi kehé, pea ʻiate kimautolu, pea mo ʻemau lava ke fai ha lelei mo e ngaahi meʻa maʻongoʻongá. …

Tamai, fakalahi muʻa ʻemau tuí. ʻI heʻetau ngaahi fie maʻú kotoa, te u pehē ko e maʻongoʻonga tahá ke fakalahi ʻetau tuí. Pea ko ia, ʻe Tamai ʻofeina, fakalahi muʻa ʻemau tui ki he ʻAfioná, pea ki Ho ʻAlo ʻOfaʻangá, ʻi Hoʻo ngāue taʻengata maʻongoʻongá, kiate kimautolu ko Hoʻo fānaú, pea mo ʻemau malava ke ō ʻo fakahoko fakatatau ki Ho finangaló, mo Hoʻo ngaahi fakakaukaú, ʻoku ou kolea ia ʻi he loto fakatōkilalo ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.15

Ngaahi Fokotuʻu ki Hono Ako mo Akoʻí

Ngaahi fehuʻi

  • Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Hingikelī ko e tui ki he ʻOtuá ko e “mālohi maʻongoʻonga ia te ne lava ke liliu ʻetau moʻuí. Ko e hā ha aʻusia kuó ne tokoniʻi koe ke ke ʻilo ki he mālohi ʻo e tuí? Ko e hā ha founga kuó ke fakatokangaʻi ai ko e taimi ”ʻoku tau aʻu atu ai ki he taʻeʻiloá, … ʻoku fakamaama e halá ʻe he tuí”?

  • Ko e hā te tau lava ʻo ako mei he konga 2 fekauʻaki mo e mālohi ʻo e Siasí? ʻOku fekauʻaki fēfē ʻa e tuí mo e feilaulaú? Fakakaukauʻi pe ʻe anga fēfē haʻo talangofua ki he kole ʻa Palesiteni Hingikelī ke “ʻunuakiʻi e ngāué ni kimuʻa ʻi he funga ʻo e māmaní.”

  • ʻOkú ke pehē ko e hā ʻoku maʻu ai ʻe he tuí e mālohi ke tokoniʻi kitautolu he taimi faingataʻá? (Vakai ki he konga 3.) Ko fē nai ha taimi kuo tokoniʻi ai koe ʻe he tuí ke ke mavahe mei he manavasiʻí? Ko fē nai ha taimi kuo tokoniʻi ai koe ʻe he tuí ke ke mavahe mei he ngaahi meʻa fakatuta kehé?

  • Toe fakamanatu e lotu ʻa Palesiteni Hingikelī ʻi he konga 4. Ko e hā ha ngaahi lea ʻi he lotú ni ʻoku mahuʻinga makehe kiate koe? ʻE founga fēfē ke lava ʻe he tuí ʻo tokoniʻi koe ke ke ikunaʻi ʻa e taʻepaú mo e veiveiuá? ʻE founga fēfē ke lava ʻa e tuí ʻo tokoniʻi kitautolu ke tau sio fakalaka atu ʻi he ngaahi palopalemá ki he ngaahi maná?

Ngaahi Potufolofola Fekauʻaki

Sione 14:12–14; Loma 5:1–5; 2 Nīfai 26:12–13; Molonai 7:33–38; T&F 27:16–18

Tokoni Fakafaiako

“ʻI he taimi ʻoku tau ako fakamātoato maʻu ai pē ʻa e folofolá, mo fekumi faivelenga ke maʻu ha fakahinohino mei he Laumālié, ʻe malava ai ke fakamaama kitautolu ʻi he founga ke teuteuʻi ʻaki e ngaahi lēsoní. Te tau toe mateuteu foki ke maʻu mo muimui ki he ngaahi ueʻi ʻa e Laumālié lolotonga ʻetau faiakó” (ʻOku ʻIkai ha Ui ʻe Mahuʻinga Ange ʻi he Faiakó [1999], 15).

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. ʻI he Conference Report, Oct. 1969, 114.

  2. “If Ye Be Willing and Obedient,” Ensign, July 1995, 5.

  3. Standing for Something: Ten Neglected Virtues That Will Heal Our Hearts and Homes (2000), 109–10.

  4. “We Walk by Faith,” Ensign, May 2002, 72–73.

  5. “The State of the Church,” Ensign, May 1991, 54.

  6. “The Miracle of Faith,” Ensign, May 2001, 68–69.

  7. “Stay the Course—Keep the Faith,” Ensign, Nov. 1995, 71–72.

  8. “God Hath Not Given Us the Spirit of Fear,” Ensign, Oct. 1984, 2.

  9. “Be Not Afraid, Only Believe,” Ensign, Feb. 1996, 5.

  10. “Be Not Faithless,” Ensign, Apr. 1989, 4.

  11. “Latter-day Counsel: Excerpts from Addresses of President Gordon B. Hinckley,” Ensign, Oct. 2000, 73.

  12. Standing for Something, 109–10.

  13. “He Is Risen, As He Said,” Ensign, Apri. 1983, 7.

  14. “Inspirational Thoughts,” Ensign, June 1999, 2.

  15. “Lord, Increase Our Faith,” Ensign, Nov. 1987, 52–54.