2011
ʻOku Fie maʻu ʻe he ʻEikí ha Kau Faifekau
Sānuali 2011


Pōpoaki ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí

ʻOku Fie maʻu ʻe he ʻEikí ha Kau Faifekau

ʻĪmisi
President Thomas S. Monson

ʻI he konifelenisi lahi ʻo ʻOkatopa ne toki ʻosí, ne u ui ai ke toe fakatokolahi ange ʻa e kau faifekaú. ʻOku totonu ke teuteu ʻa e talavou moʻui lelei kotoa pē ke ʻalu ʻo ngāue fakafaifekau. Ko e ngāue ko iá, ko ha fatongia ia ʻo e lakanga fakataulaʻeikí—ko ha tufakanga ʻoku fakatetuʻa mai ki ai ʻa e ʻEikí meiate kitautolu kuo foaki lahi ki aí. ʻE kau talavou, ʻoku ou naʻinaʻi atu ke mou teuteu ke ngāue ko ha faifekau. Tauhi koe ke ke maʻa mo haohaoa mo moʻui taau ke fakafofongaʻi ʻa e ʻEikí. Tauhi koe ke ke moʻui lelei mo sino mālohi. Ako ʻa e folofolá. Kau atu ki he seminelí mo e ʻinisititiutí, ʻi he feituʻu ʻoku lava ʻo fakahoko aí. Feinga ke ke maheni mo e tohi fakahinohino maʻá e faifekaú, ʻa ia ko e Malangaʻaki ʻEku Ongoongoleleí.

ʻE kau fafine, neongo ʻoku ʻikai ke mou maʻu ʻa e fatongia tatau ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻo hangē ko e kau talavoú ke hoko ko ha kau faifekau taimi kakato, ka ʻoku mou fai ha tokoni mahuʻinga ʻi hoʻomou hoko ko e kau faifekaú pea ʻoku mau talitali lelei hoʻomou tokoní.

Ki he kāinga matuʻotuʻa ʻo e Siasí, tuku muʻa ke u fakamanatu atu ʻoku fie maʻu ʻe he ʻEikí ha niʻihi tokolahi ange ʻo kimoutolu ke mou hoko ko ha kau faifekau taimi kakato. Kapau ʻoku teʻeki ai ke mou aʻu ki he faʻahitaʻu ʻo e moʻuí ke mou ngāue fakafaifekau ai ko ha hoa mali, ʻoku ou tapou atu ke mou teuteu he taimí ni ki he ʻaho ko ia te ke malava ai mo ho hoá ʻo fakahoko iá. ʻOku siʻi ha ngaahi taimi ke mou ʻinasi ai ʻi he laumālie mo e ongoʻi fiemālie ʻoku maʻu mei hono fakahoko fakataha ha ngāue fakafaifetau taimi kakato ʻi he ngāue ʻa e ʻEikí.

ʻE ʻi ai foki hamou niʻihi ʻoku natula mā pe ongoʻi taʻefeʻunga ke fai ha tali pau ki he ui ke ngāué. Manatuʻi ko e ngāue ʻeni ʻa e ʻEikí, pea ʻi he taimi ʻoku tau fai ai e ngāue ʻa e ʻEikí, ʻoku tau maʻu ai e totonu ki he tokoni ʻa e ʻEikí. ʻE fakafeʻungaʻi kimoutolu ʻe he ʻEikí ke fua e kavenga ʻe hilifaki ki aí.

ʻOku ʻi ai foki ha niʻihi, neongo ʻenau taau ke ngāué, kae mahalo ʻoku nau ongoʻi ʻoku ʻi ai ha meʻa mahuʻinga ange ia ke nau fakamuʻomuʻa heʻenau moʻuí. ʻOku ou manatuʻi e talaʻofa ʻa e ʻEikí: “He ko kinautolu ‘oku fakaʻapaʻapa kiate aú, te u fakahikihikiʻi ʻa kinautolu” (1 Samuela 2:30). He ʻikai ha fakaʻapaʻapa lahi ange ʻe lava ke tau fai ki heʻetau Tamai Hēvaní mo hotau Fakamoʻuí, ka ko ʻetau hoko ko ha faifekau mateaki mo manavaʻofá.

Ko e sīpinga ʻo e faʻahinga tokoni peheé, naʻe hoko ia kia Suliasi mo Tolofī Fūsakí, ʻa ia ne uiuiʻi ke na ngāue fakafaifekau ʻi Pōlani. Naʻe fāʻeleʻi ʻa Misa Fūsaki ʻi Pōlani. Naʻá ne ʻiloʻi e lea fakafonuá. Naʻá ne ʻofa ʻi he kakaí. Naʻe fāʻeleʻi ʻa Sisitā Fūsaki ʻi ʻIngilani pea naʻe siʻi pē ʻene ʻilo ki Pōlaní pea ʻikai haʻane ʻilo ʻe taha ki hono kakaí. Naʻá na falala ki he ʻEikí peá na ō atu ke fakahoko ʻena ngāué. Naʻe fakataʻelata e ngāué pea taulōfuʻu mo e fatongiá. Kuo teʻeki ai ke fokotuʻu ha misiona ia he taimi ko iá ʻi Pōlani. Ko e ngāue ne vahe ange ki he ongo mātuʻa Fūsakí, ke na teuteu e halá ke lava ʻo fokotuʻu ai ha misiona.

Naʻe lotofoʻi nai ʻa ʻEletā mo Sisitā Fūsaki koeʻuhí ko e mafatukituki e ngāue ne vahe angé? Halaʻatā. Naʻá na ʻiloʻi ko e ʻomi hona uiuiʻí mei he ʻOtuá. Naʻá na lotua ʻEne tokoni fakalangí pea naʻá na fakahoko ʻena ngāué ʻaki hona tūkuingatá.

Ne hokosia e taimi ke u ʻalu fakataha ai mo ʻEletā Lāsolo M. Nalesoni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá; ʻEletā Hani B. Lingikā ʻo e Kau Fitungofulú he taimi ko iá; pea mo ʻEletā Fūsaki ke mau fakataha mo e minisitā ki he ngaahi meʻa fakalotú, ʻa ia ko ʻĀtama Uōpatikā ʻo e puleʻanga Pōlaní. Ne mau fanongo ki heʻene lea ʻo pehē, “ ʻOku talitali lelei heni homou Siasí. Te mou lava ʻo langa hoʻomou ngaahi falé; pea ʻomai hoʻomou kau faifekaú.” Naʻá ne tuhu leva kia Suliasi Fūsaki mo ne pehē mai, “Kuo tokoni lelei e tangata ko ʻení ki homou Siasí. ʻE lava ke mou houngaʻia heʻene tā sīpingá mo ʻene ngāué.”

Hangē ko e ongomātuʻa Fūsakí, tau fai muʻa ʻa e meʻa ʻoku totonu ke tau fai ʻi he ngāue ʻa e ʻEikí. Pea te tau lava leva ʻo fakaongo atu e Sāmé fakataha mo Suliasi pea mo Tolofī Fūsaki ʻo pehē:

“ ʻOku haʻu hoku tokoní mei [he ʻEiki] ʻa ia [naʻá ne] ngaohi ʻa e langí mo māmaní.

“… Ko ia ʻokú ne tauhi koé ʻe ʻikai tulemohe ia.

“Vakai, ko ia ʻokú ne tauhi ʻa ʻIsilelí ʻe ʻikai te ne tulemohe ia” (Saame 121:2–4).

Tā valivali ʻo e taá ʻe Hyun Gyu Lee, Matthew Reier, mo Craig Dimond

Faitaaʻi ʻe Howard Collett mo David Newman