2009
Tala o Tusitusiga Paia o ni Mamanu mo o Tatou Olaga
Iulai 2009


Tala o Tusitusiga Paia o ni Mamanu mo o Tatou Olaga

Na taitaiina au i se mamanu taua e suesueina ai tusitusiga paia e mafai ona fesoasoani ia i tatou e malamalama lelei ai i tusitusiga paia.

Ata
Elder Jay E. Jensen

I le avea ai o ni matua talavou e faitauina a matou tusitusiga paia ma le ma fanau, sa ma tauivi ai lava ma lo’u toalua ina ia mafai ona moni ma anoa nei afioga paia ia i latou. O nisi taimi sa matou maua ni aafiaga faamanuiaina, ae o nisi taimi e leai. I se tasi taeao, na fai mai ai se tasi o le ma fanau, “Tama, e ese le faaiva tagata o lenei mea! Ou te le o malamalama i mea o loo tatou faitauina.” Atonu pe na oo foi ni aafiaga faapenei ia te outou. O le mea na lelei ai, talu mai lena taimi, na taitaiina atu ai au i se mamanu taua mo le suesueina o tusitusiga paia na faapea ona fesoasoani ia i matou taitoatasi faapea foi o se aiga e malamalama lelei ai i tusitusiga paia.

Faafesootaia o le Eseesega

Na ou aoaoina lenei mamanu a o ou i ai i lo’u tausaga lona lua sa ou faiaoga ai i le polokalama o le seminare a le Ekalesia. Na faailoa mai ia i matou o le a asiasi mai i a matou vasega i lena aso ia Leland Andersen, o se matai faiaoga ma o se polofesa o aoaoga faamasani i le polokalama o le seminare ma le inisitituti. Na matou iloaina o le a na ona matou valaauliaina o ia e fai atu ni nai upu i tamaiti aoga ma o le a tele se vaega o le taimi o le vasega o le a ia faaaogaina. O le mea lena na i ai ina ua sau o ia i lau vasega o le Feagaiga Tuai i lena taeao. Na ia uuina se fasi sioka ma amata loa le tala ia Tavita ma Koliata. I totonu o ni nai sekone ae ua ia mauaina le taulaiga uma a le vaega atoa, ae o le mea na sili ona taua, na ou iloaina sa ou vaavaai atu i se matai faiaoga o galue a o ia aoaoina le vasega ma a’u, i se mamanu taua o tusitusiga paia e faaaoga ai se manatu ou te ta’ua o le “faafesootaia o eseesega.”

Vaai faalemafaufau i se alalaupapa. O le tasi itu o le alalaupapa o loo taulaina i aso ua mavae ma e tolu vaega o loo faia ai: (1) o i latou—o perofeta ma tagata o aso ua mavae, (2) iina—o le nofoaga na nonofo ai nei tagata, ma le (3) i aso na—o le periota o le vaitaimi na latou ola ai.

Ae o le isi itu o le alalaupapa o loo taulaina i le taimi nei ma e tolu foi ona vaega o loo faia ai: (1) O au—o le o loo ola i aso nei, (2) iinei—o le nofoaga o loo ou ola ai, ma (3) aso nei—o le periota o le vaitaimi o loo ou ola ai.

O le sini o le fausia lea o se alalaupapa mai ia i latou-iina-i aso na e oo mai ia au-iinei-i le taimi nei, ma faailoa ai mea e masani ma tutusa ai o latou aso ma o tatou aso.

O le faiga lenei na faia ai e Uso Andersen a o ia faamatalaina le tala ia Tavita ma Koliata. Muamua, na ia aveina i matou i le 1 Samuelu 17 ma faailoa mai le nofoaga o le taua i le va o Isaraelu ma Palesitina. Sa ia faamanatu mai ia i matou o le lu’i o le sailia lea o se tasi i Isaraelu e tau ma Koliata. Na ofo atu le taulealea o Tavita, o le sa tumu i le faatuatua. I lena faamatalaga, na faailoa mai ai e Uso Andersen se mamanu na i ai ni vaega se fa mai lena mataupu e tutusa ma o tatou aso. Na latou fatuina se alalaupapa mai le taimi ua tea i le taimi lenei (tagai siata 1).

