2011
Hoko ko ha Tangata Faivelenga ʻo e Lakanga Fakataulaʻeikí
Sānuali 2011


Hoko ko ha Tangata Faivelenga ʻo e Lakanga Fakataulaʻeiki

David L. Beck (lotomālie), palesiteni; Larry M. Gibson (toʻohema), tokoni ʻuluaki; mo Adrián Ochoa (toʻomataʻu), tokoni ua.

ʻĪmisi
Young Men general presidency

Naʻe lau maʻuloto ʻe hamou tokolahi ʻa e tefito ʻo e tui hono hongofulu mā tolú kimuʻa pea mou hiki mei he Palaimelí, pea ʻofa pē ʻoku mou kei lava ʻo lau maʻuloto ia. ʻI heʻemau hoko ko e kau palesitenisií, ʻoku mau fakatukupaaʻi kimoutolu he taʻú ni ke mou fakalaka atu ʻi he ako maʻuloto pē ʻo ako moʻoni ʻa e meʻa naʻe ʻuhinga ki ai ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻi heʻene pehē ʻoku tau muimui ki he naʻinaʻi ʻa Paulá. ʻOku mau kole atu ke mou ako fakalelei ʻa e ʻulungāanga lelei takitaha ʻoku lau ki ai ʻi he tefito ʻo e tui hono hongofulu mā tolú, ʻa ia ko e Kaveinga ʻo e Mutualé ki he taʻu ní. ʻOku mau fakaafeʻi kimoutolu ke mou ngāueʻi ʻa e meʻa ʻoku mou akó. Pea ʻoku mau fakaafeʻi kimoutolu ke mou vahevahe mo e niʻihi kehé ʻa e fiefia kuo ʻomi ki hoʻomou moʻuí ʻe hoʻomou moʻui ʻaki e ngaahi tuʻunga moʻui ko ʻení.

ʻOku tatau pē ʻa e sīpinga moʻui ko ʻení mo ia ʻoku mou fakaʻaongaʻi ʻi he polokalama foʻou ʻo e Fatongia ki he ʻOtuá: ako, ngāue, vahevahe. ʻE tokoniʻi kimoutolu ʻe hoʻomou muimui ʻi he ngaahi sitepu faingofua ko ʻeni ʻe tolú ke mou hoko ko ha tangata maʻu lakanga fakataulaʻeiki faivelenga.

ʻOku pehē ʻi he konga ʻo e tefito ʻo e tui hono hongofulu mā tolú, “ʻOku mau tui ʻoku totonu ke faitotonu, angatonu, sino maʻa, anga lelei [pea] anga māʻoniʻoni” (ko e toki tānaki atu hono fakamamafaʻí). ʻOku mahulu hake ʻa hoʻo (hoko) ʻo peheé ʻi he founga ʻokú ke ngāue ʻakí—he ko ho ʻulungāanga totonú ia. ʻOku hanga ʻe he totonu ke ke faitotonú, angatonu, sino maʻa mo e ngaahi ʻulungāanga ko iá ʻo ngaohi koe ke ke makehe mei he tokolahi ʻo e kau talavou ʻo homou toʻú. ʻI he mamata ʻa e niʻihi kehé ki ho ngaahi ʻulungāanga leleí, te nau fie maʻu e meʻa ko ia ʻokú ke maʻú. Te ke liliu ʻi hoʻo ako ho ngaahi fatongia ʻi he lakanga fakataulaʻeikí pea ngāueʻí. ʻI hoʻo feʻaluʻaki “ ʻo fai lelei ki he kakai kotoa peé,” te ke faitāpuekina ai mo liliu e moʻui ʻa e kakaí.

Ngaahi Faʻifaʻitakiʻanga Lelei

Ko ha faʻifaʻitakiʻanga maʻongoʻonga ʻa Peni ʻo e tokoni ki he kakai kehé mo e hoko ko ha tāpuaki ʻi heʻenau moʻuí. ʻOkú ne tokanga ki he kakai ʻoku ʻikai manakoa pe ʻikai ke nau ongoʻi ʻoku nau kau ki ha meʻá. ʻOku lahi ange ʻene tokanga ki he kakai kehé ʻi heʻene tokanga kiate iá. ʻI he hiki atu ʻa Kēloni ki he uooti ʻo Pení, naʻe fakamatalaʻi ʻe Kēloni ʻene moʻuí “ko ha fakafiefia pē” naʻe huʻu ki he feituʻu hala. Naʻá ne ongoʻi ʻoku ʻikai ha taumuʻa ʻo ʻene moʻuí. Kae tupu mei he ngaahi faʻifaʻitakiʻanga ʻo hono ngaahi kaungāmeʻa Siasí kae tautefito ki hono kaungāmeʻa lelei taha ko Pení, naʻá ne ʻiloʻi naʻe ʻi ai ha founga naʻe toe lelei ange. Naʻe fakaafeʻi ʻe Peni ʻa Kēloni ke kau ʻi he ngaahi ʻekitivitī faka-Siasí. Naʻe fakatokangaʻi ʻe Kēloni ʻi he ngaahi ʻekitivitī ko iá ha meʻa naʻe kehe fekauʻaki mo e kau talavou naʻe ʻi aí. Naʻá ne loto ke hangē ko kinautolú. Naʻe ʻikai ke ne fakapapauʻi pe ko e hā e meʻa naʻe kehé, ka naʻá ne ʻiloʻi ʻene fie maʻu e meʻa ko iá. Naʻá ne fie maʻu ke fiefia ʻo hangē ko kinautolú.

Naʻá ne lotu ki he ʻOtuá peá ne ʻiloʻi naʻe fie maʻu ke ne kau ki he Siasí. Naʻe papitaiso ʻe Peni hono kaungāmeʻa mamae tahá ʻi hona taʻu 16. Naʻe fakamatala ʻa Kēloni ki hono papitaisó ʻo ne pehē, “Kuo faifai peá u maʻu ʻa e melinó, pea ne u ongoʻi ʻa e toʻukupu ʻofa ʻo e Fakamoʻuí ʻi heʻeku kaka hake mei he vai faiʻanga papitaisó. ʻOku ou fakamālō ko ha ngaahi kaungāmeʻa lelei ʻoku nau moʻui ʻaki e meʻa ʻoku nau tui ki aí.”

Mālohi ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné

ʻOku pehē ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 58:27–28 “ ʻoku totonu ke femoʻuekina ʻa e tangatá ʻi he holi lahi ʻi ha ngāue lelei,” ʻo fai “ ʻa e ngaahi meʻa lahi ko ʻenau fili tauʻatāina pē ʻanautolu” kae lava ke “fakahoko ʻa e māʻoniʻoni lahi; he ʻoku ʻiate kinautolu ʻa e mālohi.” ʻOku ʻiate koe ʻa e mālohi. Kuo foaki kiate kimoutolu ʻa e mālohi ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné. ʻOku mau ʻofa atu kiate kimoutolu, pea ʻoku mau ʻilo te mou lava ʻo fai ha ngaahi meʻa maʻongoʻonga ʻi hoʻomou hoko ko ha tangata maʻu lakanga fakataulaʻeiki faivelenga.