Akonaki ʻa e Kau Palesitení
Vahe 7: Ko e Fanafana ʻa e Laumālié


Vahe 7

Ko e Fanafana ʻa e Laumālié

“ʻOku ou kole ke tau fekumi maʻu pē ki he tataki fakalaumālie ʻa e ʻEikí pea mo e takaua Hono Laumālie Māʻoniʻoní ke tāpuekina kitautolu ʻi heʻetau pukepuke ʻetau ngaahi ngāué ʻi ha tuʻunga fakalaumālie ʻoku māʻolungá.”

Mei he Moʻui ʻa Kōtoni B. Hingikelií

ʻI he ʻaho 24 ʻo Sune 1995, naʻe lea ai ʻa Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī ʻi ha fakataha ʻa e kau palesiteni fakamisiona foʻoú mo honau ngaahi uaifí, ʻo ne fai ange ha faleʻi ke ne tataki kinautolu ʻi he taʻu ʻe tolu ka hokó ʻi heʻenau ngāué. Naʻá ne fakamatala ki ha fakahinohino naʻá ne maʻu ʻi he taimi naʻe vaheʻi ai ia ko e palesiteni fakasiteikí ʻe Palesiteni Hāloti B. Lī, ʻi heʻene kei hoko ko e mēmipa ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá.

“ʻOku ou manatuʻi ha meʻa pē taha naʻá ne lea ʻaki: ‘Fakafanongo ki he fanafana ʻa e Laumālié ʻi he tuʻuapoó, pea talangofua ki he ngaahi fanafana ko iá.’ ʻOku ʻikai ke u ʻilo e ʻuhinga ne hoko mai ai e fakahaá he taimi ʻe niʻihi he poʻulí, ka naʻe hoko ia.” ʻOku toe hoko mai foki ia ʻi he ʻahó. Ka ke fakafanongo ki he fanafana ʻa e Laumālié, ʻa e meʻafoaki ʻo e fakahaá, ʻa ia ʻoku ʻi ai hoʻo totonu ki aí.”1

Naʻá ne pehē ʻi heʻene lea kau ki heʻene ngaahi ʻausia ʻi heʻene muimui ki he fakahinohino ko ʻení: “Kuo folofola leʻosiʻi mai ʻa e ʻEikí. … ʻI he tuʻuapoó, kuo hoko mai ai ha ngaahi fakakaukau ki hoku ʻatamaí, ʻa ia, te u pehē, ʻoku fakakikite honau angá.”2 Hangē ko ʻení, naʻá ne ʻi Hongo Kongo ʻi Siulai 1992 mo ha kau taki kehe ʻo e Siasí, ʻo kumi ha potu ke langa ai ha temipale. Naʻe foki ke mohe ʻi ha pō ʻe taha ʻoku ongoʻi taʻemanonga ʻi he tuʻutuʻuni naʻe fie maʻu ke ne faí. Pea fafangu pongipongia ia ʻe he fanafana ʻa e Laumālié he pongipongi hono hokó.

Naʻá ne lekooti ʻi heʻene tohinoá, “Naʻe haʻu ha meʻa mātuʻaki mālie ki heʻeku fakakaukaú. Naʻe ʻikai ke u fanongo ki ha leʻo ʻaki hoku telinga totonú. Ka naʻe haʻu ki heʻeku fakakaukaú e leʻo ʻo e Laumālié. Naʻá ne pehē, ‘Ko e hā ʻokú ke hohaʻa ai ki he meʻa ko ʻení? ʻOku mou maʻu ha konga kelekele lelei ʻi he ʻapi fakamisioná pea mo e tuʻuʻanga ʻo e kiʻi falelotú. ʻOkú na ʻi he lotolotonga ʻo Kauluní, ʻi he feituʻu ʻoku lelei taha ai e fefonongaʻakí. … Langa ha fale ʻo [laulau] fungavaka. ʻE lava ke ʻi ai ha falelotu mo ha ngaahi loki kalasi he ongo ʻuluaki fungavaká mo ha temipale ʻi he fungavaka ua mo e tolu ki ʻolungá.’” Naʻe pehē ʻe Palesiteni Hingikelī ʻi he hili hono maʻu e fakahā ko iá, “Naʻá ku nonga leva peá u foki ʻo mohe.”3

