2011
Te u Lava Nai ʻo Tuku ʻEku Kui Ua Fefiné Ká u ʻAlu?
Sānuali 2011


Te u Lava Nai ʻo Tuku ʻEku Kui Ua Fefiné Ká u ʻAlu?

Hiuko Feipieni Lana, Kotopa, ʻĀsenitina

Ne u fie ngāue fakafaifekau he taimi ne hoko ai hoku taʻu 21. Ne poupouʻi au ʻe heʻeku kuifefine ua ko Makalita Sipoti Laná ʻi he fili naʻá ku faí neongo naʻe pau ai ke ne nofo toko taha. Naʻá ne ʻohake au talu mei heʻeku kei siʻi, pea ne u hohaʻa pe ko hai te ne tokangaʻi ia lolotonga ʻeku ngāué.

Naʻe papitaiso kimaua ʻi he 1978, naʻá ku taʻu 11 kae taʻu 73 ʻeku kuifefine uá. Naʻe ʻikai fuoloa kuo ʻikai te ma kei maʻulotu, ka naʻe kumi mai kiate kimaua ha kau tangata mo ha kau fafine mei he Siasí naʻa nau tokanga mai.

Naʻá ku toe mālohi he Siasí, pea naʻe hanganaki fiefia mai e kāingalotu ʻo e uōtí ki hono fakanofo au ki he lakanga fakataulaʻeikí. Naʻa nau fiefia mo pehē, “ ʻE ʻi ai ʻetau tīkoni!” Naʻe ʻikai ha kau maʻu lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒlone ʻi homau uōtí he taimi ko iá. Ne u hoko ko e palesiteni ʻo e kōlomu ʻo e kau tīkoní he naʻe ʻikai ke toe ʻi ai ha kau tikoni kehe. Naʻá ku fifili pe ko e hā naʻa nau ʻomi ai e uiuiʻi ko ʻení kiate aú, ka naʻe kamata ke mahino kiate au ko hono akoʻi ʻeni au ʻe he kau taki fakauōtí ʻi he ngaahi fatongia ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. Naʻe tupu ai ʻeku feinga ke faivelenga.

Neongo ia, ne kei māmālohi pē ʻeku kuifefine uá, ʻo maʻulotu he taimi pē ʻe niʻihi. Ka naʻá ne poupouʻi au ʻi heʻeku fili ke ngāue fakafaifekaú he naʻá ne ʻiloʻi ʻi hono lotó ʻoku moʻoni ʻa e ongoongoleleí.

ʻI he taimi ne u fakahū ai ʻeku ʻū pepa ngāue fakafaifekaú ʻi he 1990, ko e tokolahi ʻo e kau faifekau taimi kakato naʻe uiuiʻi mei Kotopá naʻa nau ngāue ʻi he Misiona ʻĀsenitina Puenosi ʻAealesi Noaté pe Sauté. Naʻá ku ʻilo pau ʻe uiuiʻi au ki ha taha ʻo e ongo misiona ko iá pea he ʻikai ke u fuʻu mamaʻo fēfē mei heʻeku kuifefine uá.

Naʻe telefoni ange kimui ʻeku palesiteni fakasiteikí ʻo talaange ʻoku fie maʻu haʻaku paasipooti he te u ʻalu ʻo ngāue ʻi Kolomupia! Neongo e kei hokohoko atu ʻeku loto hohaʻá, ka ne poupouʻi pē au ʻe heʻeku kuifefine uá ke u ʻalu. ʻI he ofi ke u ʻalú, naʻá ne palōmesi mai te ne foki ki he lotú he Sāpate hoko maí pea te ne hū he temipale kimuʻa peá u foki maí. Naʻe faingataʻa ke u tui ki ai ka naʻe faingofua ange ai ʻeku mavahe mei aí.

Lolotonga ʻeku ngāue fakafaifekaú, naʻá ne fakahoko totonu pē ʻa e meʻa naʻá ne palōmesi ki aí. Neongo naʻá ne taʻu 80 tupu, naʻe ʻikai ngata pē ʻi heʻene ʻalu ki hono kotoa ʻo e ngaahi fakatahaʻangá, ka ne aʻu ki ai ʻi he taimi totonu. Pea naʻá ne teuteu pea hū he Temipale Puenosi ʻAealesi ʻĀsenitiná.

Hili ha heka pasi pō kakato ʻi ha houa ʻe 12 ʻeku kuifefine uá ko ʻene foki mai ia mei heʻene fuofua ʻalu ki he temipalé, naʻá ne aʻu mai ki homau falelotú he pongipongi Sāpaté he 8:30, taimi siʻi pē kimuʻa pea kamata e lotú. Naʻe talaange ʻe Lūpeni Sipiteli, ko ʻemau palesiteni fakasitekí, “Haʻu ke u ʻave koe ki ʻapi ke ke lava ʻo mālōlō.”

Naʻá ne taliange, “ ʻIkai. Te u maʻulotu au.” Pea naʻá ne fai ia.

Hili ʻeku foki mei heʻeku ngāue fakafaifekaú, naʻá ma ō fakataha tuʻo tolu ki he temipalé peá ne toki mālōlō he 2000. Ne tāpuekina kimaua fakatouʻosi koeʻuhí ko ʻeku ngāue fakafaifekaú. Kapau ne u nofo pē ʻi ʻapi, ʻoku ou tui naʻe ʻikai mei hoko ha taha ia ʻo e ngaahi tāpuakí ni.