2009
Ia Fai e Le Aunoa se Taumafaiga
Iulai 2009


Ia Fai E Le Aunoa se Taumafaiga

Ata
Elder Octaviano Tenorio

Ina ua 15 ou tausaga, sa masani ona tausasami faatasi ia faifeautalai ma nisi o o matou tuaoi. Sa iloa atu e lou tuafafine matua lo latou o mai ma toe o i aso uma lava, ma sa ia fesiligia ai i laua pe o la faatauina atu ni oloa. Sa la fai mai e leai, ma o le auala lena na faamasani mai ai i la’ua i lo matou aiga. Sa faia lesona a lou tama, lou tina, ma ou uso ma tuafafine ma na papatisoina uma ai. Ae ou te lei auai ai. O le taimi lena, sa ou sailiili ai i se isi lotu, ae sa ou sailiili ma le faamaoni.

O le aso 10 o Me, o le Aso lea o Tina i Mekisiko. O le aso lena, na fesili mai ai lou tina pe ou te alofa ia te ia. Sa ou fai i ai, “Ioe, ou te alofa ia te oe.”

Sa ia tuuina mai lana molimau ia te au ma fai mai ia ou papatiso. Sa ou filifili loa ou te papatiso i le aso lena. O le Aso Sa na sosoo ai, na faamauina ai lou papatisoga ma ou maua ai le meaalofa o le Agaga Paia. O lena taimi na suia atoa ai lou olaga. Na amata ona ou faitauina mea uma lava na ou maua e uiga i le Ekalesia, ae maise lava o aoaoga a Iosefa Samita. Sa i ai lou faatuatua, ma a o ou suesue, na ou taliaina aoaoga a le Ekalesia. Na tuputupu ae lo’u faatuatua a o ou ola ae i le talalelei.

Faia o le Taumafaiga

A e ou te lei faamatalaina atu ni tala se lua mai lo’u olaga, ou te fia faailoa atu se mea sa masani ona ou talanoa atu ai i au faifeautalai a o avea au ma se peresitene o le misiona. I le Talai La’u Talalelei, o loo i ai se saunoaga a Peresitene Ezra Taft Benson (1899–1994) e faapea: “E masani ona ou fai atu o se tasi o mealilo silisili o le galuega faafaifeautalai o le galue! Afai e galue se faifeautalai, o le a ia maua le Agaga; afai o le a ia maua le Agaga, o le a ia aoao atu e ala i le Agaga; ma afai o le a ia aoao atu e ala i le Agaga, o le a ia pai atu i loto o tagata ma o le a fiafia o ia. O le a leai se toe manatu i le aiga, leai se popole i aiga, aua o taimi ma taleni uma ma naunautaiga uma ua tulimatai atu i le galuega. Galue, galue, galue—e leai se isi tulaga faamalieloto e mafai ona suitulaga ai, aemaise lava i le galuega faafaifeautalai.”1

I le lomiga faaSipaniolo o le Taiala a le Faifeautalai, lea sa tatou faaaogaina i luma atu o le Talai La’u Talalelei, o le upu galue sa faaliliuina o le taumafaiga. E le gata i le faia o se taumafaiga, ae e tatau ona e tuuina atu uma lou taimi, taleni, ma mea e te fiafia i ai. O le taulaiga lenei e manaomia mo le faamanuiaina. Ma afai e te fiafia ae le o le ita po o le tiga, o lau galuega o le a oo atu ai i mea lelei.

Ua ou aoaoina lenei auala i lo’u lava olaga. Na amata ona ou faigaluega mo se kamupani suauu tele lava, ae lei leva lena ona ou papatiso. Na oo mai i lou olaga nei upu moni e uiga i le galue ma oo atu ai ina ou alualu i luma i le kamupani.

O Le Faataitai e Oo Atu ai i Avanoa

O se tasi o pule faapitoa i le kamupani sa tele se pule na ia umia. Sa ia talosaga ina ia auina atu e matagaluega taitasi ni sui se toalua e fesoasoani ia te ia i le faiga o le suegaoloa. Ma sa fai mai o ia, na pau lava tulaga na manaomia ia iloa e tagata se mea e uiga i le faatausitusi.

Sa ou aoga i se aoga o matata eseese, ma na i ai ni au tusi faamaonia mai au vasega faatausitusi. Na fai mai le pule o lau matagaluega, “Alu e fai i ai o le a e fesoasoani atu i le suegaoloa ma o oe o se tausitusi.” Sa ia fiailoaina le tali mai a le isi alii aua sa ou laitiiti tele.

