2011
Ko Sīsū ʻi Heʻene Kei Siʻí
Sānuali 2011


Ngaahi Talanoa ʻo Sīsuú

Ko Sīsū ʻi Heʻene Kei Siʻí

ʻOku maʻu e fakamatala ko ʻení mei he Mātiu 2; Maʻake 6:3; Luke 2:21–52.

Naʻe fuofua pē ʻe Mele ʻene kiʻi pēpē ko Sīsuú ʻi heʻene ʻalu atu ki he loto temipale femoʻuekina ʻi Selusalemá. Naʻá na ō mai mo Siosefa ki Pētelihema ke ʻoatu ha feilaulau ʻi he temipalé ko ha ongo lupe. Naʻe meimei uike ʻe ono ʻa Sīsū.

Naʻe ʻi he temipalé ha tangataʻeiki toulekeleka ko Simione hono hingoá. Naʻe palōmesi ange ki ai te ne mamata ki he Fakamoʻuí ʻi ha ʻaho. “Naʻe fakahā mai kiate ia ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní, ʻe ʻikai mate ia, kae ʻoua ke ne mamata ki he Kalaisi [ko e] ʻEikí” (Luke 2:26). ʻI he mamata ʻa Simione ki he valevale ko Sīsuú, naʻá ne fiefia he naʻá ne ʻiloʻi kuo fakahoko ʻa e palōmesí. Naʻe toki fiefia ha fefine ko ʻAna hono hingoá ʻa ia naʻe ngāue ʻi he temipalé, ʻo ne fakamoʻoni ko Sīsū ʻa e Fakamoʻuí.

Ka naʻe ʻikai ke fiefia ʻa e tokotaha kotoa pē ʻi hono ʻaloʻi mai ʻo e Fakamoʻuí. Naʻe fanongo ʻa e Tuʻi ko Hēlotá kuo ʻaloʻi mai ha tama pea te ne hoko ko e tuʻi ʻo e kakai Siú. Naʻe ʻikai fie maʻu ʻe Hēlota ke toe ʻi ai ha ngaahi tuʻi kehe ʻi hono fonuá. Naʻá ne tuʻutuʻuni ke tāmateʻi ʻa e pēpē kotoa pē naʻe fāʻeleʻi ofi ki Pētelihema he taʻu ʻe ua kuo ʻosí!

Naʻe haʻu ʻa e ʻāngelo kia Siosefa ʻi ha misi ʻo fakatokanga ki ai fekauʻaki mo e palani ʻa Hēlotá. Naʻe hola ʻa Siosefa mo Mele lolotonga e poʻulí. Naʻá na ʻave ʻa Sīsū ke nau nofo ʻi he fonua ko ʻIsipité koeʻuhí ke Ne hao ai.

Hili e hala ʻa e Tuʻi ko Hēlotá, naʻe hiki e fāmili ʻo Sīsuú ki he kolo ko Nasaletí. Ko e tangata tufunga ʻa Siosefa. Naʻe tokangaʻi ʻe Mele honau falé.

Naʻe ako ʻe Sīsū ke ngāue ʻi he tafaʻaki ʻo Siosefá. Naʻá ne ako e folofolá mo e ngaahi lao ʻa e kakai Siú ʻo hangē ko e fānau tangata Siu kotoa pē. Naʻe talangofua ʻa Siosefa mo Mele ki he ngaahi fekaú, pea naʻe ako ʻa Sīsū mei heʻene ongomātuʻa fakaemāmaní. Naʻe “tupu [ʻa Sīsū] pea mālohi ʻi he laumālié, pea fonu ia ʻi he potó: pea naʻe ʻiate ia ʻa e ʻofa ʻa e ʻOtuá” (Luke 2:40).

ʻI he taʻu 12 ʻa Sīsuú, naʻe ʻave ia ʻe Mele mo Siosefa ki Selusalema ki hono fakamanatu ʻo e Lakaatú. Naʻa nau fononga ki ai mo ha kakai tokolahi. Naʻe ʻalu fakakulupu ʻa e kakai fefiné mo e kakai tangatá, pea naʻe fakataha e ngaahi fāmilí ʻi he efiafi kotoa pē ʻo kai fakataha ʻi heʻenau nofo kemi lolotonga ʻenau fonongá.

ʻI he ʻosi ʻa e kātoangá naʻe kamata ke foki ʻa Siosefa mo Mele ki honau ʻapí. Naʻá na ʻilo he pō ko iá naʻe ʻikai ke ʻiloa ʻa Sīsū ʻi he ngaahi kulupu naʻa nau fononga fakatahá. Naʻá na foki fakavave hake ki Selusalema ʻo kumi. Naʻá na ʻilo ʻa Sīsū ʻi he temipalé hili ha ʻaho ʻe tolu. Naʻá Ne talanoa mo e kau akonakí mo tali ʻenau ngaahi fehuʻí. Naʻe ofo ai ʻa e kakai naʻe ʻi he temipalé.

Naʻe talaange ʻe Mele kia Sīsū naʻá ne hohaʻa ʻaupito mo Siosefa. Naʻe fakamanatu ange ʻe Sīsū ki ai naʻe fie maʻu ke Ne fakahoko e ngāue ʻa ʻEne Tamai Hēvaní. Neongo naʻe kei siʻi ʻa Sīsū, ka naʻá Ne ʻiloʻi naʻe ʻi ai ʻEne ngāue mahuʻinga ke fai ko e konga pē ʻo e palani ʻa ʻEne Tamai Hēvaní.

Taupotu taha ki ʻolunga ʻi toʻohemá: konga naʻe toʻo mei he Ko Kalaisi mo e Talavou Koloaʻiá, tā ʻe Heinrich Hofmann, ʻi he angalelei ʻa e C. Harrison Conroy Co.; ʻolungá: tā fakatātā ʻa Dan Burr; ngaahi tā fakatātā kehé ʻa Casey Nelson