Potutusi
Meaalofa o le Agaga Paia


“Meaalofa o le Agaga Paia,” Autu ma Fesili (2023)

Ata
susulu o le la i ao

Taiala mo le Suesueina o le Talalelei

Meaalofa o le Agaga Paia

O le i ai o se sui o le AigaAtua o se soa tumau

Pe ua e mafaufau ea i auala uma ua faamanuiaina ai oe e ala i le meaalofa o le Agaga Paia? E mafai e fanau uma a le Atua ona aafia i le uunaiga a le Agaga Paia e taitai atu ai i latou ia Iesu Keriso ma Lana talalelei. Ae o le meaalofa o le Agaga Paia e faapolopolo mo i latou o e, e ala i le faatuatua ia Iesu Keriso ma le salamo, osia feagaiga ma Iesu Keriso e ala i le papatisoga. O lenei meaalofa o le folafolaga e mafai ona e olioli i le mafutaga faifai pea ma le Agaga Paia—o se sui o le Aiga Atua. E le o se meaalofa masani—e le mafai ona vaaia—ae o lona mana e le mafaafitia pe a e filifili e maua e ala i le ola amiotonu. O i latou o e mauaina le meaalofa o le Agaga Paia e faamamaina mai agasala, maua faaaliga faaletagata lava ia, ma olioli i faamanuiaga ua lauiloa “o meaalofa a le Agaga.”

O le A Le Meaalofa o le Agaga Paia?

O le sauniga o le faamauga o le perisitua e oo mai pe a uma ona papatisoina se tagata e ala i le faatofuina i le vai. O le sauniga e faatautaia e ala i le faaee atu o lima o se tasi o loo umiaina le Perisitua Mekisateko. O le taimi o lenei sauniga e tuuina mai ai le meaalofa o le Agaga Paia. O le Agaga Paia o se tasi o le AigaAtua ma e mafai ona avea ma se soa tumau ia i latou o e taumafai e tausi poloaiga ma valaaulia o Ia i o latou olaga.

Vaaiga Aoao i autu: Agaga Paia

Taiala fesootai mo le suesueina o le talalelei: Agaga Paia, Feagaiga ma Sauniga, Faaaliga Faaletagata Lava Ia, Meaalofa a le Agaga

Vaega 1

“Talia le Agaga Paia”

Ata
o se tamaitai o loo faia sona faamanuiaga

A o faamauina se tasi o se tagata o le Ekalesia, sa ta’u atu ia te ia e “talia le Agaga Paia.” O le meaalofa o le Agaga Paia e le faamalosia i soo se tasi. E avea ma tiutetauave o tagata o le ekalesia le valaaulia o le Agaga Paia e faatasi ma i latou (tagai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 88:33). Na saunoa mai Elder David A. Bednar, “A o tatou mauaina lenei sauniga, e tofu talia e i tatou taitoatasi se tiutetauave paia e faifai pea, ia naunau, e saili, e galue, ma ola agavaa ai ina ia tatou ‘mauaina le Agaga Paia’ ma ana meaalofa faaleagaga e aumai faatasi ai.”1

Na faamalamalama e Iesu ia Nikotemo---o se taitai Iutaia---e faapea, “afai e le fanau se tasi i le vai ma le Agaga, e le mafai ona sao o ia i le malo o le Atua” (Ioane 3:5). O lea, e faaopoopo atu i le papatisoina i le vai, e finagalo le Alii ia e “fanauina i la le Agaga” (fuaiupu 6). E tupu lenei mea pe a e maua le meaalofa o le Agaga Paia ma maua se “papatisoga i le afi ma le Agaga Paia” (tagai i le 2 Nifae 31:13–14). O le afi o se faatusa o le faamamaina. O lenei mana faapaiaina e aumaia ai se faamagaloga o agasala (tagai i le 2 Nifae 31:17; 3 Nifae 12:1–2). A uma le papatisoga, e mafai e tagata o le Ekalesia ona oo malie i le papatisoga i le afi (tagai i le 3 Nifae 9:20) pe sili atu ona tuusao (tagai Mosaea 4:2–3).

Mea e mafaufau i ai

  • Ina ua auauna atu le Iesu Keriso toetu i tagata i le Itulagi i Sisifo, sa Ia tuuina atu i soo e toasefululua le mana e faaee atu ai le Agaga Paia (tagai 3 Nifae 18:36–37). Na aoaoina tagata e uiga i lenei meaalofa, ma na “latou tatalo i mea sili ua latou mananao i ai, ua latou mananao foi ia foaiina mai ia te i latou le Agaga Paia” (3 Nifae 19:8–9). E faapefea ona e faamatalaina ou lagona e uiga i le meaalofa o le Agaga Paia?

  • Na aoao mai le Perofeta o Iosefa Samita, “O le papatisoga i le vai, e aunoa ma le papatisoga i le afi ma le i ai o le Agaga Paia, e leai se aoga; e tatau ma e le mavavaeina lo la fesootaiga.”2 Ina ia fesoasoani ia e malamalama atili i le uiga o le “papatisoga i le afi ma le Agaga Paia,” matamata i le “O Le Papatisoga i le Afi” (1:41). E faavae i faamatalaga a Elder David A. Bednar i le vitio, e faapefea ona e faamatalaina le uiga o le “papatisoga i le afi”?

