2011
Ko e Fē ʻa ʻIsapela?
Sānuali 2011


Ko e Fē ʻa ʻIsapela?

“Naʻa nau fakaʻamu ke papitaiso ʻa kinautolu ko ha fakamoʻoni mo e fakaʻilonga ʻoku nau loto-fiemālie ke tauhi ʻa e ʻOtuá ʻaki honau lotó kotoa” (Mōsaia 21:35).

Naʻe fuʻu fiefia ʻa ʻIsapela ʻo ne meimei punopuna pē heʻena lue atu mo ʻene tamaí he holó. Naʻe toki polosí ni pē ʻe heʻene faʻeé hono ʻulu lanu ʻuliʻulí mo fakamaʻu hono kofu hina lōloa te ne tui ki hono papitaisó. Naʻá ne tuʻu ʻi tuʻa he loki ʻa ia naʻe talitali ai e tokotaha kotoa peé.

Naʻá ne tuhu ki he ngaahi Tohi ʻa Molomoná naʻe ʻi ha kiʻi funga tēpile peá ne ʻeke ange ki heʻene tamaí, “ ʻE lava ke ʻoange ha tatau ʻo e ʻū tohí maʻá ha taha pē?”

Naʻe talaange ʻe heʻene tamaí, “ʻIo. Ko e ʻaí maʻá e kakai ʻoku nau fie ʻilo lahi ange ki hotau siasí.”

Ne fakasiosio atu ʻa ʻIsapela ki he lokí. Naʻe fonu ai e kakai naʻá ne ʻofa aí. Naʻe nofo ofi ki muʻa ʻene kuifefiné, ngaahi mehikitangá, faʻē tangatá, mo kinautolu naʻá ne tokoua mo tuongaʻane ʻakí. Naʻe tangutu ʻi he tafaʻaki ki muí hono kaungāmeʻa lelei tahá, ʻa Kuleisi, mo hono fāmilí. Ka naʻe ʻikai ke sio ʻa ʻIsapela kia Misi Pēkini, ko ʻene faiako ʻi he ʻapiakó.

Naʻe talaange ʻe he Tangataʻeikí, “Ta hū ki loto. Kuo taimi ke kamata e fakatahaʻangá.”

“ ʻE lava ke ta kiʻi tatali ʻi ha miniti ʻe taha kia Misi Pēkini?”

Ko e faiako naʻe saiʻia taha ai ʻa ʻIsapelá ko Misi Pēkini. Naʻá ne manako he lautohí, pea pehē foki mo ʻIsapela.

Ne pehē ange ʻene tamaí, “ ʻIsapela, mālō hoʻo fakaafeʻí, kae mahalo he ʻikai haʻu ia.”

Naʻe māpuhoi ʻa ʻIsapela mo kamo pē hono ʻulú. Naʻá ne hū atu mo ʻene tamaí ki he lokí ʻo tangutu ʻi he ʻotu muʻá. Kimuʻa siʻi pē pea fai e fua himí, naʻe tafoki ʻa ʻIsapela ki mui ke sio fakaʻosi pe naʻe haʻu ʻene faiakó. Naʻá ne tangutu mai mo e fāmili ʻo Kuleisí! Naʻe malimali ʻa ʻIsapela. Naʻe malimali ange ʻa Misi Pēkini.

ʻI he ʻosi hono papitaiso ʻo ʻIsapelá, naʻe kole ange e pīsopé ke fakataha mai e tokotaha kotoa ke ʻai hanau tā.

Naʻá ne fehuʻi ange, “Ko e fē ʻa ʻIsapela?”

Naʻe sio holo e taha kotoa. Naʻe ʻikai ke ʻi ai ʻa ʻIsapela ia!