Siata 1. Faataitaia o le Ofutau o le Atua i Lona Faamoemoega (tagai 1 Samuelu 17)

E faatusatusa i

Fasifuaitau mai Tusitusiga Paia

[Aoaoga Faavae] E Tutusa ma o Tatou Aso

37

“O le a Ia laveaiina au.”

O le a laveaiina e le Alii i tatou i le aso.

39

“Ou te lei masani ai [i le ofutau].”

O le a le ofutau ua ou masani ai, pe faataitaia?

45

“Ou te alu atu ia te oe i le suafa o Ieova.”

I le avea ai ma tagata o le feagaiga, tatou te o mai ma o i le suafa o le Alii.

46

“E iloa ai le lalolagi uma, o i ai le Atua ia Isaraelu.”

O lo tatou faamoemoega o le fesoasoani lea i isi ia iloa o loo i ai se Atua i Isaraelu.

Faailoaina o Mea e Tutusa ai le Tala

E mafai foi ona tatou mulimuli i lea lava mamanu i a tatou aoaoga. O le faailoaina o mea e tutusa ai le tala o se mataupu faaleagaga. A o e faitau ma suesue i tusitusiga paia, ia e tatalo e le aunoa. Tatalo ae lei amataina au suesuega ma, ioe, pe a uma se taimi o suesuega. Fai ma malolo i taimi e te suesue ai, ma faailoa atu lou agaga faafetai mo mea o loo e aoaoina. Ole atu mo se malamalama faaopoopo ma le upumoni. A e faitauina ni tala mai tusitusiga paia, tatalo ina ia e maua mea e tutusa ai o le a faapea ona faafesootaia ai aso ua mavae i aso nei. O le tele o mea na ou mauaina na oo mai e ala i le tatalo, suesue, sailiili, mafaufau loloto, ma le faalogo i le Agaga.

Na maua mai e Uso Andersen ia mea taitasi e fa e tutusa ai mai le tala ia Tavita ma Koliata e ala i le faamamafaina o fasifuaitau autu, ona faamalamalama lea i faataitaiga mai aso nei. O le vaavaai atu i se matai faiaoga o atiina ae nei vaega e fa ua tatalaina ai se faitotoa i le suesueina o tusitusiga paia mo au lava—o le sailiga lea o se mamanu o mea e tutusa ai i tala.

O vaega nei e masani lava ona faaalia i tala o tusitusiga paia ma e faigofie lava ona liliu mai ma le talafeagai i o tatou aso:

  1. E mulimulitaia lava le faamatalaina o le tala.

  2. O le faamatalaga o le tala e i ai se amataga ma se iuga.

  3. O fasifuaitau po o fuaiupu mai le tala o ni mataupu faavae ia o loo faaalia ai upumoni e faavavau.

  4. O nei fasifuaitau po o fuaiupu ua faamatala mai ai upumoni e talafeagai ma aso ua mavae ma o tatou vaitaimi.

O Se Tala e Tutusa [Mataupu Faavae] mai le Feagaiga Fou

O se tasi o faaaliga e sili ona aoga o le faamatalaina o se tala na oo mai ia te au a o ou fesoasoani e tusi se lesona o le Feagaiga Fou mo faiaoga seminare. Ina ua amata e le Faaola ia Lana galuega, na anapogi o Ia i aso e 40 ma po e 40 ma maliu atu i le vao e fagatua ma le Atua (tagai Joseph Smith Translation [Faaliliuga a Iosefa Samita], Mataio 4:1–11). O le mea na oo ia te Ia ua avea ma se mamanu moni mo au o le tuputupu ae faaleagaga:

  • Na Ia silafia Lona tiutetauave paia ma sailia ai le fagatuaga ma le Atua.

  • Na oo mai faaaliga ma le malamalama ia te Ia.