Aoao atili

Vaega 2

E Mafai Ona Avea le Agaga Paia ma a Tatou Soa Tumau

Ata
alii talavou o uuina laupapa faasee

Na fofoga mai e Peresitene Henry B. Eyring: “Tatou te manaomia le mafutaga faifaipea a le Agaga Paia: Tatou te mananao i ai, ae ua tatou iloa mai aafiaga e le faigofie ona faatumauina. Tatou te taufai mafaufau, tautatala, ma faia mea i o tatou olaga i aso taitasi e mafai ona faatiga ai i le Agaga. Na aoao mai i tatou e le Alii o le a avea le Agaga Paia ma a tatou soa tumau pe a tumu o tatou loto i le alofa mama ma pe a teuteuina i le mama o tatou mafaufauga e le aunoa ((tagai MF&F 121:45).”3 A e saili e atiina ae se mafutaga ma le Agaga Paia, o le a e lagonaina mea e manaomia ona suia i lou olaga.

Mea e mafaufau i ai

  • O tatalo o le faamanatuga o se faamanatu mamana lea e mafai ona faatasi pea le Agaga Paia ma i tatou (tagai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 20:77, 79). Pe a e saunia ma le agavaa ma ai ma inu i le faamanatuga, e te valaaulia le mafutaga a le Agaga. Na faapefea ona faamanuiaina lou olaga e ala i le taumafai ia agavaa mo Lana mafutaga faifai pea?

Gaoioiga mo le aoao faatasi ma isi

  • Mafaufau e faitau ma talanoa e uiga i le saunoaga lenei a Peresitene Gordon B. Hinckley: “Ou te manatu na iloa lelei lava e Mamona mai lona lava aafiaga le moni o ana upu e faapea o le ‘Faamafanafana e faatumuina i le faamoemoe ma le alofa atoatoa, o le alofa lea e tumau e ala i le filiga i le tatalo, seia oo mai le iuga, pe a mau le au paia uma faatasi ma le Atua’ (Moro. 8:26). E ui atonu o nisi taimi e tuuatoatasi ai i tatou a o i ai faatasi ma i latou o le lalolagi, e le tatau ona tuuatoatasi i tatou, aua ua tuuina mai e le Alii ia i tatou le Agaga Paia e avea ma a tatou soa e savavali faatasi ma i tatou.”4 Atonu e te talanoaina pe aisea na manaomia ai e le perofeta o Mamona ia faamanuiaga sa ia faamatalaina. O anafea na tuuina atu ai e le Agaga Paia le filemu ma le fesoasoani ia te oe?

Aoao atili

  • 3 Nifae 27:20; Mataupu Faavae ma Feagaiga 14:8; 20:77, 79; 121:45–46

  • David A. Bednar, “Ina Ia Tatou Maua Pea Lona Agaga e Faatasi Ma I Tatou,” Liahona, Me 2006, 30

  • Dallin H. Oaks, “Maua Pea Lona Agaga,” Ensign, Nov. 1996, 59

  • Gordon B. Hinckley, “O Le Meaalofa o le Agaga Paia,” Liahona, Ian. 2005, 5–7

Vaega 3

E mafai faapefea ona ou iloa pe o ou lagonaina le Agaga Paia?

Ata
alii o loo soisoi

Pe na e taumafai ea e fesootai ma se tasi e tautala i se gagana e te le malamalama ai? E mafai ona pei lava o le le fiafia pe a fai mai se tasi o loo latou lagonaina le Agaga ae e te le iloa pe faape’i lena lagona mo oe lava ia. E ui i lea, e leai se mea e maasiasi ai, e pei ona tatou lagonaina uma le Agaga i ni auala eseese. O le aoao ia iloa ma malamalama i le ala e fesootai mai ai le Agaga Paia ia te oe e mafai ona umi se taimi ma se taumafaiga. Na aoaoina e le perofeta o Elia e mafai ona faatusaina le Agaga i se “leo itiiti ma le filemu” (tagai 1 Tupu 19:11–12). O nisi taimi e faaali mai ai le Agaga Paia e ala i lagona o le faamoemoe ma le olioli (tagai Roma 15:13). O le Agaga Paia o se auala taua tatou te aoao ai upumoni (tagai Ioane 14:26; Moronae 10:5).

Mea e mafaufau i ai

Gaoioiga mo le aoao faatasi ma isi

  • Na faaliliuina e Iosefa Samita ma Oliva Kaotui le Tusi a Mamona ina ua la iloa o le Agaga Paia e mafai i nisi taimi ona iloa e ala i se lagona “mu” (tagai Mataupu Faavae ma Feagaiga 9:8–9). Mafaufau e faitau le Mataupu Faavae ma Feagaiga 6:22–23; 8:1–2; 11:11–14 ma talanoa faatasi e uiga i nei auala masani e fesootai mai ai le Agaga Paia ia i tatou. Talanoaina pe aisea e taua ai le manatua o se lagona mumu e le na o le pau lea o le auala e te lagonaina ai le Agaga.

Aoao atili

Isi Punaoa i le Meaalofa o le Agaga Paia

Faamatalaga

  1. David A. Bednar, “Ia Maua le Agaga Paia,” Liahona, Nov. 2010, 95.

  2. Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Iosefa Samita (2007), 89.

  3. Henry B. Eyring, “O Le Agaga Paia e Fai ma Au Soa,” Liahona, Nov. 2015, 104, 105.

  4. Gordon B. Hinckley, “Living with Our Convictions,” Ensign, Sept. 2001, 5.