2011
ʻOku Tau Tui!
Sānuali 2011


ʻOku Tau Tui!

Elaine S. Dalton (lotomālie), palesiteni; Mary N. Cook (toʻohema), tokoni ʻuluaki; mo Ann M. Dibb (toʻomataʻu), tokoni ua.

ʻĪmisi
Young Women general presidency

ʻOku mau tui ʻe lava ʻe ha finemui angamaʻa ʻe taha, ʻi hono tataki ʻe he Laumālié, ʻo liliu ʻa e māmaní. ʻI heʻemau hoko ko e kau palesitenisī ʻo e Kau Finemuí, kuo mau vakai ki hano fai ʻe ha kau finemui ʻa e meʻa ʻoku nau tui ko e meʻa totonú iá, tuʻu ko ha fakamoʻoni, moʻui ʻaki e ngaahi tuʻunga ʻulungāanga ʻo e ongoongoleleí, mo feinga ke fakahoko ha lelei. ʻOku fakaofo ʻa e meʻa ʻe lava ke fakahoko ʻe ha finemui ʻe toko taha ʻi he taimi ʻokú ne angamaʻa aí, fakafanongo ki he kihiʻi leʻo mālie ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, peá ne toki fai e meʻa ko iá!

ʻI he taimi naʻe hiki ai ʻe Siosefa Sāmita ʻa e tefito ʻo e tui hono hongofulu mā tolú, naʻá ne fakamatalaʻi ʻa e meʻa kotoa pē te tau lava pea kuo pau ke tau fekumi ki ai pea tau hoko ko ha kakai tuí. Naʻe ʻiloʻi ʻe Siosefa Sāmita kuo pau ke tau tui ki he ngaahi tuʻunga moʻuí mo e ngaahi tuʻunga ʻulungāanga mahuʻingá pea fekumi ki he ngaahi meʻa ko ʻení kae lava ke tau maʻu ʻa e mālohi mo e ivi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. Naʻá ne ʻiloʻi ʻe fie maʻu ke tau muimui ʻi he Fakamoʻuí ʻi he lea pea mo e ngāue. Naʻá ne ʻiloʻi ʻe teuteuʻi kitautolu ʻe heʻetau fai ʻa e ngaahi meʻá ni ke tau taau mo e ngaahi tāpuaki ʻo e temipalé.

Tui te ke Lava

Te ke fakahoko fēfē ʻeni? Te ke tataki fēfē ʻa e niʻihi kehé ʻi he muimui ki he faʻifaʻitakiʻanga ʻa e Fakamoʻuí, moʻui angamaʻa, mo teuteu ki he temipalé? ʻUluakí, tui kiate koe! Kuo tokoniʻi koe ʻe hoʻo loto-toʻá mo ho mālohí ke ke hoko ko ha taki, pea ʻe fakahoko ʻe hoʻo tukupaá ha lelei lahi ʻi he taʻú ni. ʻE lava ʻe hoʻo ngaahi fakakaukaú, ngaahi founga foʻoú, mo hoʻo ngaahi ngāué ʻo fakafōtunga ʻa e māmaní ʻi he taimí ni pea ʻi he kahaʻú.

Koeʻuhí ko e māmani fakatekinolosia ʻokú ke moʻui aí, ʻokú ke malava ke lōmakiʻi ʻa e māmaní ʻaki ʻa e ngaahi meʻa ʻoku māʻoniʻoní, fakaʻofoʻofa, pea feʻunga mo hono vīkivikiʻí. ʻOkú ke ʻosi malava pē ke fakamoʻoniʻi ki māmani kotoa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí. Kuo teʻeki ai maʻu ʻe ha toʻu tangata kimuʻa ha poto, tāpuaki mo ha faingamālie pehē.

Meʻa ʻe Tolu Tānaki Atu Ki Ai mo e Taha—ʻi he ʻAho Kotoa Pē!

ʻOku mau falala kiate kimoutolu. Ko e taimi ʻeni ke mou uouangataha ai pea kamata ha liliu ʻe fakamālohia ai kimoutolu pea tāpuakiʻi e niʻihi kehé. ʻOku mau fakaafeʻi kimoutolu ke kei hokohoko atu ai pē hono fai ʻa e meʻa ʻe tolu ʻi he ʻaho kotoa pē—tānaki atu ki ai e taha.

  1. Lotu ʻi he pongipongi mo e efiafi kotoa pē.

  2. Lau ʻi he Tohi ʻa Molomoná ʻo ʻoua naʻa toe siʻi hifo he miniti ʻe nima ʻi he ʻaho kotoa pē.

  3. Malimali!

  4. ʻIkai ko ia pē, ka ʻoku mau fakaafeʻi kimoutolu ke mou talangofua pea moʻui ʻaki e ngaahi tuʻunga moʻui ʻi he Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú. ʻAi ke ke maheni mo e ngaahi tuʻunga moʻuí ni. Vahevahe kinautolu mo e niʻihi kehé. Peá ke hoko ko ha sīpinga ʻo e kakai tuí.

ʻI he taʻu ní, tui. Tui ko ha ʻofefine koe ʻo e Tamai Hēvaní, ʻokú Ne ʻofa ʻiate koe pea te Ne tokoniʻi koe. Tui ki he Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí. Ko Ia ho maamaʻangá. Ko Ia ho ʻamanaki leleiʻangá. Ko Ia ho Faʻifaʻitakiʻangá mo ho Huhuʻí. Tui kiate koe. Tui ki he mālohi ʻoku maʻu ʻe he kau finemui kotoa ʻoku nau moʻui ʻaki ʻa e ngaahi tuʻunga moʻui māʻolungá. Te tau lava fakataha ʻo kumi ki he ngaahi meʻa ʻoku maʻá, fakaʻofoʻofá, pea taau mo hono vīkivikiʻí. Te tau lava fakataha ʻo fai e meʻa lelei ʻi hotau māmaní

ʻOku mau tui ko e toʻu tangata kimoutolu ʻe hanga ʻe hoʻomou tuí mo e ngaahi ngāué ʻo liliu ʻa e māmaní. ʻOku mau tui kiate kimoutolu!