Ina ua ou taunuu atu, na fesili mai le pule pe o le a le mea ou te manao ai. Na ou tali atu i ai, “O le a ou fesoasoani ia te oe i le faiga o le suegaoloa.” Na ou faia le mea e pei ona sa faatonuina ai au e lou pule, ma fai atu i ai o au o le tausitusi. Na ata o ia.

Ona ia fai mai lea, “Ia, ua lelei lau Susuga Tausitusi, sau i lo’u nofoa. Tago i le masini faifaaopoopo lea, ma faaopoopo uma lava mea o loo i koluma uma i le vave e te mafaia ai.”

Sa ou amata i le tamatamailima e tasi, na matua gese lava. Sa ia tulei ese au mai le nofoa ma fai mai, “E te le iloa lava se mea; o le a faasala nei oe. O le a e saofai iina i ou luma mo le lua vaiaso, ma matau mai lo’u faiga o le galuega.”

Sa ou alu atu i se isi nofoa. Sa ia fai mai, “Matau mai au.” Sa amata ona ia faia le faaopoopoga ma sa matua vave lava, e lei tilotilo foi i ona lima. Na ou maofa. Sa ou faapea na ula mai e uiga i lou matamata atu ia te ia mo le lua vaiaso, ae e leai.

O le aso muamua lena, na ou saofai ai iina mo le ono pe fitu foi itula. O lena afiafi, na ou nofo ai ina ua manava galuega ma faatalitali ai seia o ese uma tagata mai le ofisa. Ona ou alu lea i lona ofisa e sui le pepa o le masini fai faaopoopo ma amata ona faataitai le faaopoopoina o ia lava koluma e pei ona sa ia faia. Sa ou galue mo ni itula ma na amata ona vave ma televave lau faaopoopo. Ina ua ou lagonaina ua talitutusa lava le vave pe ua vave atu foi lou faiga o le faaopoopoga nai lo ia, o lea na ou moe ai loa mo se itula pe lua foi.

O le taeao na sosoo ai, sa na o lou fufuluina lava o ou mata, ma ou alu i fafo i faitotoa pito i luma ina ua matala, ma ou toe savali mai ai i totonu ina ua taunuu mai le pule. Sa ou tuitui atu i lona faitotoa. Sa ia fai mai, “Ua lelei, saofai mai iina ma matau mai mea o loo ou faia.”

Ina ua ia amata i le masini faaopoopo, na foliga mai na tuai i lau matau. E fitu lelei itula sosoo na ou faataitai ai. Sa ou uunai malie atu ia te ia ma fai i ai e alala mai i lo’u nofoa. Na amata ona ou faaopoopoina i se faiga vave lava. Sa faateia o ia.

Na ia fai mai, “O le a lau mea sa fai?” Sa ia faamalosia au e ta’u atu ia te ia. Sa ia faapea mai, “E amata atu nei, talu ai ua e aoaoina lenei mea, o le a ta galulue faatasi, ma o le a ou aoao atu ia te oe mea uma ou te iloa.”

Sa fesuiai au matagaluega. Ina ua mavae ni nai tausaga, na faapea ona faamavae o ia mai le galuega, ma na mafai ona ou suitulaga ia te ia ona o lana fautuaga. Na ou faaaogaina le taumafaiga ma le taulai atoatoa atu, ma sa ou fiafia i le mea na ou faia. Ou te lei ita ona sa ia faasalaina muamua au.

O Le Mealilo i le Faamanuiaina

E mafai ona e faia soo se mea lelei. Na pau lava le mea e manaomia ona e faia o le tuu i ai o le taumafaiga, o le gauai atoatoa, ma ia fiafia.

Na tapunia le kamupani na ou faigaluega ai. Na ou siitia atu i le Aai o Mekisiko, ma ona sa ou fiafia e galue, na ou apalai ai mo se galuega le tumau i se kamupani faatonutonu faavaomalo. Sa latou mananao ou te faia se suegaoloa, o se mea lea e faapitoa ia te au. E lua lava vaiaso na ou faia ai le suegaoloa. Sa latou ofoina mai se galuega tumau ma se totogi lelei, ma sa ou taliaina.

Ou te le’i iloa Nanu i lena taimi. Sa faapea atu lo matou faatonusili, o se alii mai Texas e lei iloa faaSipaniolo, i le matou pule, “E lelei tele le faigaluega a le taulealea lenei. Ana faapea na te iloa Nanu, semanu e tele atu sona totogi. Semanu tatou te auina atu o ia i Niu Ioka mo aoaoga faamasani, ma e iu lava ina pule iinei.”

