2011
Mei he Tuí ki Hono ʻIloʻí
Sānuali 2011


Ko e Ongoongoleleí ʻi Heʻeku Moʻuí

Mei he Tuí ki Hono ʻIloʻí

Ko e kamataʻangá pē ʻeku tui ʻoku moʻoni ʻa e Tohi ʻa Molomoná.

Ne u fuofua feʻiloaki mo e ongo faifekau ʻa e Siasí ʻi ha tauʻanga lēlue ʻi he taimi ne u taʻu 19 aí. Naʻe lava pē ke u tala naʻe ʻi ai ha faʻahinga meʻa makehe fekauʻaki mo e ongo finemuí ni, pea naʻá ku fie talanoa mo kinaua. Ko ia ne u ʻalu atu ʻo fehuʻi ange pe ko e hā ʻena meʻa naʻe fai ʻi Taiuaní. Naʻá na talamai ko e ongo faifekau kinaua peá na kamata talanoa kau ki he ongoongoleleí. Hili haʻamau toutou feʻiloaki tuʻo lahi, ne u ako ʻo kau kia Sīsū Kalaisi, ʻEne ongoongolelei kuo fakafoki maí, mo e Tohi ʻa Molomoná. Ko e fakamuimuitaha ʻo e ngaahi tefito ko ʻení—ʻa e Tohi ʻa Molomoná—naʻá ne ʻai au ke u kau ki he Siasí.

ʻOku ou kei manatuʻi pē ʻeku lotu fekauʻaki mo e tohí. Hili ʻeku lau e tohí he pō ʻe taha, ne u tāpuniʻi ia, tūʻulutui, peá u fehuʻi ki heʻeku Tamai Hēvaní pe naʻe moʻoni. Ne u ongoʻi ha faʻahinga māfana ʻokú ne takatakaiʻi au, ko ha meʻa ne teʻeki ai ʻaupito ke u ongoʻi ʻi he ngaahi temipale ʻo e lotu Puta ne u ʻalu ki ai ʻi he kotoa ʻo ʻeku moʻuí. Naʻe kehe ʻa e ongo ia ko ʻení. Naʻá ku ʻiloʻi naʻe ʻi ai ʻa e tokotaha naʻe fakafanongo mai. ʻI he momeniti ko iá naʻá ku hoko atu mei he tui ʻoku moʻoni ʻa e Siasí ki heʻeku ʻiloʻi naʻe moʻoní, peá u fakapapauʻi leva te u papitaiso.

Talu mei ai mo e hokohoko atu hono faitāpuekina ʻe he Tohi ʻa Molomoná ʻa ʻeku moʻuí. Naʻá ne tāpuakiʻi au ʻi he taimi naʻá ku ngāue fakafaifekau aí.

Kuó ne tāpuakiʻi foki au ʻi hoku ngaahi uiuiʻí. Lolotonga ʻeku faiako he ʻinisititiutí, ne u ʻilo ai naʻe hiki e Tohi ʻa Molomoná maʻa hotau kuongá ni.1 Ka ne u ʻiloʻi ʻi heʻeku teuteuʻi ʻeku ngaahi lēsoní ʻoku ʻikai ngata pē ʻi he moʻoni ʻa e fakamatala ko iá, ka ʻoku moʻoni ia fekauʻaki mo ha kakai pau ʻi ha ngaahi tūkunga pau ʻi he ngaahi taimi pau. Hangē ko ʻení, ʻi heʻeku teuteu he taimi ʻe niʻihi ke u faiakó, ʻe haʻu ki heʻeku fakakaukaú ʻa e mata ʻo ha taha ʻo ʻeku kau akó, pea te u ʻiloʻi leva ha faʻahinga meʻa pau naʻe fie maʻu ke u akoʻi ke ʻaonga ki he tokotaha ko iá. Naʻe lahi ʻene hoko mai ʻa e ngaahi ongo ko ʻení pea naʻe fakamoʻoniʻi ia ʻi ha talanoa mai kiate au ha taha ʻo e kau akó ʻi he ʻosi ʻa e kalasí ʻo ne talamai ko e meʻa tonu pē ia naʻá ne fie maʻú naʻe haʻu he lēsoní.

Ko hono fakaʻosí, pea mahalo ko e mahuʻingamālie tahá ia, ʻa hono fakahinohino ʻe he Tohi ʻa Molomoná ʻa ʻeku moʻui fakatāutahá. ʻOku ou manatuʻi ʻeku kumi tokoni mei he folofolá ʻi he teu ke ngata haʻaku fetuʻutaki teiti. Ne u loto-mamahi lahi. Ka naʻe lea fakahangatonu mai pē ki hoku lotó ha veesi naʻá ku lau, 2 Nīfai 10:20, ʻo ne ʻomi ha ongoʻi nonga: “Pea ko ʻeni, ʻe hoku kāinga ʻofeina, ko e meʻa ʻi he foaki mai kiate kitautolu ʻe hotau ʻOtua ʻaloʻofá ʻa e fuʻu ʻilo lahi pehē ki he ngaahi meʻa ní, ko ia tau manatu kiate ia, pea liʻaki ʻa ʻetau ngaahi angahalá, pea ʻikai punou hifo hotau ʻulú, he kuo ʻikai ke liʻaki ʻa kitautolu; neongo iá kuo kapusi atu ʻa kitautolu mei he fonua ʻo hotau tofiá; kā kuo tataki ʻa kitautolu ki ha fonua lelei ange, he kuo ngaohi ʻe he ʻEikí ʻa e tahí ko hotau hala, pea ʻoku tau ʻi ha motu ʻo e tahí

Hangē ko ia ʻoku fokotuʻu mai ʻe he vēsí, naʻe ʻomi kiate au ʻe heʻeku manatuʻi ʻa e ʻEikí ʻa e loto-toʻa mo e ʻamanaki lelei. Naʻe lava ke u falala ki he “fuʻu ʻilo lahi” ki he ongoongoleleí kuo foaki mai ʻe he ʻOtuá kiate aú, pea naʻe lava ke u fakapapauʻi kuo ʻikai “kapusi au.” Naʻe hanga mei muʻa ha ngaahi meʻa lelei.

Ko ha tāpuaki lahi ʻeku tui ki he ngaahi lea ʻa e ongo faifekaú lolotonga ʻeku fakatotolo ki he Siasí. Naʻe maʻongoʻonga ange ʻeku ʻilo ʻiate au pē ʻoku moʻoni ʻa e ongoongoleleí, kae tautefito ki he ʻaonga ʻo e Tohi ʻa Molomoná. ʻOku ou ʻilo ʻoku moʻui ʻa e ʻOtuá pea ʻokú Ne akoʻi fakahangatonu mo fakatāutaha kitautolu ʻo fakafou ʻi he folofolá.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Vakai, Ezra Taft Benson, “The Book of Mormon Is the Word of God,” Tambuli, May 1988, 2.

Taá © IRI