Ko e ʻaho ní ʻi Kauluni, he feituʻu tokolahi fau ʻo Hongo Kongó, ʻoku tuʻu ha foʻi fale he feituʻu ne tuʻu ai ʻa e falelotú mo e ʻapi fakamisioná. ʻOku hoko e fale ko iá, ʻa ia ʻoku ʻi loto ai ha falelotu, ʻapi fakamisiona, ʻōfisi misiona, pea mo ha temipale toputapu, ko ha fakamoʻoni ʻo e fanafana ʻa e Laumālié ki ha palōfita ʻa e ʻOtuá.

ʻĪmisi
Hong Kong China Temple

Ko e Temipale Hongo Kongo Siainá

Ngaahi Akonaki ʻa Kōtoni B. Hingikelií

1

Ko e Laumālie Māʻoniʻoní ko e Fakafiemālié ia mo e Fakamoʻoni ki he moʻoní.

ʻOku hoko ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ko e mēmipa hono tolu ʻo e Toluʻi ʻOtuá, ko e Fakafiemālie naʻe talaʻofa ʻe he Fakamoʻuí te Ne akoʻi Hono kau muimuí ʻi he meʻa kotoa pē mo fakamanatu kiate kinautolu ʻa e meʻa kotoa pē, ʻi ha meʻa pē kuó Ne folofola ʻaki kiate kinautolu (vakai, Sione 14:26).4

ʻOku fakamoʻoni ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻi hotau lotó fekauʻaki mo e Tamaí pea mo e ʻAló.5

Ko ʻeku fakamoʻoni [kia Sīsū Kalaisí] ʻoku maʻu ia ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. Ko ha meʻaʻofa, toputapu mo fakaʻofoʻofa ia, kuo maʻu ʻi he fakahā mei he mēmipa hono tolu ʻo e Toluʻi ʻOtuá.6

Ko e Laumālie Māʻoniʻoní ko e Taha Fakamoʻoni ia ki he Moʻoní, te ne lava ke akoʻi [kitautolu] ʻi he ngaahi meʻa ʻoku ʻikai ke [tau] lava ʻo feakoʻiʻaki ʻiate kitautolú. ʻOku talaʻofa ʻi he ngaahi lea maʻongoʻonga mo fakatukupā ʻa Molonaí ha ʻilo ki he moʻoni ʻo e Tohi ʻa Molomoná “ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní.” Pea ʻoku pehē ʻe Molonai, “Pea ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní te mou lava ai ke ʻiloʻi hono moʻoni ʻo e ngaahi meʻa kotoa pē” (Molonai 10:4–5).

ʻOku ou tui ko e mālohí ni, ʻa e meʻaʻofá ni, ʻoku ʻatā ia kiate kitautolu he ʻahó ni.7

2

ʻOku tau fie maʻu e Laumālie Māʻoniʻoní ke ne tataki kitautolu ʻi heʻetau ngāue ʻi ʻapí pea ʻi he Siasí.

ʻOku ʻikai mo ha tāpuaki maʻongoʻonga ange ʻe lava ke tau maʻu ʻi heʻetau moʻuí ka ko e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní—ʻa e feohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ke tataki, maluʻi, mo faitāpuekina kitautolu, ke tau hoko, ʻo hangē ko ia ʻi muʻá, ko ha pou maama ʻi hotau ʻaó mo ha afi ke ne taki kitautolu ʻi he hala ʻo e māʻoniʻoní mo e moʻoní. ʻE lava ke ʻatautolu e mālohi tākiekina ko ia ʻo e mēmipa hono tolu ʻo e Toluʻi ʻOtuá kapau te tau moʻui taau mo ia.8

ʻOku tau fie maʻu e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi hotau ngaahi fatongia fakataki kehekehé. ʻOku tau fie maʻu ia ʻi heʻetau akoʻi ʻa e ongoongoleleí ʻi heʻetau ngaahi kalasí pea ki he māmaní. ʻOku tau fie maʻu ia ʻi hono puleʻi mo hono akoʻi hotau ngaahi fāmilí.