  • Sa matua tofotofoina o Ia.

  • O le manumalo ai i le tofotofoga, na faaauau ai ona Ia maua le malamalama faateleina ma le upumoni.1

O lenei mamanu o loo maua foi i le tele o isi tala i tusitusiga paia. Mo se faataitaiga, na saili e Liae se fesoasoani (tagai 1 Nifae 1:5); na oo mai le fesoasoani (tagai 1 Nifae 1:6); sa matua tofotofoina o ia (tagai 1 Nifae 1:19–20); ma sa faaauau ona ia maua le malamalama faateleina ma le upumoni (tagai 1 Nifae 2:1).

Na oo foi i le Perofeta o Iosefa Samita se mamanu faapena:

  • Sa ia sailia se fagatuaga (O le fea o lotu e moni?).

  • Na oo mai se tali ina ua uma ona ia faitauina le Iakopo 1:5 ma tatalo.

  • Sa matua tofotofoina foi o ia.

  • Na manumalo o ia i le tofotofoga ma faaauau ai ma se malamalama faateleina ma le upumoni.

E pei foi ona ou maua le tele o aafiaga i lou olaga e pei o lenei mamanu, ae o lo’u valaauga o se tasi o Fitugafulu o se faataitaiga lelei lea. Na oo mai le valaauga i le vaiaso muamua o Iuni 1992, ma o lou tofiga muamua o le avea lea o se tasi o le Au Peresitene o le Eria a Amerika Tutotonu e amataina i le aso 1 o Aokuso. I le taimi o la’u malologa ia Iulai, na ou faatofuina ai a’u lava i tusitusiga paia, ae maise lava o le Tusi a Mamona, ma faaaluina ai le tele o itula e suesue, tatalo, ma mafaufau loloto ai ina ia fesoasoani ia ou saunia ma faatoilalo ai ou lagona o le le atoatoa.

Na faavae i le Mataio 4:1–11 ma le Faaliliuga a Iosefa Samita o le Mataio 4:1–11, na faapea ona faaali mai ai ia te au mea e tutusa ai o loo faaalia i le siata 2.

Siata 2. O Se Mamanu mo le Tuputupu Ae Faaleagaga (tagai Mataio 4)

E Faatusatusa i

Fasifuaitau mai Tusitusiga Paia

[Aoaoga Faavae] E Tutusa ma o Tatou Aso

1

Na silafia e le Faaola Lona tiutetauave paia ma saili ai e fagatua ma le Atua.

Na ou iloaina lou tiutetauave paia ma saili ai e fagatua ma le Atua.

1

Sa fagatua o Ia ma le Atua.

Na oo mai le malamalama a o ou suesue, anapogi, mafaufau loloto, ma tatalo.

3–10

Na tofotofoina ma luitauina o Ia.

Na luitauina au i manatu o le le atoatoa ma le le agavaa.

11

Na auauna mai agelu ia te Ia.

Na faamafanafana, aoao mai, faamalamalama, ma faamalosia au e le Agaga Paia ina ia ou agai pea i luma faatasi ai ma le fesoasoani mai le lagi.

E eseese mamao lava le Faaliliuga a Iosefa Samita o le Mataio 4:11 mai le Mataio 4:11; ae peitai, o le upumoni o loo aoao mai i le mau mulimuli—“ua o mai agelu ma auauna mai ia te ia”—o se mataupu faavae moni.

E mafai foi ona e iloiloina lo oe lava olaga ma tomanatu i taimi na e uia ai lenei mamanu o le tuputupu ae faaleagaga.

O Se Tala e Tutusa mai le Tusi a Mamona

A o avea au ma se epikopo, na sau ai ia te au se tagata o le uarota na faia se agasala matuia e saili se fautuaga ma se taitaiga. Sa afaina lona tulaga i totonu o le Ekalesia, ma o le tautau mai o lana agasala ia te au, le faamasino o Isaraelu, o le a fesoasoani ia te ia i le faagasologa o le salamo. O se tala e tutusa lelei lava mai le Alema 36 na fesoasoani i lenei tagata o le uarota e amata ai ona salamo (tagai siata 3).