Naʻe ʻalu ʻa Kuleisi ʻo kumi hono kaungāmeʻá. Naʻá ne ʻuluaki kumi pē he holó, ka naʻe ʻikai ke ʻi ai ʻa ʻIsapela. Naʻá ne fakasio leva he tafaʻaki ki muʻá, ka naʻe ʻikai pē ke ʻi ai. Faifai pea ʻalu ʻa Kuleisi ʻo kumi ki tuʻa peá ne sio atu ʻoku tuʻu mai ʻa ʻIsapela he sitepu ʻo e falelotú ʻo talanoa mo Misi Pēkini.

Naʻe pehē ange ʻe ʻIsapela, “Mālō hoʻo lava mai ki hoku papitaisó.”

Naʻe pehē ange ʻe Misi Pēkini, “Sai pē. Kātaki pē heʻeku ʻalu vavé. ʻOku ʻi ai mo e meʻa ʻe taha ke u ʻalu ki ai he ʻahó ni.”

“Sai pē ia. Ka ʻoku ou fie ʻoatu ha meʻa maʻau.” Naʻe ʻoange ʻe ʻIsapela ki heʻene faiakó ha Tohi ʻa Molomona naʻá ne toʻo mai mei he tēpile he holó. “ ʻOku ou ʻiloʻi hoʻo manako he lautohí, pea ko ha tohi lelei ʻaupito ʻeni.”

Ne pehē ange ʻe Misi Pēkini, “Mālō.”

“Te ke lau?” ko e fehuʻi ange ia ʻa ʻIsapelá.

Ne taliange ʻe Misi Pēkini, “ ʻIo. ʻOku ou palōmesi atu.”

Naʻe ongoʻi fiefia moʻoni ʻa ʻIsapela. Naʻá ne malimali ʻi heʻene tafoki hake ʻo sio ʻoku talitali ange ʻa Kuleisi ki aí.

Naʻe ʻeke ange ʻe Kuleisi, “Ko e hā hoʻo meʻa naʻe fai hená? ʻOku fie maʻu ʻe hoʻo faʻeé ke ʻai hatau tā fakatokolahi.”

Naʻe talaange ʻe ʻIsapela, “Naʻá ku ʻalu ke ʻave ha Tohi ʻa Molomona kia Misi Pēkini.”

Naʻe mataʻi ʻohovale ʻa Kuleisi. “Naʻá ke ilifia?”

“Siʻisiʻi pē. Ka naʻe lahi ange ʻeku ilifiá naʻa faifai peá ne ʻave pē ia ʻo hili ʻi ha funga laupapa ʻo tuku ai. Ko ia ne u ʻeke ange pe te ne lau.”

Naʻe ʻeke ange ʻe Kuleisi, “Ko e hā leva ʻene laú?”

“Naʻá ne palōmesi mai te ne lau!”

“Sai moʻoni!” ko Kuleisi ange ia.

Naʻe foki atu e ongo tamaiki fefiné ni ki he ngaahi kaungāmeʻá mo e kāingá.

Naʻe pehē ange ʻe he pīsopé, “ ʻIsapela, ʻoku ou fiefia hono ʻilo koe ʻe Kuleisí!” Naʻá ne toki kole leva ki he tokotaha kotoa pē ke nau toe ʻunu vāofi mai ke ʻai honau taá. Naʻe tuʻu ʻa ʻIsapela ʻi lotomālie he ʻotu muʻá.

Hili iá, naʻe ala atu e faʻē ʻa ʻIsapelá ʻo fāʻofua ki ai. Naʻá ne pehē ange, “Te ke lava ʻeni ʻo manatuʻi ho ʻaho papitaisó ʻo aʻu ki he taʻengata!”

Naʻe malimali ʻa ʻIsapela. Naʻá ne ʻilo ʻe tatau ai pē pe naʻe ʻi ai ha tā pe ʻikai ka he ʻikai teitei ngalo ai hono ʻaho papitaisó mo e ongo fiefia naʻá ne maʻu heʻene hoko ko ha faifekaú.

Ngaahi tā fakatātā ʻa Craig Stapley