Ko e taimi ʻoku tau fakahinohino mo akoʻi ai ʻi he ivi ʻo e Laumālie ko iá, te tau ʻomi ha tuʻunga fakalaumālie ki he moʻui ʻa kinautolu ʻoku tau fatongiaʻakí. …

… ʻOku fakafiefia e fua ʻo e akoʻi ʻoku fai ʻi he tataki ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní. ʻOku nau fafangaʻi ʻa e laumālié mo tanumaki e moʻoniʻi laumālié.

Tuku ke u fai atu ha faleʻi mahuʻinga ki he ngaahi mātuʻa ʻoku hoko ko e ʻulu ki he ngaahi fāmilí: ʻoku tau fie maʻu e tataki ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi he ngafa pelepelengesi mo kāfakafa ʻoku tau maʻu ʻi hono fakamālohia e tuʻunga fakalaumālie hotau ʻapí.9

Fakafanongo ki he ngaahi ueʻi ʻa e Laumālié. Loto fakatōkilalo. Mahalo naʻa taki koe ki ha taha ʻe he toʻukupu ʻo e ʻEikí koeʻuhí ko ho laumālié, ho lotó, hoʻo ongó, mo hoʻo loto fakatōkilaló.10

3

ʻOku meimei ke hoko maʻu mai pē ʻa e fakahaá kiate kitautolu ʻi ha kihiʻi leʻo siʻi mo vanavanaiki—ko e fanafana ʻa e Laumālié.

Kuo tā-tuʻo-lahi hano ʻinitaviu au ʻe ha kau fakafofonga ʻo e mītiá. ʻOku meimei ke nau fehuʻi maʻu pē, “ʻOku founga fēfē maʻu ʻo e fakahaá ʻe he palōfita ʻo e Siasí?”

ʻOku ou talaange ʻoku hoko mai ia he taimí ni ʻo hangē ko ʻene hoko ʻi he kuohilí. Fekauʻaki mo e meʻa ko ʻení, kuó u ʻosi fakamatala ki he kau fakafofonga ongoongo ko ʻení ʻa e aʻusia ʻa ʻIlaisiaá, hili ʻene veipā mo e kau taulaʻeiki ʻa Pealí:

“Pea naʻe pehē ʻe ia, Ke ke ʻalu atu, mo ke tuʻu ʻi he funga moʻunga ʻi he ʻao ʻo Sihová. Pea vakai, naʻe hāʻele atu ʻa Sihova, pea naʻe mafahifahi ʻa e moʻungá [ko e] matangi mālohi, peá ne fakamomomomo iiki ʻa e ngaahi maká ʻi he ʻao ʻo Sihová; ka naʻe ʻikai ʻi he matangí ʻa Sihova: pea hili ʻa e matangí naʻe mofuike; ka naʻe ʻikai ʻi he mofuiké ʻa Sihova:

“Pea hili ʻa e mofuiké ko e afi; ka naʻe ʻikai ʻi he afí ʻa Sihova: pea hili ʻa e afí naʻe ai ʻa e kihiʻi leʻo mālie”(1 Ngaahi Tuʻi 19:11–12).

Ko hono foungá ia. ʻOku ʻi ai ha kihiʻi leʻo siʻi mo vanavanaiki. ʻOku hoko ia ko e tali ki he lotú. ʻOku hoko mai ia ʻi he fanafana ʻa e Laumālié. ʻE ala hoko mai ia ʻi he lōngonoa ʻo e poó.