Ina ua tau mai e lou pule lena mea, na ou fesili i ai, “Na o le pau lava la le mea ou te faia o le aoao o le Igilisi?”

O le taimi lena ua ou faaipoipo. Na tautala lou toalua i le Igilisi aua na fanau o ia i nofoaga o le Ekalesia i Mekisiko. O le taimi muamua na ou taumafai ai e tautala i ni nai upu i le Igilisi, na fai mai se tasi ia te au e aua nei ou taumafai e tautala ai. E le o sa’u taleni lea.

Ae o le taimi lenei, na uunaia au e mafaufauga o le faaleleia atili o lou tulaga i le galuega ma le maua o ni avanoa e pei o le malaga atu i Niu Ioka. Na ou alu i se aoga e aoao ai gagana ma ta’u atu i ai sa ou manao e aoao ia iloa Nanu i se vave ou te mafaia ai.

Sa latou fesili mai, “O le a se tele o le gagana ua e iloa?”

Sa ou fai atu, “E leai ma se upu ou te iloa. E oo lava i le ‘Malo le soifua.’”

Sa latou fai mai, “E i ai sa matou vasega e vave ae tele naua mea e tatau ona iloa: i le lua vaiaso, e 16 itula i le aso E valu itula iinei faatasi ma faiaoga ma le isi valu itula i lou fale faatasi ma ni lipine faalogologo. E $1,000 le totogi.”

Sa ou faapea atu, “E mafai ona ou faia lena mea. O le a ou talosaga mo ou aso malolo, ma e mafai ona ou suesue i le 16 itula o le aso mo le lua vaiaso.”

Sa ou alu atu i lou pule ma faapea atu, “O le a ou aoaoina le Igilisi mo le lua vaiaso, ma e na o le $1,000 e te totogia.” Na ata o ia ma fai mai, “E le mafai lena mea. E lua tausaga na ou aoaoina ai.”

Sa ou fai atu i lou pule, “Talosaga atu i le faatonusili e faataga mai le lua vaiaso ou te malolo ai ma totogi la’u vasega. Afai ae uma le lua vaiaso lenei ae le mafai ona ou Nanu, ona e aveeseina lea o le pili mai lo’u totogi.”

Sa ia tuuina mai le faatagaga.

Na ou alu i le aoga. E tai 45 lava minute mo itula e valu, e sui mai ai faiaoga. Sa latou aoaoina mai ma saga aoaoina mai le vaogagana, fuaiupu, ma talanoaga.

Ina ua uma le valu itula i le aoga, sa ou alu i le auala e sue ni turisi e fenanui ou te talanoa i ai. Ona ou faalogologo lea i le isi valu itula i lipine.

O le mafuaaga autu lava na ou alu ai i le aoga sa le o le aoaoina o le Igilisi. Sa ou matua manao lava ia avea o se pule ma ou alu i le Aai o Niu Ioka. Talu ai ona sa maualuga lava lou naunautai, o lea sa le faigata ai ia te au le aoaoina o le Igilisi. Sa ou fiafia i ai i sekone uma.

Ina ua ou faamaeaina le 224 itula o aoaoga, na mafai ona ou talanoa i le Igilisi. Na ou iloaina o le suega, o le talanoa atu lea i lou faatonusili. Afai e le mafai ona ou talanoa i ai, o le a ou toe totogia le $1,000. O lea na ou faia ai se fuafuaga. O le a ou talanoa atu ia te ia i mea uma na ou aoaoina. Ina ua ou ulu atu i lona ofisa, sa ou tautala ma tautala lava mo le 20 minute e aunoa ma le tuuina o se avanoa e fai mai ai sana tala. Sa ia faapea mai, “Ua lava lena. Auina atu o ia i Niu Ioka.” Ma sa ou alu i Niu Ioka!

O Se Aafiaga e Aoao Ai

E mafai ona ou fai atu ia te outou, afai e te manao ia e manuia i soo se mea, e manaomia lou taulai atoa atu, tuu i ai se taumafaiga, ma ia e fiafia i le mea o loo e faia. O le metotia e mafai ona tuuina atu ai ia te oe mea uma. E mafai ona e aoaoina ni mea se tele ma ausia ai soo se sini aoga. Fiafia i soo se mea o loo e faia, e tusa lava pe faigata. Fai i lau misiona pe o soo se vaega o lou olaga. E pei ona saunoa mai Peresitene Benson, “Galue, galue, galue.”

Faamatalaga

  1. The Teachings of Ezra Taft Benson (1988), 200.

Ata na tusia e John Zamudio