Siata 3. Salamo ma le Faamagaloga (tagai Alema 36)

E Faatusatusa i

Fasifuaitau mai Tusitusiga Paia

[Aoaoga Faavae] E Tutusa ma o Tatou Aso

6

Sa fealuai solo Alema ma taumafai e faaumatia le Ekalesia.

Sa fealuai solo lenei tagata o le ekalesia ma fai agasala.

6–11

Na auina mai e le Atua Lana agelu e taofi Alema.

Na tigaina o ia i ana agasala.

11–16

Sa taia Alema i le mata’u; sa tigaina o ia i le puapuaga.

Sa puapuagatia o ia, fefe, salamo, ma faanoanoa [ona o agasala na ia faia].

17

Sa manatua e Alema na faalogo o vavalo lona tama e uiga i le Togiola.

Na ia manatua na aoaoina o ia i afiafi faaleaiga e lona tama ma lona tina e uiga i le Togiola.

18

Na tatalo Alema mo le alofa mutimutivale.

Na tatalo o ia mo le faamagaloga.

19

Sa le’i toe manatua e Alema ona tiga.

Na te le’i toe lagonaina le tiga i ana agasala.

21–23

Na maua e Alema le olioli, malamalama, ma le malosi.

Na ia maua le olioli, malamalama, ma le malosi.

24

Na galue Alema e le aunoa e laveai agaga.

Na galue o ia e laveai agaga.

27

Na lagolagoina Alema i ona tofotofoga.

Na lagolagoina o ia i ona tofotofoga.

Ia matau, ina ua faamagaloina Alema, na te le’i toe manatua ona puapuaga, pe na nutimomoia o ia e ana agasala. Ae ui o lea, sa ia manatua ana agasala (tagai f. 16). Ae ina ua ia manatuaina ana agasala, sa le’i atuatuvale ai o ia. Ua tuuina mai e le Alii ia i tatou se manatua o agasala ina ia fesoasoani e taofia ai mai le toe faia, ae Na te aveeseina le puapuaga ma le tiga.

E Aoga Ina Ia Aoaoina Ai i Tatou

O mea e tutusa ai tala e amata i tala i tusitusiga paia po o mea na tutupu na siomia ai. A o e faitau ma suesue i nei tala, o le a e vaaia ai se upu, se fasifuaitau, po o se mataupu faavae lea e foliga mai e talafeauga lava ma aso nei e pei foi ona sa i ai i aso ua mavae. A o faaauau au suesuega ma le agaga tatalo, o le a faapea ona manino mai ai isi mataupu faavae. A o e tuufaatasia ia mataupu faavae, o le a amata ai ona e sosooina le avanoa i le va o perofeta ma tagata o e na ola i aso ua mavae—o i latou-iina-i aso na—ma i tatou i o tatou vaitaimi—o au-iinei-i aso nei. E masalo o le uiga lea o le tala a Nifae ina ua ia fai mai na ia “faatatau tusi paia uma ia te i matou, ina ia aoga e aoaoina ai i matou (1 Nifae 19:23). Ma le isi, o le faia faapea ua tatou faatauaina ai afioga a le Alii (tagai Iosefa Samita—Mataio 1:37).

Faamatalaga

  1. Tagai Life and Teachings of Jesus (Church Educational System manual, 1974), 41.

Ata na tusia e Richard Hull

Taumatau: atavali na saunia e Jerry Thompson; Faalogologo, saunia e Michael Jarvis Nelson; Ua Saili e Iosefa Samita le Poto mai le Tusi Paia, saunia e Dale Kilbourn

O le mea na tupu i le Faaola a o Ia amataina Lana misiona, ua avea ma mamanu moni mo au mo le tuputupu ae faaleagaga, o se mamanu o loo maua i le tele o isi tala i tusitusiga paia, e aofia ai aafiaga o Liae ma Iosefa Samita.