ʻOku ʻi ai haʻaku toe fehuʻi ai? Hala ʻatā. Kuo tā tuʻo lahi ʻeku mātā ʻene toutou hokó.11

ʻOku faʻa meimei hoko mai maʻu pē ʻa e folofola ʻa e ʻOtuá ʻi he foungá ni, ʻo ʻikai ʻi he ngaahi talupite, ʻikai ko e ngaahi fale fakatahaʻanga ʻo e kau potó, ka ʻi he kihiʻi leʻosiʻi ʻo e fakahā. ʻI heʻetau fanongo kiate kinautolu ʻoku fekumi mole taimi ke ʻilo e potó mo heʻaki leʻolahi ʻenau faifaivá [pe faitoʻo] ki he ngaahi fokoutua ʻo e māmaní, ʻoku talia ʻe ha taha ʻaki e lau ʻa e Fatu Sāmé, “Mou longo pē, pea ʻilo ko Au ko e ʻOtuá: …” (Same 46:10) pea mo e Fakamoʻuí, “Ko ia ʻoku ai ʻa e telinga ke ongó, ke ongoʻi ia .” (Mātiu 11:15.)12

4

Ko e ngaahi meʻa ʻo e Laumālié ʻoku nau fakamaama, langa, pea mo langaki kitautolu.

ʻE founga fēfē ʻetau ʻiloʻi e ngaahi meʻa ʻo e Laumālié? ʻOku founga fēfē haʻatau ʻiloʻi ʻoku mei he ʻOtuá iá? ʻI hono ngaahi fuá. Kapau ʻoku fakaiku ki he tupulakí mo e fakalakalaká, kapau ʻoku fakaiku ki he tuí mo e fakamoʻoní, kapau ʻoku fakaiku ki ha founga lelei ange hono fai ʻo e ngaahi meʻá, kapau ʻoku fakaiku ki he anga fakaʻotuá, pea ta ʻoku ʻo e ʻOtuá ia. Kapau ʻokú ne holoki kitautolu, kapau ʻokú ne ʻomi kitautolu ki he fakapoʻulí, kapau ʻoku fakatupu puputuʻu mo fakatupu hohaʻa kiate kitautolu, kapau ʻoku fakaiku ki he taʻe-tuí, pea ta ʻoku ʻo e tēvoló.13

Te mou ʻilo ʻa e ueʻi ʻa e Laumālié ʻi hono ngaahi fuá—ko ia ʻoku fakamāmá, ko ia ʻoku langa haké, ko ia ʻoku lelei mo pau mo langaki moʻui mo fakaiku ki ha ngaahi fakakaukau ʻoku lelei ange mo e ngaahi ngāue ʻoku lelei angé ʻoku ʻo e Laumālie ia ʻo e ʻOtuá. Ko ia ʻoku holokí, ʻoku taki kitautolu ki he ngaahi hala ʻoku tapuí—ʻoku ʻo e filí ia. Te u pehē ʻoku mahino pehē, ʻo faingofua pehē.14

Naʻe tala ʻe ha tangata poto ʻa e fakakaukau tokua ko e Siasí ko e fili ia ʻo e moʻui fakaʻuhinga meʻá. Kapau ko ʻene ʻuhinga e moʻui fakaʻuhinga meʻá ki he vaʻa ʻo e filōsofiá ʻokú ne akoʻi “e tokāteline ʻoku kānokato ʻa e ʻiló pe maʻu kakato mei he ʻuhinga haohaoá” pea “ko e ʻuhinga ko iá ʻa e tefito’i moʻoni aofangatuku ʻo e moʻoní,” pea ta, ʻoku tau fakafepakiʻi ʻa e fakaʻuhinga vaivai peheé ʻi heʻene fekauʻaki mo e tui fakalotú. (Toʻo mei he Random House Dictionary of the English Language, p. 738.) ʻOku fakasītuʻaʻi ʻe he fakaʻuhinga peheé ʻa e mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi heʻene folofola mai pe fou ʻiate [kitautolú].

Ko e moʻoni ʻoku tau tui ki he tanumaki ʻo e fakakaukaú, ka ko e ʻatamaiʻiá ʻoku ʻikai ko e maʻuʻanga pē ia ʻe taha ʻo e ʻiló. ʻOku ʻi ai ha talaʻofa, ne fai ʻi he tataki fakalaumālie mei he Fungani Māfimafí, ʻoku fakahoko atu ʻi he ngaahi lea fakaʻofoʻofa ko ʻení: “ʻE foaki kiate kimoutolu ʻe he ʻOtuá ʻa e ʻiló ʻi hono Laumālie Māʻoniʻoní, ʻio, ʻi he meʻafoaki taʻe-mafakamatalaʻi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní.” (T&F 121:26.)

Ko e kau poto fakaetangata ko ia ʻoku nau fakaangaʻi e ngāue ʻa e ʻEikí, ʻa e kau ako fakaʻuhinga meʻa ʻoku nau tukuhifo mo lea ʻi he taʻeʻilo ki he fakahā fakalaumālié. Kuo teʻeki ke nau fanongo ʻi he leʻo ʻo e Laumālié. Kuo teʻeki ai ke nau fanongo ai koeʻuhí he kuo teʻeki ai ke nau kumi ki ai mo teuteuʻi kinautolu ke taau mo ia. Pea tā, ko e ʻilo ko ia ʻoku makatuʻunga pē ʻi he fakaʻuhinga meʻá pea ʻi he ngaahi ngāue ʻa e fakakaukaú, ʻoku nau fakaʻikaiʻi ʻa ia ʻoku hoko mai ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní.

ʻOku ʻilo ʻa e ngaahi meʻa ʻa e ʻOtuá ʻi he Laumālie ʻo e ʻOtuá. ʻOku moʻoni e Laumālie ko iá. Ko kinautolu koē kuo nau ʻosi aʻusia ʻEne ngāué, ʻoku moʻoni ʻa e ʻilo ʻoku maʻu aí ʻo hangē ko ia ʻoku maʻu ʻi he ngāue ʻa e ngaahi ongo ʻe nimá. ʻOku ou fakamoʻoni ki he meʻá ni. Pea ʻoku ou tui pau ko e tokolahi taha ʻo e kau mēmipa ʻo e Siasí te nau lava ʻo fakamoʻoni pehē. ʻOku ou tapou kiate kitautolu takitaha ke tau hoko atu ʻo tanumaki ha loto ʻoku fenāpasi mo e Laumālié. Kapau te tau fai ia, ʻe toe lelei ange ʻetau moʻuí. Te tau ongoʻi ha fekāingaʻaki mo e ʻOtua ko ʻetau Tamai Taʻengatá. Te tau maʻu ha ongoʻi fiefia he ʻikai ke lava ia ʻo maʻu ʻi ha toe founga.

ʻOua naʻa tuku ke maʻu kitautolu ʻe he olopoto ʻo e māmaní, he ko hono konga lahi tahá ʻoku kovi pea mo faʻa fua mai ko e fua ʻoku mahi. Tau ʻaʻeva ʻi he tui ʻi he kahaʻú, ʻo lea lelei pea mo tanumaki ha loto ʻoku falalá. ʻI heʻetau fai iá, ʻe momoi atu ʻe hotau mālohí ha mālohi ki he niʻihi kehé.15

ʻOku ou kole ke tau fekumi maʻu pē ki he tataki fakalaumālie ʻa e ʻEikí pea mo e takaua Hono Laumālie Māʻoniʻoní ke tāpuekina kitautolu ʻi heʻetau pukepuke ʻetau ngaahi ngāué ʻi ha tuʻunga fakalaumālie ʻoku māʻolungá. Ko e ngaahi lotu ko iá ʻe ʻikai taʻetali.16

ʻĪmisi
family study scriptures

“ʻOku ʻilo ʻa e ngaahi meʻa ʻa e ʻOtuá ʻi he Laumālie ʻo e ʻOtuá. ʻOku moʻoni e Laumālie ko iá.

5

ʻE hoko ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ko hotau takaua maʻu ai pē ʻi heʻetau moʻui taau ke maʻu e tāpuaki ko ʻení.

Ko e ʻEikí naʻá Ne folofola kapau te tau tauhi ʻa e ngaahi fekaú, “ʻe hoko ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ko [hotau] takaua maʻu ai pē” (T&F 121:46) ke hiki hake, ke akoʻi, ke taki, ke fakafiemālieʻi, pea mo poupouʻi kitautolu. ʻOku fie maʻu ke tau kolea ia, ke moʻui taau mo ia, pea mo mateakiʻi ʻa e ʻEikí, ka tau maʻu ʻa e takaua ko ʻení.17

“ʻE founga fēfē haʻo tauhi e Laumālie ʻo e ʻEikí ke ʻiate koe maʻu ai pē? ʻIo, moʻui taau mo ia; ke ke moʻui taau mo e Laumālie ʻo e ʻEikí. Ko e meʻa ia ke ke faí. Pea te ke maʻu leva ia. … Moʻui angatonu pē. Fakamamaʻo mei he angaʻulí. Fakamamaʻo mei he ponokalafí. Fakamamaʻo mei he ngaahi meʻa ko ʻeni ʻoku nau fusi hifo koé. ʻOku ʻi ai e mālohi ʻo e ngaahi meʻa kotoa ko ʻení kiate koe, ʻa e ngaahi tohi ʻokú ke laú, ngaahi makasini ʻokú ke laú, ngaahi vitiō ʻokú ke mamata aí, polokalama televīsone ʻokú ke mamata aí, heleʻuhila ʻokú ke ʻalu ki aí, pea ʻe hoko ia kapau te ke tuku ke ke fakamoʻulaloaʻi koe ki he ivi tākiekina ʻo e faʻahinga meʻa fakahōloa ko ia naʻe fokotuʻutuʻu ke ne fakamasivaʻi koe mo ha toe taha pē ʻoku tuʻumālie. Fakamamaʻo mei ai.18

ʻOkú ke fakahoko ʻi he Sāpate takitaha hano fakafoʻou hoʻo fakapapau mo e fuakava ke toʻo kiate koe ʻa e huafa ʻo e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí. Kuo ʻai mo ke fakakaukau ki ai, ki hono mahuʻingá, ʻo e ʻuhinga ke toʻo kiate kimoutolu ʻa e huafa ʻo e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí ʻaki ha fakapapau mo ha palōmesi ke tauhi ʻEne ngaahi fekaú? Pea ʻokú Ne fai atu ha fakapapau mo ha palōmesi te Ne foaki atu Hono Laumālié ke ʻiate kimoutolu. Ko ha meʻa fakaʻofoʻofa moʻoni ia.19

Hono ʻikai ko ha tāpuaki maʻongoʻonga ke maʻu e ivi tokoni ʻo e mēmipa e Toluʻi ʻOtuá, ʻo maʻu e meʻafoaki ko iá ʻi he nima ʻo kinautolu naʻa nau fakahoko ʻi he mafai fakalangí. Kapau te tau hoko atu ʻo ʻaʻeva ʻi he angamaʻa, te tau ala maʻu e fakahoko ʻo e talaʻofa naʻe fai ʻe he ʻEikí ʻi Heʻene folofola: “ʻE hoko ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ko ho takaua maʻu ai pē, pea ko ho tokotokó, ko e tokotoko taʻe-faʻa-liliu ʻo e māʻoniʻoni mo e moʻoni; pea ko hoʻo pulé ʻe hoko ia ko e pule taʻengata, pea ʻe tafe mai ia kiate koe taʻe ʻi ai ha fakamālohiʻi ʻo taʻengata pea taʻengata.” (T&F 121:46.)20

Ngaahi Fokotuʻu ki Hono Ako mo Akoʻí

Ngaahi Fehuʻí

  • Ko e hā ʻoku tau fie maʻu ai e Laumālie Māʻoniʻoní? (Vakai ki he konga 1 mo e 2.) Ko e fē ha taimi ne ke ongoʻi ai hano akoʻi mo tataki koe ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní? Ko e hā ha meʻa kuó ke ako mei he ngaahi aʻusia ko iá?

  • Ko e hā te tau lava ʻo ako mei he fakamatala ʻa Palesiteni Hingikelī fekauʻaki mo e founga ʻoku hoko mai ai e fakahaá ki he palōfitá? (Vakai ki he konga 3.) Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke ʻilo ʻoku meimei ke fetuʻutaki maʻu pē Laumālie Māʻoniʻoní ʻi [ha kihiʻi leʻo siʻi mo vanavanaikí? Ko e hā kuó ke ako mei hoʻo ngaahi aʻusia fekauʻaki mo hono ʻiloʻi e fetuʻutaki mei he Laumālie Māʻoniʻoní?

  • Toe fakamanatu e “ngaahi fua ʻo e Laumālié” naʻe fakamatalaʻi fakanounou ʻe Palesiteni Hingikelī ʻi he konga 4. ʻE founga fēfē ha tokoni mai ʻa e ngaahi akonaki ko ʻení ke tau ʻiloʻi ai e ivi tākiekina ʻo e Laumālié? Ko e hā ha ngaahi fakatuʻutāmaki ʻo e tui ko e “ʻatamaiʻiá … ko e maʻuʻanga pē ia ʻe taha ʻo e ʻiló? Ko e hā ha ngaahi aʻusia kuó ke maʻu ʻi hono maʻu ʻo e ʻilo fakalaumālié?

  • Ko e hā haʻo ngaahi ongo ʻi hoʻo fakalaulauloto ki he ngaahi akonaki ʻa Palesiteni Hingikelī he konga 5 fekauʻaki mo e takaua ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní? Ko e hā ha ngaahi founga kuo tāpuekina ai koe ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní?

Ngaahi Potufolofola Fekauʻaki

1 Kolinitō 2:9–14; 1 Nīfai 10:17; 2 Nīfai 31:17–18; Mōsaia 3:19; Molonai 8:25–26; T&F 11:12–14

Tokoni Fakafaiako

ʻI he taimi ʻoku tau ʻofaʻi ai ʻa kinautolu ʻoku tau akoʻí, ʻoku tau lotua kinautolu. ʻOku tau fai ʻa ia kotoa pē te tau lavá ke ʻiloʻi e ngaahi meʻa ʻoku nau mahuʻingaʻia aí, ʻenau ngaahi lavameʻá, ngaahi fie maʻú pea mo e ngaahi meʻa ʻoku nau tokanga ki aí. ʻOku tau liliu ʻetau founga fakafaiakó ke feau ʻenau ngaahi fie maʻú, neongo ʻe fie maʻu ki ai ha taimi mo ha ngāue lahi. ʻOku tau fakatokangaʻi e taimi ʻoku nau pulia ai mei he kalasí pea mo e taimi ʻoku nau haʻu aí. ʻOku tau fie tokoni ʻi he taimi ʻe fie maʻu aí.” (ʻOku ʻIkai ha Ui ʻe Mahuʻinga Ange ʻi he Faiakó [1999], 32).

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Teachings of Gordon B. Hinckley (1997), 556.

  2. Discourses of President Gordon B. Hinckley, Volume 1: 1995–1999 (2005), 441.

  3. ʻI he Sheri L. Dew, Go Forth with Faith: Teachings of Gordon B. Hinckley (1996), 481.

  4. “The Father, Son, and Holy Ghost,” Ensign, Nov. 1986, 51.

  5. “Latter-day Counsel: “Excerpts from Recent Addresses of President Gordon B. Hinckley,” Ensign, July 1999, 72.

  6. “The Father, Son, and Holy Ghost,” 51.

  7. “The Father, Son, and Holy Ghost,” 51.

  8. Teachings of Gordon B. Hinckley (1997), 259.

  9. “Feed the Spirit, Nourish the Soul,” Ensign, Oct. 1998, 2, 4–5.

  10. Discourses of President Gordon B. Hinckley, Volume 1, 440.

  11. “The Quorum of the First Presidency,” Ensign, Dec. 2005, 49.

  12. ʻI he Conference Report, Apr. 1964, 38–39.

  13. “Inspirational Thoughts,” Ensign, July 1998, 5.

  14. Teachings of Gordon B. Hinckley 261.

  15. “The Continuing Pursuit of Truth,” Ensign, Apr. 1986, 6.

  16. “Feed the Spirit, Nourish the Soul,” 2.

  17. “Living with Our Convictions,” Ensign, Sept. 2001, 5.

  18. Discourses of President Gordon B. Hinckley, Volume 1, 377–78.

  19. Discourses of President Gordon B. Hinckley, Volume 1, 319.

  20. “Priesthood Restoration,” Ensign, Oct. 1988, 72.